Brojna su istraživanja pokazala da će ženama kasnije biti postavljena dijagnoza za neke bolesti nego muškarcima, a često zna biti i pogrešna.
Studija iz 2019. pokazala je da da se ženama više od 700 zdravstvenih stanja obično dijagnosticira kasnije nego muškarcima. Osim toga, žene imaju 50 % veću vjerojatnost od muškaraca da dobiju pogrešnu dijagnozu nakon srčanog udara i 33 % veću vjerojatnost da će dobiti pogrešnu dijagnozu nakon moždanog udara, a propuštanje takvih dijagnoza može biti opasno po život.
Zašto se ženama tako često postavlja pogrešna dijagnoza?
Nesrazmjer između zdravstvene pomoći muškarcima i ženama postoji već tisućama godina. U staroj Grčkoj ljudi su vjerovali da zdravstvene probleme žena uzrokuje "lutajuća" maternica (histera na grčkom znači maternica i to je ujedno podrijetlo riječi histerija) i da se ona može kretati po tijelu i uzrokovati zdravstvene probleme gdje god da se nađe piše Prevention.
No, stavovi se nisu promijenili ni kasnije pa je u 19. stoljeću ženama često dijagnosticirana tzv. histerija kako bi se opisali određeni emocionalni simptomi. Čak i tijekom ranog 20. stoljeća histerija se i dalje dijagnosticirala, a službeno je odbačena kao dijagnoza tek 1980. od strane Američke psihijatrijske udruge.
Čak i u 21. stoljeću "normalan" ili "standardni" model pacijenta za proučavanje bolesti je prosječan muškarac, a prema jednoj studiji žene su uključene u samo 38 % ispitivanja za rak. To znači da liječnici ne znaju uvijek kako će lijek ili tretman protiv raka djelovati na žensko tijelo. U nastavku pročitajte koje bolesti se najčešće pogrešno dijagnosticiraju kod žena.
Srčani udar
Simptomi srčanog udara poput snažnog pritiska i stezanja u prsima zapravo su klasični simptomi kod muškaraca. Žene imaju drugačije simptome i često su suptilniji. Uobičajeni simptomi kod žena uključuju otežano disanje, pritisak u prsima (koji može nestati i vratiti se), hladan znoj, mučninu i iscrpljenost, što se ponekad može zamijeniti za druga stanja, piše Prevention.
To stvara dva problema opasna po život. Prvo, liječnici kasnije dijagnosticiraju srčani udar kod žena i drugo, žene odgađaju odlazak u bolnicu od samog početka. Prema studiji American College of Cardiology, žene su čekale u prosjeku sat vremena prije nego što su pozvale pomoć nakon srčanog udara, a taj sat čini veliku razliku kada je u pitanju oporavak.
Moždani udar
Ženama koje dožive moždani udar liječnici često kažu da imaju tjeskobu ili migrenu. Kada je riječ o jedinstvenim simptomima moždanog udara koji su prisutni kod žena, neke mogu doživjeti gubitak svijesti, opću slabost, otežano disanje, zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentaciju, iznenadnu promjenu ponašanja, agitaciju, halucinacije, mučninu ili povraćanje, napadaje ili čak samo štucanje, piše Independent.
Upravo se ti simptomi često zanemaruju, a postoje i faktori rizika zbog kojih žene mogu imati veću šansu za moždani udar poput kontracepcijskih pilula, trudnoće, nadomjesne hormonske terapije i povijest migrena. Ako se moždani udar dijagnosticira i liječi unutar tri sata od pojave prvog simptoma, ishodi mogu biti pozitivni.
Autoimune bolesti
Otprilike 80 % žena ima autoimune bolesti, a prema Američkoj udruzi za autoimune bolesti u prosjeku je potrebno pet godina da se dobije dijagnoza. Simptomi autoimunih bolesti su nespecifični pa se ponekad oboljeli samo osjećaju loše ili imaju bolove. Tako primjerice simptomi Crohnove bolesti i celijakije uključuju bol u trbuhu, nadutost i proljev, a simptomi lupusa uključuju umor, bolove u zglobovima i osipe, simptome koji se mogu pojaviti i kod drugih stanja. Bolovi u zglobovima i anemija također mogu biti povezani s celijakijom pa liječnici često tretiraju to kao zasebna stanja zbog čega dijagnosticiranje same autoimune bolesti može potrajati toliko dugo.
Žene također imaju 83 % veću šansu da će im liječnik krivo dijagnosticirati multiplu sklerozu jer se simptomi ove bolesti poput kroničnog umora, zbunjenosti, zaboravnosti i promjene raspoloženja često propuštaju.
Zdravstvena stanja specifična za žene
Simptomi policističnih jajnika poput akni, dlakavosti, povišena razina androgenih hormona u krvi, neredovita mjesečnica ili izostanak iste te abnormalni izgled jajnika povezuju se ponekad s bolestima štitnjače i depresijom koje imaju slične simptome. Također, bol u zdjelici koja se pogorša neposredno prije početka menstruacije, razdražljivost ili simptomi kao što su stanjivanje ili gubitak kose, valovi vrućine ili noćno znojenje, mogu biti znakovi perimenopauze koji mogu početi do 10 godina prije prestanka menstruacije piše Prevention.
Zakašnjela dijagnoza ginekoloških karcinoma također je česta, posebno za rak jajnika. Simptomi raka jajnika često oponašaju one sindroma iritabilnog crijeva ili se pripisuju menopauzi. Također, mnoge žene svaki mjesec osjećaju nadutost i bolove pa to često pripisuju menstruaciji i čekaju da prođe. No, spomenuti simptomi ne bi se trebali ignorirati, isto kao ni krvarenje nakon menopauze pa je potrebno potražiti pomoć.
Apneja u snu
Donedavno su stručnjaci za spavanje mislili da na svaku ženu s apnejom za vrijeme spavanja, poremećajem koji povećava rizik od visokog krvnog tlaka, zatajenja srca i moždanog udara, dolazi devet ili deset muškaraca s apnejom. Zahvaljujući istraživanju u ranim 90-ima koje je pratilo i muškarce i žene, sada je jasno da je stvarni omjer otprilike dva do tri muškarca na svaku ženu s tim stanjem. Ipak, većina liječnika još uvijek propušta znakove kod žena.
Jedan od razloga je taj što žene mogu imati nejasne simptome poput kroničnog umora, osjećaja potištenosti i debljanja, zbog čega mnogi liječnici misle da se radi o problemima sa štitnjačom ili poremećajima raspoloženja. Isto tako, probleme s apnejom često imaju muškarci srednjih godina s prekomjernom težinom, pa se ženama ni ne postavljaju pitanja o njihovim navikama spavanja.
Rak dojke
Iako se potiču redoviti pregledi i tehnologija za otkrivanje raka dojke uvijek napreduje, istraživanje je pokazalo da čak 31 % slučajeva svih raka dojke pogrešno dijagnosticirano. U nekim slučajevima (posebno kod duktalnog karcinoma in situ) razlikovanje benignih lezija poput atipične hiperplazije i ranog stadija raka dojke predstavlja izazov. U drugim slučajevima (osobito u slučaju invazivnog lobularnog karcinoma dojke), bolest se često ne očituje kao masa i možda se neće otkriti mamografijom ili čak kontrolnim sonogramom. Isto tako, promjene na dojkama neki liječnici odbacuju jer smatraju da su to normalne promjene koje dolaze s godinama.
