Nedavna studija pokazuje da stariji ljudi koji nisu izbirljivi oko toga što jedu imaju bolje kognitivne funkcije od svojih izbirljivih vršnjaka.
Prema Nature Mental Health, britanski istraživači su analizirali hranu koju voli i ne voli 182.000 starijih Britanaca, ali umjesto da se usredotoče na učinke određene dijete ili prehrane, istraživali su vezu između preferencija sudionika i njihovog mentalnog blagostanja.
Nakon analize podataka, otkrili su da su ljudi koji jedu sve ili tzv. 'svejedi' prošli bolje u kognitivnom testiranju od onih s ograničenim preferencijama ili strogim isključenjima. Ovi nalazi pokazuju da ograničena (restriktivna) prehrana – veganska, vegetarijanska, visokoproteinska i slične – možda nije baš najbolji izbor za zdravlje mozga.
"Rezultati studije pokazuju da određene prehrambene preferencije imaju značajnu povezanost s mentalnim zdravljem, kognitivnim funkcijama, krvnim i metaboličkim biomarkerima i snimanjem mozga", rekla je za The Washington Post Rebecca MacPherson, izvanredna profesorica na Sveučilištu Brock u Kanadi. U jednoj od najvećih i najdužih zdravstvenih studija ikada provedenih, sudionici su morali ispuniti upitnik i rangirati hranu, odnosno svoje preferencije za 140 namirnica i pića koristeći ljestvicu od jedan (iznimno mi se ne sviđa) do devet (iznimno mi se sviđa).
Upitnik je uključivao 10 kategorija: alkohol, bezalkoholna pića, mliječne proizvode, arome, voće, ribu, meso, grickalice, škrob i povrće. Istraživači su otkrili da je 57 posto sudionika pokazalo uravnoteženu sklonost u svim kategorijama. Od preostalih, 18 posto je preferiralo hranu bez škroba ili hranu s smanjenim udjelom škroba, 19 posto se odlučilo za prehranu bogatu proteinima i malim udjelom vlakana, a preostalih pet posto preferiralo je vegetarijansku prehranu.
Oni koji su spadali u kategoriju vegetarijanaca, pokazuju povećanu osjetljivost na simptome tjeskobe, depresije i drugih oblika mentalnog stresa. Osim toga, ispitanici koji su izjavili da preferiraju visoku količinu proteina i malo vlakana vjerojatnije će prijaviti simptome tjeskobe i smanjene dobrobiti.
Ključna je uravnotežena prehrana
Istraživači vjeruju da bi uravnoteženija, manje restriktivna prehrana mogla biti ključna za održavanje kognitivnih sposobnosti kako starimo. Napomenuli su da je uravnotežena prehrana ona koja uključuje povrće, voće, žitarice, orašaste plodove, sjemenke, mliječne proizvode, jaja i ribu.
Ipak, veza između onoga što jedemo i kognitivnih funkcija možda nije tako jasna kao što studija sugerira. Naime, sudionici istraživanja uglavnom su bili zdraviji od opće populacije. Osim toga, podaci pokazuju samo povezanost između preferencija i mentalnog zdravlja, a ne stvarne konzumacije hrane, što znači da oni koji preferiraju određene skupine hrane mogu imati druge karakteristike koje utječu na mentalno zdravlje, piše The Washington Post.
Ipak, ova studija podupire druga istraživanja koja ilustriraju odnos između onoga što jedemo i cjelokupne funkcije našeg mozga. Tako se se 'zapadnjačka prehrana', prepuna šećera i zasićenih masti, povezuje sa smanjenom kognitivnom funkcijom i simptomima depresije, čineći osobe debelima, glupima i potencijalno impotentnima. No, japanska prehrana, u kojoj su glavne namirnice riba, riža i fermentirane namirnice, dokazano sprječava demenciju.
Slično tome, dokazano je da toliko hvaljena i dobro uravnotežena mediteranska prehrana podržava rad mozga kako starimo. A dobrobiti mediteranske prehrane tu ne prestaju. Ona također može pomoći u smanjenju simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja putem crijevnog mikrobioma, dok druge studije pokazuju da oni koji se drže mediteranske prehrane mogu smanjiti izglede za preranu smrt za 29 posto.
