Valunzi, noćno znojenje, vaginalna suhoća, infekcije mokraćnog sustava, neredovite menstruacije, nizak libido, problemi sa spavanjem, moždana magla, promjene raspoloženja, a u rijetkim slučajevima čak i osjećaj peckanja jezika. Što povezuje sve ove simptome? To mogu biti znakovi menopauze. Ali mogu li ovi simptomi biti i prvi nagovještaji nečeg ozbiljnijeg?
Novo istraživanje sugerira da simptomi menopauze nisu samo neposredne prepreke koje treba prevladati; oni također mogu pružiti naznake o budućem zdravlju osobe, uključujući rizik od stanja poput demencije.
Međutim, da bismo razumjeli ovu vezu, prvo moramo razumjeti što je menopauza i kako utječe na mozak i tijelo.
Što je menopauza?
Menopauza označava prirodni kraj menstruacije kod žena i obično se javlja u kasnim 40-ima ili ranim 50-ima. Službeno, menopauza se dijagnosticira kada žena u zadnjih godinu dana nije imala menstruaciju.
Međutim, menopauza se ne događa preko noći. Često počinje godinama ranije s fazom koja se naziva perimenopauza. Tijekom tog vremena tijelo se priprema za menopauzu, a razine hormona - posebno estrogena - fluktuiraju. Ovaj prijelaz može trajati nekoliko godina, često donoseći simptome poput neredovitih menstruacija, valunga, promjena raspoloženja i još mnogo toga.
Kada menstruacije potpuno prestanu, žena ulazi u postmenopauzu. Nažalost, simptomi menopauze ne prestaju uvijek u ovoj fazi; neki mogu trajati godinama, a mogu se pojaviti i novi simptomi.
Ove faze - perimenopauza , menopauza i postmenopauza - dio su istog putovanja, iako je iskustvo svake žene jedinstveno.
Simptomi menopauze mogu biti različiti
Iako je menopauza prirodan proces, njezini simptomi mogu se činiti potpuno neprirodnim. Neke žene mogu osjetiti blage ili nikakve simptome, dok se druge bore s brojnim i teškim simptomima koji im remete svakodnevni život.
Simptomi poput anksioznosti mogu utjecati na socijalnu interakciju, problemi sa spavanjem mogu dovesti do iscrpljenosti, a zbog moždane magle čak i jednostavni zadaci mogu djelovati zastrašujuće. Zajedno, ovi izazovi mogu utjecati na misli, osjećaje i društveni život – ključne aspekte cjelokupnog zdravlja, piše Independent.
Zašto je menopauza važna i za sadašnje i buduće zdravlje
Razumijevanje menopauze i njezinih simptoma tek je početak. Osim što je prijelazna faza, izazovi menopauze mogli bi pružiti jedinstven uvid u buduće zdravlje mozga.
Uzmimo za primjer Alzheimerovu bolest, najčešći uzrok demencije, koju obilježava progresivni gubitak pamćenja, emocionalne promjene i promjene osobnosti te na kraju gubitak neovisnosti.
Žene imaju dvostruko veću vjerojatnost od muškaraca da će razviti Alzheimerovu bolest. Ranija su istraživanja smatrala da je ta razlika posljedica duljeg života žena od muškaraca, ali nova istraživanja sugeriraju da hormonske promjene povezane s menopauzom također mogu igrati ključnu ulogu.
Uloga hormona u zdravlju mozga
Tijekom menopauze, jajnici prestaju proizvoditi jajne stanice, što izaziva značajne hormonalne promjene. Jedna od glavnih promjena je pad estrogena, hormona koji nije samo bitan za reprodukciju, već i za zdravlje mozga.
Estrogen pomaže u zaštiti pamćenja, jačanju neuronskih veza, regulaciji raspoloženja i uklanjanju štetnih proteina iz mozga. Kada razina estrogena padne, ti pozitivni učinci mogu oslabiti što može učiniti mozak i tijelo osjetljivijima na štetne promjene.
Tijekom ovih hormonalnih promjena mogu se pojaviti i simptomi menopauze. Iako su se simptomi nekoć smatrali privremenim, iako neugodnim, nuspojavama menopauze, sada se smatra da oni mogu ukazivati na temeljne promjene u mozgu povezane s rizikom od demencije.
Buduće kognitivno i bihevioralno zdravlje
Dok su prošla istraživanja ispitivala kako se pojedinačni simptomi menopauze mogu povezati s rizikom od demencije, istraživački tim pod vodstvom dr. Zahinoora Ismaila, liječnika i znanstvenika te profesora na Medicinskom fakultetu Cumming na Sveučilištu u Calgaryju, postavio je pitanje: može li broj simptoma koji se javljaju također ukazivati na rane znakove demencije?
Znanstvenici su pokušali odgovoriti na to pitanje analizirajući promjene u:
- Kogniciji (na primjer, pamćenje, razmišljanje i rješavanje problema) i
- Ponašanju (na primjer, emocije, osobnost i društvene interakcije).
Iako su kognitivne promjene često prve na umu kada se razmišlja o demenciji, promjene u ponašanju, koje su često zanemarene, jednako su važne i mogu biti i rani znakovi upozorenja.
U sklopu studije CAN-PROTECT, kanadskog online projekta o starenju i zdravlju mozga, analizirali su podatke 896 sudionica u postmenopauzi. Sudionice su se prisjetile vrste i broja simptoma koje su iskusile tijekom perimenopauze te su ispunile testove kojima se procjenjivala njihova trenutna kognitivna sposobnost i ponašanje.
Među sudionicama, 74,3 posto doživjelo je simptome perimenopauze (u prosjeku četiri simptoma po osobi), a najčešći su bili valunzi (88 posto) i noćno znojenje (70 posto).
Otkrili su da je pojavljivanje više simptoma tijekom perimenopauze povezano s većim kognitivnim i bihevioralnim promjenama kasnije u životu, što sugerira da teret perimenopauzalnih simptoma ne utječe samo na neposredno blagostanje, već može signalizirati i dugoročne rizike za zdravlje mozga.
Iako temeljni mehanizmi ostaju nejasni, ovi nalazi ističu važnost prepoznavanja simptoma menopauze kao potencijalnih ranih pokazatelja budućeg zdravlja mozga.
Zanimljivo je da su sudionice koje su za perimenopauzalne simptome koristile hormonsku terapiju na bazi estrogena pokazale manje promjena u ponašanju od onih koje je nisu koristile, što sugerira moguću ulogu estrogena u smanjenju rizika od demencije. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razjasnilo vrijeme primjene i dugoročni učinci hormonske terapije.
Važno je razumjeti da ovi nalazi pokazuju povezanost između opterećenja simptomima i kasnijeg zdravlja mozga, ali ne dokazuju da jedno uzrokuje drugo. Još uvijek su potrebna daljnja istraživanja kako bismo razumjeli zašto ta povezanost postoji i kako ona funkcionira.
Zašto je ovo istraživanje važno
Ovo istraživanje ističe ključnu poveznicu: pojavljivanje višestrukih perimenopauzalnih simptoma može biti povezano s kognitivnim i bihevioralnim promjenama, koje su rani markeri rizika za demenciju. Prepoznavanje ovih simptoma kao potencijalnih znakova upozorenja moglo bi pomoći liječnicima da ranije prepoznaju rizike i istraže načine zaštite zdravlja mozga tijekom vremena.
Menopauza je više od životne promjene; ona može pružiti ključne uvide u dugoročno zdravlje mozga. Istraživanja poput CAN-PROTECT-a mogu pomoći otkriti kako iskustva menopauze oblikuju rizik od demencije, otvarajući put ranijim intervencijama i boljim ishodima.
