Poznatiji kao HIIT (High-intensity interval training), ovi treninzi mogu poboljšati kondiciju više nego duge vježbe umjerenog intenziteta, sugerira novo istraživanje.
Osobe koje su doživjele moždani udar vjerojatno se ne usude naporno trenirati u teretani. Nova istraživanja sugeriraju da intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) može učiniti više za poboljšanje kondicije od treninga umjerenog intenziteta. Osobe koje su preživjele moždani udar trebale bi razgovarati sa svojim liječnicima i fizioterapeutima prije početka HIIT programa kako bi se uvjerile da je siguran za njih, piše Everyday Health.
Polagana, ujednačena tjelovježba odavno se preporučuje kao sigurna pomoć pri oporavku nakon moždanog udara. Ali nova studija objavljena u časopisu Stroke sugerira da bi neki ljudi koji su preživjeli moždani udar mogli još više poboljšati svoje zdravlje pomoću intervalnog treninga visokog intenziteta (HIIT), a da pri tome ne pate od dodatnih zdravstvenih problema dok prakticiraju ove zahtjevnije treninge.
"Zanimalo nas je da li je intenzitet bitan kod vježbanja nakon moždanog udara", kaže viša autorica studije Ada Tang, fizikalna terapeutkinja i profesorica rehabilitacijske znanosti na Sveučilištu McMaster u Hamiltonu, Ontario.
"Postojale su obećavajuće studije koje su pokazale da bi intenzivnije vježbanje nakon moždanog udara moglo biti bolje od onog niskog ili umjerenog intenziteta ", kaže dr. Tang. "Ali nismo znali možemo li ljudima koji su imali moždani udar sigurno preporučiti vježbe visokog intenziteta", dodala je.
Kako bi to saznali, ona i njezin tim nasumično su izabrali 82 osobe koje su preživjele moždani udar da slijede jedan od dva režima vježbanja tri dana u tjednu tijekom 12 tjedana: 19-minutni HIIT trening (koji se sastoji od 10 intervala od jedne minute vježbe visokog intenziteta, isprekidanih s devet jednominutnih intervala niskog intenziteta) ili do pola sata ravnomjerne vježbe umjerenog intenziteta. Sudionici su na početku studije bili u prosjeku stari 65 godina i svi su bili sposobni hodati i vježbati.
Znanstvenici su tri puta procijenili sposobnost hodanja sudionika i čimbenike kardiovaskularnog rizika kao što su krvni tlaka i krutost krvnih žila— prije početka studije, na kraju 12-tjednog vježbanja i ponovno osam tjedana kasnije.
Istraživači su također procijenili takozvanu kardiorespiratornu kondiciju, ili koliko lako tijelo opskrbljuje mišiće kisikom tijekom dugotrajnog vježbanja, mjerenjem onoga što je poznato kao "vršni VO2", maksimalne količine kisika koju tijelo može iskoristiti u jednoj minuti.
HIIT je poboljšao potrošnju kisika nakon moždanog udara
Do kraja ove intervencije vježbanja, HIIT je poboljšao potrošnju kisika dvostruko više od vježbi umjerenog intenziteta. Nakon dodatnih osam tjedana praćenja, ljudi koji su radili HIIT vježbe i dalje su imali bolju kardiorespiratornu kondiciju od sudionika koji su vježbali manje intenzivno, ali razlika je bila premala da bi se isključila mogućnost da je to bila slučajnost.
Obje vrste vježbi poboljšale su brzinu hodanja, ali nije bilo značajne razlike između skupina. Istraživači također nisu pronašli značajnu razliku u čimbenicima kardiovaskularnog rizika poput krvnog tlaka ili krutosti krvnih žila.
Ali što je još važnije, istraživači također nisu pronašli nikakve zdravstvene opasnosti ni s jednim od režima vježbanja. Niti jedan sudionik nije iskusio probleme kao što su umor, nedostatak zraka, bol u mišićima, grčeve ili ošamućenost tijekom vježbanja.
"Stručnjaci za rehabilitaciju nakon moždanog udara sada imaju dokaze koji podržavaju implementaciju kratkih protokola intervalnog treninga visokog intenziteta u kliničkoj praksi", kaže Tang. "Pokazali smo da je [HIIT] siguran i učinkovit u poboljšanju kondicije i dužeg i bržeg hodanja kod ljudi nakon moždanog udara, što su važni rezultati za osobe koje su preživjele moždani udar".
Posavjetujte se s liječnikom i fizioterapeutom prije nego što isprobate HIIT
Studija ima nekoliko ograničenja. Kao prvo, svi su sudionici bili funkcionalni, mogli su hodati bez pomoći ili sa štapom ili hodalicom na početku studije. Moguće je da su sudionici bili previše zdravi da bi otkrili značajne razlike u čimbenicima kardiovaskularnog rizika na temelju vrste vježbe koju su radili, kaže Tang.
Osim toga, mnogi su sudionici odustali od studije tijekom pandemije covida. Zbog toga je možda ostalo premalo preostalih sudionika da bi se identificirale statistički značajne razlike između skupina za vježbanje za mnoge ishode ispitane u analizi — poput krvnog tlaka, zdravlja krvnih žila ili brzine hodanja.
“Rezultati ove studije jako su zanimljivi”, kaže Sandra Billinger, profesorica neurologije na Medicinskom centru Sveučilišta Kansas u Kansas Cityju, koja nije bila uključena u novu studiju. "Međutim, na ovom području nedostaju konačni dokazi kako bi se HIIT preporučio svim osobama koje pate od posljedica moždanog udara", dodala je.
Dr. Billinger objašnjava: "Trenutno preporučujemo da osobe koje su imale moždani udar razgovaraju sa svojim liječnikom i fizioterapeutom, kako bi utvrdile je li HIIT prikladan za njih. A trebalo bi i prilagoditi opremu tako da odgovara njihovim fizičkim sposobnostima".
Osobe koje su preživjele moždani udar, čak i one koje bolje funkcioniraju, ne bi trebale same započeti HIIT trening kod kuće, dodaje dr. Joshua Willey, izvanredni profesor neurologije na Sveučilištu Columbia, koji nije bio uključen u novu studiju.
"Prije započinjanja HIIT-a osobe koje su preživjele moždani udar trebaju provjeriti sa svojim liječnicima je li njihovo srce dovoljno zdravo da se uključe u ovakvu vrstu aktivnosti", kaže dr. Willey. "Ovisno o prirodi posljedica nakon moždanog udara, možda će biti potrebno poduzeti sigurnosne mjere kako bi se spriječili padovi ili ozljede, stoga provjerite s fizikalnim terapeutom koje se vježbe mogu izvoditi i koliko dugo", dodao je.
