Powered by:
Iako ima vrlo pozitivne učinke na naše zdravlje, hodanje je zasigurno najpodcjenjenija tjelesna aktivnost. Samo 30 minuta hodanja umanjuje rizik od oboljenja srca, krvnih žila, ali i raznih oblika tumora
Rijetko ga povezuju s ozljedama, mogu ga prakticirati baš svi, a ujedno glasi za jednu od najzdravijih tjelesnih aktivnosti. Hodanje kao tjelesna aktivnost besplatno je i ne zahtijeva nošenje nikakve posebne opreme ni odlaske na skupe treninge. Osim toga, hodanjem smanjuješ rizik od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, osteoporoze i nekih vrsta tumora. Ako uzmemo u obzir sve dobrobiti koje ono nosi, zašto ne hodamo više?
Hodanje je važno za zdravlje
,,Sjedilački'' način života i osmosatno radno vrijeme počeli su ostavljati velike posljedice na zdravlje čovjeka. Problemi s leđima, varikozne vene, depresija i prekomjerna tjelesna masa samo su neki od problema s kojima se ljudi danas susreću. Stoga je čovjeku više no ikada potrebna tjelesna aktivnost. Prednost hodanja svakako je nepostojanje prepreke koja se može susresti u nekim drugim aktivnostima. kod nekih drugih aktivnosti. Nedostatak vremena, sposobnosti ili posebnih vještina nisu razlozi koji bi te mogli spriječiti da počneš brinuti o svome zdravlju. Također, hodanje umanjuje simptome stresa i depresivne poremećaje te podiže raspoloženje i samopoštovanje. Osim toga, povoljno utječe na san i intelektualne sposobnosti.
Bolje od trčanja
U odnosu na hodanje, trčanje je tjelesna aktivnost jačeg intenziteta. Zbog povećane potrošnje kisika, srce tijekom trčanja doživljava puno veće naprezanje nego što je to slučaj kod hodanja. Jedna od osnovnih prednosti hodanja jest ta da ne zahtijeva prevelik napor. Isto su tako rizik od hipertenzije, visokog kolesterola, dijabetesa i srčanih bolesti znatno manji kod osoba koje redovito hodaju u odnosu na one koje redovito trče. Iako je među strukom još uvijek aktualna rasprava i neslaganje oko toga je li bolje hodanje ili trčanje, činjenica je da trčanje može biti loše za zdravlje koljena i zglobova, posebice kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom jer moraju nositi veću težinu te su izloženije mogućim frakturama, napominje voditelj Odsjeka za tjelesnu aktivnost, u Službi za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditelj Elementa 2 Zdravlje i tjelesna aktivnost u sklopu projekta "Živjeti zdravo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda dr. sc. Slaven Krtalić.
Teorija o 10.000 koraka dnevno
Šezdesetih godina prošlog stoljeća Dr. Yoshiro Hatano izumio je pedometar po nazivu ''manpo-kei'' i odredio 10 000 koraka kao idealnu količinu kretanja za očuvanje i unapređenje zdravlja. Naravno, 10 000 koraka treba shvatiti kao preporuku. Kako kaže Slaven, Premda je 10.000 koraka lako pamtljiva preporuka, treba uzeti u obzir to da su dužina koraka, dob, zdravstveno stanje i kondicija parametri koji su različiti za svakog pojedinca. S jedne strane, za ljude koji nisu navikli vježbati, ta je brojka prevelika i može djelovati nedostižno i dovesti do odustajanja. S druge strane, ljudima koji su navikli na tjelesnu aktivnost ova će se brojka možda učiniti premalom. Važno je napomenuti da je korake potrebno prilagoditi osobnom cilju.
Preporuka za hodače
Kako ne bi došlo do ozljeda prilikom hodanja i kako bi ono bilo što učinkovitije, naš sugovornik ponudio je nekoliko savjeta kako bi pravilno hodanje trebalo izgledati.
- Leđa drži uspravno, glavu visoko, pogled nekoliko metara ispred sebe, ramena opuštena, a stopala paralelna jedno s drugim.
- Ruke lagano savij u laktovima te pomiči u ritmu sa suprotnom nogom.
- Nemoj hodati cijelim stopalom. Najprije spusti petu, a zatim ostatak stopala na tlo.
- Zategni trbušne mišiće radi potpore kralježnici i pravilnog držanja.
- Prilagodi brzinu disanja brzini hodanja.
- Nemoj produžavati korak ako želiš ubrzati. Radije učini više manjih, ali bržih koraka.
Također, da bi izbjegla uobičajene greške prilikom hodanja, nemoj raditi nagle promjene brzine i uvijek gledaj ispred sebe. Preporučujemo ti izbjegavanje betona i sličnih tvrđih podloga prilikom hodanja.
Tjelesna aktivnost ne mora biti snažna ili dugotrajna da bi se poboljšala kvaliteta tvog zdravlja. Ona mora biti kontinuirana i odgovarati tvojim mogućnostima. Umjesto korištenja javnog prijevoza, automobila ili lifta, odluči se na pješačenje. Osim što ćeš biti zdravija i puna energije, vidjet ćeš razlike i u svojem raspoloženju.
O PROJEKTU "ŽIVJETI ZDRAVO"
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt „Živjeti zdravo“ koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i trajati će od 2016.-2022. godine. Cilj projekta „Živjeti zdravo“ je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od tri četvrtina smrti u Hrvatskoj. Projekt „Živjeti zdravo“ sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
