Akne su jedan od najčešćih dermatoloških stanja koji zahvaća ljude diljem svijeta. U prosjeku se prvi puta javljaju između 13. i 15. godine i obično se povlače nakon 20. godine života, iako u nekim slučajevima mogu potrajati i do 30. godine. Mjesta gdje se najčešće pojavljuju su čelo, obrazi, nos, brada te područje ispred uha, dok nešto rjeđe zahvaćaju kožu vrata, ramena, gornjih dijelova leđa te područje oko prsne kosti.
Njihov nastanak povezan je s produkcijom androgena, tj. muških spolnih hormona čija se razina povećava za vrijeme puberteta kod dječaka i djevojčica. To može potaknuti žlijezde lojnice na stvaranje veće količine loja kojeg izlučuju u tzv. lojne folikule što dovodi do nakupljanje loja koji sužava otvore lojnih žlijezda i sprječava njegov izlazak. Na taj način stvara se idealan okoliš za razmnožavanje bakterija i razvoj upalnog procesa. Izuzev utjecaja hormona i bakterija, od drugih odgovornih čimbenika na prvom se mjestu nalazi njihova tendencija javljanja u obitelji, a dokazano je da nastanku akni pridonosi i stres.
Prehrambene smjernice za kožu sklonu aknama
Ako želite pravilno balansiranu prehranu, bogatu antioksidansima, vitaminima i mineralima, izbjegavajte namirnice koje obiluju praznim kalorijama i povećajte unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i kvalitetnijih izvora proteina kako bi vaša koža imala koristi od toga kao i cijeli vaš organizam. Zapamtite - što je dobro za srce, dobro je i za kožu!
Prehrana s niskim glikemijskim indeksom
Neka istraživanja pokazuju kako za borbu protiv akni možete imati koristi od prehrane niskog glikemijskog indeksa koja će kontrolirati šećer u krvi što onda kontrolira lučenje inzulina, a njega pak dovodimo u vezu sa spolnim hormonima koji mogu pogoršati pojavu akni. Prehrana s niskim glikemijskim indeksom uključuje namirnice kao što su:
- Cjelovite žitarice
- Voće
- Povrće
- Orašasto voće
- Sjemenke
- Mahunarke
Namirnice poput procesirane i rafinirane hrane uključujući bijeli kruh, biskvite, slatkiše imaju visoki glikemijski indeks što znači da uzrokuju brzi skok šećera u krvi odnosno skok inzulina.
Uloga omega - 3 masnih kiselina na akne
Postoje i dvije masne kiseline koje u našem tijelu ne mogu sintetizirati ljudske stanice: linolne (18: 2, Δ9,12) i a-linolensku kiselinu (18: 2, A9, 12, 15) (aLA). To je važno jer je te masne kiseline onda potrebno dobiti prehranom i stoga se nazivaju esencijalne masne kiseline. Ove dvije bitne hranjive tvari su prekursori obitelji omega-6 i omega-3 masnih kiselina, obitelji metabolita koji su uključeni u brojne važne fiziološke procese, uključujući upalu.
Stoga možemo sa sigurnošću pretpostaviti da nedostaci ovih važnih hranjivih tvari u prehrani mogu imati važne implikacije za akne i naše cjelokupno zdravlje. Na koji način je to usko povezano i dalje nije točno razjašnjeno.
Činjenica da je zapadnjačka prehrana često manjkava u omega-3 i njihovim prekursor αLA, postavlja dodatni problem za ovu raspravu. Poznato je da je omjer omega-6 i omega-3 masne kiseline u tipičnoj zapadnjačkoj prehrani mogu biti 10: 1–20: 1 naspram a 3: 1–2: 1 u ne-zapadnoj dijeti, neindustrijaliziranoj populaciji.
Nekoliko je studija sugeriralo da upalni markeri koreliraju s povećanjem omega-6 i omega-3. Smatra se da omega-6 masne kiseline potiču više pro-upalnih medijatora i povezane su s njima u razvoju upalnih akni. S druge strane, s visokim sadržajem omega-3 masnih kiselina dolazi do smanjenja upalnih faktora.
Izvori omega - 3 masnih kiselina: plava riba (sardina, skuša, tuna, inćuni) te riba iz hladnih mora (haringa, losos), riblje ulje, alge, plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi (orah, lan, chia...).
Je li mlijeko uzrok akni?
Mlijeko je jedna od najčešćih namirnica koja se povezuje s nastankom akni. Iako nema čvrstih dokaza koji bi potkrijepili ovu tvrdnju, znanstvenici smatraju da to ima veze s hormonima koje unosimo putem mlijeka, a koji se proizvode kod krava tijekom trudnoće. Mlijeko na taj način može potaknuti veće lučenje androgenih hormona koji se spominju kao ključni u nastanku akni.
Antioksidansi i namirnice bogate vitaminima A i E pravi su izbor za kožu sklonu aknama
Slobodni radikali i oksidacija mogu pridonijeti upali koja je prisutna u svakoj fazi razvoja akni, a antioksidanti djeluju u borbi protiv njihovih negativnih učinaka. Istraživanja dokazuju da osobe s kožom sklonom aknama mogu imati manjak vitamina A, vitamina E - prirodnih antio-ksidansa u njihovoj krvi. Tamno i bobičasto voće (npr. crno grožđe, borovnice) su antioksidansi bogati vlaknima koja pomažu u regulaciji inzulina.
Potočarka i ulje avokada su izvrsni izvori vitamina E, a namirnice s visokim udjelom beta-karotena (narančaste namirnice kao bundeva, batat i mrkva) su bogate vitaminom A. Borovnice su antioksidansi bogati vlaknima. Šareni tanjur bogat raznolikim voćem, povrćem, sjemenkama i orašastim plodovima i začinima najbolji je način da ste sigurni da svakodnevno unosite dovoljno antioksidansa.
Zašto je cink važan za zdravu kožu?
Cink je esencijalan za zdravu kožu. Poznato je da pomaže u smanjenju upala i da učinkovito djeluje protiv P. acnes, bakterija na koži koje se usko povezuju s razvojem prištića i akni. Također, postoje istraživanja koja pokazuju da osobe koje pate od simptoma akni imaju manjak cinka u organizmu. Prije uzimanja dodataka prehrani, provjerite razinu cinka krvnom pretragom te se posavjetujte sa svojim liječnikom ili nutricionistom.
Izvori cinka:
- crveno meso
- perad
- mahunarke
- morski plodovi
- orašasto voće
- mlijeko i mliječni proizvodi
- sjemenke.
Ne zaboravite probiotike!
Zdrava mikrobiota preduvjet je homeostaze kože. Sastav normalne mikrobiote različit je u pojedinih osoba i varira ovisno o anatomskom dijelu i tijekom vremena. Sastav mikrobiote kože odlučujući je za razvoj infekcija. Infekcija kože nastaje kao posljedica djelovanja mikroba i njihovih metabolita na uske veze u epidermisu.
Ukoliko je mikrobiota narušena, otvoren je put infekcije kože. Peroralni unos sojeva Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus bulgaricus rezultirao je poboljšanjem kod 80 % ispitanih. Probiotici mogu smanjiti koncentraciju P. Acnes koji uzrokuje akne sekrecijom antibakterijskog proteina. Osim antimikrobnih učinaka, probiotici mogu utjecati na patogenezu akni putem imunomodulatornog i protuupalnog djelovanja. Probiotici mogu također sniziti glikemijsko opterećenje, smanjiti oksidativni stres i upalne faktore.
Vježbanjem kontrolirate lučenje inzulina
Tjelesna aktivnost isto tako igra ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja, ali i zdravlja kože. Neka vam cilj bude 30 minuta dnevno. Vježbanje osim što vam pomaže da sagorite višak kilograma, smanjuje lučenje inzulina i smanjuje razinu stresa. Međutim, znoj može biti iritirajuć za kožu stoga nije loše oprati lice odmah nakon vježbanja.
Pokušajte samostalno prepoznati koje vam namirnice pogoršavaju stanje s aknama. Ako primijetite pogoršanje nakon konzumacije određene hrane, pokušajte je neko vrijeme izbjegavati.
