Krv je crvena, gusta tekućina koja neprestano teče vašim tijelom. Ima više uloga koje omogućuju tijelu da normalno funkcionira, poput prijenosa kisika kroz tijelo. Nastaje u koštanoj srži, koja sadrži matične stanice koje stvaraju bilijune stanica, uključujući krvne stanice.
Krv je neophodna za održavanje zdravlja i života ljudskog tijela. Ima mnoge funkcije, uključujući isporuku hranjivih tvari i kisika. Krv koja teče kroz vene, arterije i kapilare poznata je kao cijela krv, mješavina od oko 55 % krvne plazme i 45 % krvnih stanica. Oko sedam do osam posto vaše ukupne tjelesne težine čini krv. Muškarac prosječne veličine ima oko 12 litri krvi u tijelu, a žena prosječne veličine ima oko devet litra krvi.
U nastavku saznajte koje su funkcije krvi, uloge njezinih glavnih komponenata i značajnost darivanje krvi.
Što je točno krv i koje su njene funkcije?
Krv je crvena, gusta tekućina koja nastaje u koštanoj srži, a sastoji se od četiri glavne komponente - krvne plazme, crvenih i bijelih krvnih stanica te trombocita (krvne pločice). Ima puno različitih funkcija, uključujući:
- Transport kisika i hranjivih tvari do pluća i tkiva
- Stvaranje krvnih ugrušaka kako bi se spriječio prekomjerni gubitak krvi
- Stvaranje stanica i antitijela koji se bore protiv infekcije
- Uklanja otpadnih tvari
- Reguliranje tjelesne temperature.
Koje su četiri komponente krvi?
Crvene krvne stanice (eritrociti)
Eritrociti su vrsta krvnih stanica koje se stvaraju u koštanoj srži i nalaze se u krvi. Eritrociti sadrže protein hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Eritrociti imaju karakterističan oblik i strukturu oblika diska s ravnim središtem što im omogućuje da se lako kreću kroz krvne žile.
Glavna uloga eritrocita je transport i izmjena plinova (kisik, ugljični dioksid) između pluća i tkiva.
Bijele krvne stanice (leukociti)
Bijele krvne stanice, također poznate kao leukociti, odgovorne su za zaštitu tijela od infekcija. Kao dio imunološkog sustava, bijele krvne stanice cirkuliraju u krvi i reagiraju na ozljede ili bolesti. Bijela krvna zrnca neprestano se stvaraju u koštanoj srži i imaju kratak životni vijek od jednog do tri dana. Leukociti su izuzetno sićušne stanice (vide se isključivo pod mikroskopom), okruglog su oblika s jasnom središnjom membranom (jezgrom) i čine jedan posto krvi.
Suprotno svom nazivu, bijele krvne stanice su bezbojne, ali mogu varirati od svjetloljubičaste do ružičaste boje kada se gledaju pod mikroskopom s dodanom kontrastnom bojom.
Trombociti
Trombociti su sićušne krvne pločice u obliku diska koje se nalaze u krvi i slezeni. Osim toga, dio su i vrlo velikih stanica u koštanoj srži koji se nazivaju megakariociti. Pomažu u stvaranju krvnih ugrušaka kako bi usporili ili zaustavili krvarenje i pomogli zacjeljivanju rana (homeostaza). Previše ili premalo trombocita koji ne rade kako bi trebali mogu uzrokovati probleme, a provjera broja trombocita u krvi može pomoći u dijagnosticiranju određenih bolesti ili stanja. Životni vijek trombocita najčešće je sedam do 10 dana te tijelo svaki dan proizvede oko 1011 trombocita.
Osim homeostaze, trombociti su komponente imunološkog sustava i imaju središnju ulogu u procesu razvijanja imunološki posredovanih upalnih bolesti kao što su upalne bolesti, reumatoidni artritis i psorijatični artritis. Trombociti imaju sposobnost utjecati na imunološki odgovor i ubiti patogene, a imaju i antimikrobne funkcije. Također, trombociti sudjeluju u ozljedi tkiva i potiču abnormalno zacjeljivanje tkiva, što dovodi do fibroze.
Krvna plazma
Krvna plazma je tekućina žućkaste boje koja igra važnu ulogu u tjelesnim funkcijama. To uključuje regulaciju krvnog tlaka i volumena krvi, pomoć kod zgrušavanja i imuniteta, prijenos hranjivih tvari, uklanjanje otpada i održavanje odgovarajuće pH ravnoteže. Krvna plazma se uglavnom sastoji od vode (90 %) i soli apsorbiranih kroz probavni trakt. No, sadrži i druge važne komponente - koagulanse, elektrolite, proteine plazme i imunoglobulin.
Kako komponente krvi doprinose zdravlju i prevenciji bolesti?
Kako bi osoba bila zdrava, glavne komponente krvi moraju zadovoljavati referente vrijednosti koje se mogu provjeriti kompletnom krvnom slikom. Ukoliko su te vrijednosti previsoke ili preniske, dolazi do razvoja određenih bolesti ili poremećaja krvi.
Normalne razine eritrocita
Kada su u pitanju eritrociti (Erc), referentne vrijednosti ovise o spolu, dobi i drugim čimbenicima, a iznose:
- Kod žena od 3,86 do 5,08 x 10^12 eritrocita po litri krvi
- Kod muškaraca od 4,34 do 5,72 x 10^12 eritrocita po litri krvi
Kada su eritrociti u krvi povišeni, to se stanje naziva eritrocitoza ili policitemija. primarna eritrocitoza obično nastaje kao posljedica nepravilnosti u samim eritrocitima ili u koštanoj srži koja ih proizvodi. Dok se sekundarna eritrocitoza odnosi na sve probleme koji nastaju izvan koštane srži i može biti reakcija tijela na stanja koja izazivaju smanjenje razine kisika u krvi kao što je bolesti pluća.
Niske razine eritrocita ukazuju na anemiju. Anemija može biti uzrokovana različitim faktorima uključujući nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, kronične bolesti, nasljedne poremećaje ili krvarenje. Kada su eritrociti u krvi niski, tijelo može patiti od nedostatka kisika. To može rezultirati simptomima kao što su umor, blijedilo, kratkoća daha, vrtoglavica, ubrzan puls i opća slabost. Teški slučajevi anemije mogu imati ozbiljnije posljedice na zdravlje uključujući oštećenje srca i drugih organa.
Normalne razine leukocita
U zdravih odraslih ljudi kreću se između 4000 i 10.000 stanica po kubičnom milimetru krvi, što se u nalazu krvne slike izražava referentnom vrijednošću od 3, 4 do 9, 7. Vrijednosti više od 10.000 stanica po kubičnom milimetru krvi smatraju se povišenima. Broj leukocita jako se povećava kod bakterijskih infekcija, a kod leukemije njihov broj se drastično povećava ili opada ispod normalnih vrijednosti.
Povećanje broja bijelih krvnih stanica poznato je kao leukocitoza. Česti uzroci su:
- Autoimune bolesti (lupus, reumatoidni artritis)
- Virusne infekcije (tuberkuloza, mononukleoza)
- Bakterijske infekcije (sepsa)
- Fizičke ozljede i stres
- Leukemija i Hodgkinova bolest
- Alergije
Uzroci sniženih leukocita mogu biti:
- Zatajenje koštane srži (aplastična anemija)
- Koštana srž napadnuta stanicama raka (leukemija)
- Izlaganje lijekovima (kemoterapija)
- Nedostatak vitamina (B12)
- HIV/AIDS.
Saznajte koji su simptomi povišenih i sniženih leukocita.
Normalne razine trombocita
Referentna vrijednost trombocita u krvi 150 do 400 x 10 na 9/l. Snižene razine trombocita mogu ukazivati na trombocitopeniju:
- Blaga trombocitopenija: između 150 i 100 x 10 na 9/l
- Umjerena trombocitopenija: između 50 i 99 x 10 na 9/l
- Teška trombocitopenija: 50 x 10 na 9/l trombocita
- Ukoliko je broj trombocita manji od 30 x 10 na 9/l to može značiti da je povećan rizik od spontanog krvarenja.
Ako su vrijednosti trombocita povišene, onda je riječ o trombocitozi. Obično trombocitoza nije ozbiljna. Ali previše trombocita može uzrokovati komplikacije poput moždanog ili srčanog udara te stvaranje ugruška u krvnim žilama ili abdomenu (Budd-Charijev sindrom).
Koje preventivne mjere i životni izbori utječu na zdravlje krvi?
O zdravlju svoje krvi možete brinuti tako da:
- Imate zdrave prehrambene navike što uključuje uravnotežen unos nemasnih proteina, cjelovitih žitarica i lisnatog povrća.
- Zaštitite svoj imunološki sustav prakticiranjem dobre higijene i cijepljenjem protiv uobičajenih virusa
- Koristite dodatke prehrani po preporuci liječnika koji mogu pomoći vašem imunološkom sustavu i krvi
- Budite umjereni ako pijete alkoholna pića.
Redovito darivanje krvi spašava živote
Zašto je darivanje krvi bitno?
Redovito darivanje krvi spašava živote i omogućuje da je krv dostupna kad god i gdje god. Donirana krv ili njene glavne komponente mogu se transfuzijom koristiti za liječenje zdravstvenih stanja, uključujući anemiju, rak i poremećaje krvi.
Bez obzira na to darujete li krv prvi put ili redovito, liječnik mora provjeriti možete li na siguran način darovati krv. Prije nego date krv, bit će vam postavljena pitanja o vašoj povijesti bolesti, uključujući sve lijekove koje uzimate, te o vašem trenutnom zdravlju i načinu života. Možda će vas također pitati o nedavnom putovanju. Na primjer, mogao bi vas pitati jeste li nedavno posjetili tropsku zemlju u kojoj se često javlja malarija.
Ova pitanja će vam biti postavljena samo kako biste zaštitili svoje zdravlje i zdravlje osobe koja prima vašu krv. Reći će vam imate li pravo davati krv i, ako ne, možete li u budućnosti davati krv. Prema Udruzi darivatelja krvi, ako zadovoljavate sljedeće uvjete, možete darovati krv:
- Imate od 18 do 65 godina (do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina, jednom do dva puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine)
- Tjelesna težina vam je iznad 55 kg, proporcionalna visini
- Tjelesna temperatura vam je do 37°C
- Sistolični krvni tlak vam je 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg
- Imate 50 do 100 otkucaja srca u minuti
- Ako ste muškarac, hemoglobin vam mora biti 135 g/L, a žena 125 g/L.
U Hrvatskoj, muškarci smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom između darivanja od tri mjeseca. Žene smiju dati krv do tri puta godišnje, s razmakom između darivanja od četiri mjeseca. Sam proces darivanja krvi traje od osam do 12 minuta, a zalihe krvi vaše krvne grupe možete provjeriti na službenoj web stranici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Ukoliko dajete krv, imate pravo na jedan slobodan plaćeni dan. Muškarci koji su krv dali 30+ puta i žene koje su dale krv 20+ puta imaju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a. Zahtjev za ostvarivanje tog prava i dodatne informacije možete pronaći na službenoj stranici Grada Zagreba. Isto tako, prema Udruzi darivatelja krvi, ukoliko ste osiguranik HZZO-a, sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja koje provodi HZZO osiguravaju se u državnom proračunu (vrijedi za muškarce koji su dali krv 35 puta i žene 25+ puta).
Zaključno o krvi
Krv je neophodna za održavanje zdravlja i života. Ima mnoge funkcije, uključujući isporuku hranjivih tvari i kisika. Četiri glavne komponente krvi su crvene krvne stanice, bijele krvne stanice, krvna plazma i krvne pločice ili trombociti.
Problemi koji nastaju zbog bolesti ili gubitka krvi mogu biti opasni po život, ali za mnoge poremećaje krvi dostupno je učinkovito liječenje. U liječenju može pomoći i donirana krv, posebno u hitnim slučajevima, poput teških nesreća.
Izvori za članak: arhiva missZDRAVE, Cleveland Clinic, WHO.
