Novo istraživanje o učincima depresije na mozak pokazuje kako depresija ubrzava starenje mozga i nanosi ozbiljnu štetu kognitivnoj funkciji i pamćenju što može dovesti do demencije.
Irina Esterlis, profesorica s Medicinskog fakulteta u Yaleu prošle je godine na konferenciji Američkog udruženja za napredak znanosti pokazala snimke mozga na kojima se vidi kako depresija smanjuje „sinaptičku gustoću“ kod ljudi te kako se gube veze između moždanih stanica.
Studija na Yaleu koristila je novi oblik snimanja kako bi ispitala mozak 10 zdravih dobrovoljaca i 10 s kliničkom depresijom, koji su završili sveobuhvatnu psihijatrijsku procjenu. Oni s težim depresivnim simptomima pokazali su manju sinaptičku gustoću i lošije pamćenje te smanjenje drugih kognitivnih sposobnosti koji se inače povezuju sa starenjem.
"Ovo sugerira da su veće promjene sinaptičke gustoće povezane s izraženijim promjenama kognicije povezane s dobi, podržavajući tako hipotezu da veliki depresivni poremećaj može biti prethodnik nekih oblika demencije", rekla je prof. Esterlis na konferenciji u Washingtonu.
Na godišnjem okupljanju američkih znanstvenika također je rečeno da su lijekovi koje je razvio Centar za ovisnost i mentalno zdravlje Sveučilišta u Torontu pokazali obećavajući zaokret kod gubitak pamćenja povezanog s depresijom i starenjem. "Novi spojevi lijeka dizajnirani su za aktiviranje oštećenih receptora mozga koji uzrokuju gubitak pamćenja", rekao je Etienne Sibille, vodeći znanstvenik Toronto studije.
Na tragu lijeku koji obnavlja temeljno oštećenje mozga
"Lijekovi ne samo da brzo poboljšavaju simptome, nego obnavljaju temeljno oštećenje mozga koje uzrokuje gubitak pamćenja kod eksperimentalnih miševa", iznio je zaključke Sibille. Znanstvenici iz Toronta identificirali su oštećenja specifičnog tipa receptora moždanih stanica u neurotransmiterskom sustavu, odgovornog za raspoloženje i simptome pamćenja kod depresije i starenja. Molekule su zatim razvijene da se vežu i aktiviraju ovu receptorsku metu.
Kad su te molekule oralno davali starijim miševima, smanjenje pamćenja brzo je preokrenuto i kognitivne performanse dostigle su razinu kakvu su imali u mladosti. To su zaključili na temelju promatrana glodavaca i njihovog uspjeha u pronalaženju hrane u labirintu. Poboljšanje je trajalo više od dva mjeseca svakodnevnim liječenjem. Tim je patentirao svoje istraživanje i planiraju ga nastaviti.
Broj depresivnih epizoda mijenja volumen sive tvari
Bolesnici s velikim depresivnim poremećajem (Major depressive disorder MDD) pokazuju smanjenje volumena sive tvari (Gray matter volume GMV) tvari u limbičkim regijama. Čini se da kliničke varijable,poput broja depresivnih epizoda, utječu na promjene volumena, stoji u članku Longitudinal brain volume changes in major depressive disorder objavljenom u Translational Neurosciences. Nejasno je mijenjaju li se uočene poprečne GMV nepravilnosti u MDD-u tijekom vremena i postoji li longitudinalna veza između GMV promjena i tijeka poremećaja. Ispitali smo T1 strukturne MRI slike 54 zdrave bolesnice (HC) i 37 MDD bolesnika u 3-Tesla-MRI s intervalom praćenja od 3 godine.
Alat Cat12 korišten je za analizu uzdužnih podataka (p 1 depresivna epizoda tijekom praćenja) otkrila je povećanje volumena amigdala u MCD.
Naše istraživanje potvrđuje strukturne promjene u limbičkim regijama u MDD bolesnika i povezanost tih oštećenja i tijeka poremećaja. Dakle, pretpostavljamo da su prijavljene volumetrijske promjene u lijevoj amigdali (tj. Volumetrijska normalizacija) reverzibilne i očito potaknute kliničkim fenotipom. Dakle, ovi rezultati podržavaju pretpostavku da ozbiljnost i progresija bolesti utječu na amigdalarne GMV promjene u MDD-u ili obrnuto, iznijeli se rezultate istraživanja u Translational Neurosciences.
