Zdravlje 15. ožujka 2021.

7 navika presudnih za zdravlje mozga i kako napreduju istraživanja o tom složenom organu

Foto: shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Ljudski mozak zapovjedno je središte za živčani sustav i omogućuje misli, pamćenje, kretanje i osjećaje te je upravo on najsloženiji rezultat biološke evolucije. Održavanje zdravlja mozga tijekom života cilj je kojemu svi trebaju težiti zbog dugovječnosti. Stoga, iznimno je važno razumjeti što je zdravlje mozga i zašto je ono važno.

Trenutno ne postoji univerzalno priznata definicija zdravlja mozga. Većina postojećih definicija sastoji se samo od općenitog opisa normalne funkcije mozga. CDC zdravlje mozga definira kao sposobnost izvođenja svih mentalnih procesa spoznaje, uključujući sposobnost učenja i prosuđivanja, korištenja jezika i pamćenja.

Mozak je složen organ i ima najmanje tri razine funkcija koje utječu na sve aspekte našeg svakodnevnog života:

  • tumačenje osjetila i kontrola pokreta
  • održavanje kognitivnih, mentalnih i emocionalnih procesa
  • održavanje normalnog ponašanja i socijalne spoznaje.

Zdravlje mozga stoga se može definirati kao očuvanje optimalnog integriteta mozga i mentalne i kognitivne funkcije u određenoj dobi u odsutnosti otvorenih bolesti mozga koje utječu na normalnu funkciju mozga.

Možda te zanima... Depresija mijenja mozak: Gube se veze između moždanih stanica Zdravlje

Učinak glavnih neuroloških poremećaja na zdravlje mozga

Nekoliko neuroloških poremećaja može poremetiti rad mozga i utjecati na zdravlje ljudi, a oni se mogu svrstati u tri skupine:

  • Bolesti mozga s otvorenim oštećenjem moždanih struktura, poput cerebrovaskularnih bolesti, traumatične ozljede mozga, tumori mozga, meningitis i komunikacijski i senzorni poremećaji
  • Funkcionalni poremećaji mozga s uočljivim uništavanjem moždanih veza ili mreža, poput neurodegenerativnih bolesti (npr. Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest i druge demencije) i mentalnih poremećaja (npr. Shizofrenija, depresija, bipolarni poremećaj, alkoholizam i zlouporaba droga)
  • Ostali poremećaji mozga bez uočljivih strukturnih ili funkcionalnih oštećenja, poput migrene i poremećaja spavanja.

Ovi neurološki poremećaji mogu imati različite ili uobičajene učinke na zdravlje i funkciju mozga. Na primjer, Alzheimerova bolest glavna je vrsta demencije, s padom u različitim domenama kognitivnih funkcija, dok cerebrovaskularne bolesti, kao što je moždani udar, uz tjelesni invaliditet, probleme s hodom i ravnotežom mogu dovesti i do kognitivnih oštećenja i demencije, što često zanemaruju i pacijenti i liječnici, prenosi BMJ.

Mehanizmi koji stoje iza disfunkcije mozga u nekim neurološkim poremećajima još uvijek nisu dobro shvaćeni, posebno za mentalne i neurodegenerativne poremećaje. Daljnja istraživanja mogu utjecati na pristupe liječenju i poboljšanju rada i vijeka mozga. Zato je važno poticati ih i razgovarati što više o njima. Tu na red dolazi Tjedan svijesti o mozgu - globalna kampanja za podizanje svijesti i podrške znanosti o mozgu. Osnovali su ga Dana Alliance for Brain Initiatives (DABI) i Europski Savez za mozak Dana (EDAB), a koordinira ga Dana Foundation. Ove se godine on održava od 15. do 21. ožujka 2021. , a u 25 godina od svog osnutka, Tjedan svijesti o mozgu razvio se u globalnu obrazovnu inicijativu u kojoj je sudjelovalo više od 7.300 partnera u 117 zemalja. 

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Zašto je zdravlje mozga toliko važno?

Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da specifični životni stilovi i djelovanja mogu, bez obzira na našu dob, poboljšati zdravlje i razinu funkcioniranja našeg mozga. Takvo se poboljšanje može dogoditi zahvaljujući neuroplastičnosti, odnosno kada se poveća stopa stvaranja i preživljavanja novih neurona u određenim dijelovima mozga ili kada se brzina stvaranja i preživljavanja sinapsi (veze između neurona) ubrzava te kada se u našem mozgu njeguje neurokemijsko okruženje koje podržava obradu informacija.

Dobra stvar u tome da naš način i stil života može utjecati na moždane funkcije jest činjenica da ja zdravlje ljudskog mozga uglavnom pod našom, vlastitom i individualnom kontrolom, prenosi Sharp Brains. Dakle, svatko je odgovoran za sebe. 

Međutim, ne postoji čarobna formula. Znanstvenici tek počinju shvaćati kako ono što radimo može komunicirati s našim genetskim sastavom. Trenutno nije moguće definirati koje su to akcije koje su najbolje za svakog pojedinca. Velika je vjerojatnost i da nikada neće postojati jedno opće rješenje koje rješava sve izazove kada je u pitanju nečije zdravlja mozga. No, postoje određeni koraci kojima možeš utjecati na njegovo zdravlje već danas:

  • Kontroliraj kronična stanja - visok krvni tlak, dijabetes i povišen kolesterol mogu narušiti zdravlje mozga. Redovito kontroliranje općenitog zdravlje ključno je i kako bi održala zdravlje mozga u najboljem redu.
  • Trening mozga - održavanje mozga aktivnim važan je aspekt zdravlja mozga. Izazovne mentalne aktivnosti potiču stvaranje novih veza živčanih stanica i mogu potaknuti stvaranje novih stanica. Isprobaj stoga križaljke, zagonetke ili čitanje određenih knjiga kako bi tvoj um bio spreman na sve.
  • Živi aktivan život - redovita tjelovježba ne povećava samo mišiće; također može povećati mrežu krvnih žila koje opskrbljuju dio mozga odgovoran za razmišljanje. 
  • Jedi dobro - uravnotežena prehrana može nahraniti ljudski um i tijelo. Mediteranska prehrana može spriječiti pad zdravlja mozga. Odaberi svježe, prirodne proizvode s nižom razinom šećera, voće, povrće, nemasne proteine i zdrava ulja iz maslina, ribe, orašastih plodova i avokada.
  • Odustani od pušenja - pušenje povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i Alzheimerove bolesti.
  • Uživaj u umjerenim količinama alkohola - previše alkohola može povećati rizik od demencije.
  • Pobrini se da imaš kvalitetan san - san je prilika za naše tijelo da se odmori i popravi štetu nanesenu svakodnevnim životom.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Utjecaj (većih količina) alkohola na mozak

Priuštiš li si svako malo čašu vina? Nisi jedini ili jedina. Preko 86 posto ljudi starijih od 18 ili više godina navelo je da su u nekom trenutku svog života pili alkohol. Iako je to u redu ako govorimo o manjim količinama, umjereno ili obilno opijanje može utjecati na mozak te s vremenom utjecati na njegovu funkciju.

Možda te zanima... Simptomi tumora na mozgu i učestalost ovisno o životnoj dobi Zdravlje

Stalna zlouporaba alkohola može nanijeti trajnu štetu - s vremenom pretjerano ispijanje alkoholnih pića može dovesti do mentalnih zdravstvenih problema, poput depresije i tjeskobe, do povećanog rizika za određene vrste karcinoma, kao i do ozbiljnih oštećenja mozga. Jedan od najalarmantnijih dugoročnih učinaka konzumacije alkohola na mozak jest potencijalni razvoj fiziološke ovisnosti, stanja u kojem osoba doživljava fizičke i psihološke simptome i žudnju, pogotovo ako ga na neko vrijeme prestanu konzumirati.

Zlouporaba alkoholnih pića može dovesti i do Wernicke-Korsakoffovog sindroma (WKS), koji karakterizira amnezija, ekstremna zbunjenost i poremećaji vida, a još se definira i kao poremećaj mozga uzrokovan nedostatkom tiamina ili vitamina B-1. 

Šteta od ispijanja alkohola može nastati izravnim utjecajem alkohola na tjelesna tkiva, ali i neizravnim stresom koji nanosi na ljudsko tijelo. Srećom, većina kognitivnih oštećenja može se poništiti ili poboljšati u roku od godinu dana apstinencije.

No, važno je zapamtiti kako je mozak nježan i zamršeni organ koji mora održavati pažljivu ravnotežu kemikalija, spomenutih neurotransmitera, kako bi osoba mogla pravilno funkcionirati. Alkohol u većim količinama i pogotovo kroz dulje vrijeme može poremetiti tu ravnotežu, narušavajući prirodnu ravnotežu mozga te je iznimno važno smanjiti njegovu količinu konzumacije koliko god je to moguće. 

Možda te zanima... Ženski mozak vs. muški mozak: Što nas razlikuje? Psiha i seks

Budućnost zdravlja mozga

Unatoč ogromnim koracima učinjenim tijekom proteklih desetljeća u medicini i znanosti, razumijevanje rada ljudskog mozga, najsloženijeg organa u našem tijelu, i dalje je jedan od najveći izazovi, kao i pronalaženje rješenja za poremećaje mozga, stoji u priopćenju Vijeća za istraživanje mozga

No, s tim rečeno, ne može se poreći činjenica da je svijet koliko toliko napredovao u rješavanju misterije mozga, razumijevanju njegove temeljne uloge u ljudskoj svijesti i otkrivanju metoda za liječenje njegovih poremećaja. Samo u posljednjem desetljeću neuroznanost i istraživanje mozga ušli su u novo doba.

Ovaj nagli skok u istraživanju zdravlja mozga dolazi u vrijeme ubrzanog napretka u digitalnoj zdravstvenoj tehnologiji, osobito u dijelu prikupljanja i rukovanja velikim bazama bioloških podataka i sposobnosti korištenja računarskih alata. Sve smo sposobniji prikupljati sve više medicinskih podataka o sebi i pohranjivati ​​ih pomoću računala u 'oblaku'.

Zajedno s tim tehničkim napretkom, zdravstvena zaštita sve se više prebacuje sa skrbi o bolesnicima na prevenciju bolesti. Sada je moguće bolje razumjeti fiziologiju i patofiziologiju mozga izravnim  promatranjem živog mozgam, a u budućnosti je vjerojatno da će ljudi moći živjeti dulje te da će umjetna inteligencija vjerojatno biti dio znanosti o mozgu i pomoći će ili zamijeniti određene funkcije mozga.

Predviđa se i da će genetske ili proteinske promjene u bliskoj budućnosti pružiti lijek za mnoge poremećaje mozga. Sve što je potrebno jest - mnogo mladih stručnjaka, vrijeme i strpljenje. Do tada, ono što svaki čovjek može učiti jest sam se pobrinuti da svojim postupcima ne šteti svojem najbitnijem organu - mozgu. 

Možda te zanima... Što doručkuješ? 'Loša' hrana može uništiti mozak za 4 dana Hrana

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.