Žene u istočnom dijelu svijeta doživljavaju menopauzu ranije od žena iz ostalih dijelova svijeta.
Studija koju je proveo Universal Drugstore promatrala je prosječnu dob žena u kojoj ulaze u menopauzu diljem svijeta i pomoću skupljenih podataka objavila u kojim zemljama su najstarije i najmlađe žene koje prolaze kroz ovu tranziciju, piše Daily Mail.
U prosjeku, menopauza počinje u dobi od 51 godine. No, žene u Tajvanu, Indiji i Bangladešu mogu očekivati da će ući u menopauzu u srednjim 40-ima.
Tajvanke ulaze u menopauzu u najmlađoj dobi, u prosjeku od 44,6 godina. Slijede Indija sa 45,6 godina i Bangladeš sa 47 godina - izuzetak među azijskim zemljama.
Zemlje u kojima žene doživljavaju ovaj proces u najstarijoj dobi su – Norveška s 52,7 godina, Španjolska s 51,7 godina i Novi Zeland s 51,5 godina. U SAD-u, Brazilu i Ujedinjenom kraljevstvu žene ulaze u menopauzu u dobi od 51,4, 51,2 i 51 godine.
U Hrvatskoj žene u prosjeku u razdoblje menopauze ulaze s navršenih 51,2 godina.
Među podacima postoje neki geografski trendovi. U mnogim zemljama Južne Amerike prosječna dob ulaska u menopauzu je od 51 godine, dok je u Africi u mnogim zemljama prosječna dob od 48 ili 49 godina. U Aziji je u većini zemalja prosječna dob ulaska u menopauzu 49 ili 50 godina.
Svjetska populacijska organizacija (World Population Organization) rekla je da su bolja zdravstvena skrb i rašireniji pristup zdravstvenoj skrbi obično u korelaciji s višom dobi ulaska u menopauzu. U zemljama nižeg socioekonomskog statusa, gdje je pristup zdravstvenoj skrbi ograničen, žene imaju tendenciju rađanja djece u mlađoj dobi, što može pridonijeti ranijoj menopauzi.
No,stručnjaci su izjavili da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo kakvu ulogu u menopauzi igraju geografija, kultura, prehrana ili socioekonomija.
Dr. Amanda Shea, znanstvenica i voditeljica u Clueu - aplikaciji koja prati mjesečnice i ovulaciju - rekla je: "Na vrijeme menopauze utječe mnoštvo stvari, uključujući genetske, biološke, okolišne i socioekonomske čimbenike. Naprimjer, istraživanje je otkrilo povezanost između dobi menopauze i čimbenika poput pušenja, pretilosti, rođenja djeteta i prehrane."
Menopauza je prirodni biološki proces koji označava kraj ženskog menstrualnog ciklusa i plodnosti. Diljem svijeta prosječna dob ulaska u menopauzu je između 44 i 53 godine. Simptomi menopauze mogu se pojaviti do 10 godina prije menopauze i mogu trajati do 14 godina. Međutim, prosječno trajanje simptoma je oko sedam godina.
Hormonska nadomjesna terapija zlatni je standard u liječenju simptoma menopauze, a druge mogućnosti liječenja vezane su uz promjene načina života, kao što je ograničavanje unosa zasićenih masti i jedenje više voća i povrća.
U analizi, među pet zemalja u kojima je najmlađa prosječna dob ulaska u menopauzu su također Meksiko i Egipat, u kojima žene također ulaze u menopauzu u prosječnoj dobi od 47 godina.
"Teško je reći utječu li geografski trendovi, genetika, prehrana i kultura na dob početka menopauze. Činjenica je da trebamo više istraživanja kako bismo bolje razumjeli stanje u različitim kulturama i etničkim skupinama", rekla je dr. Navya Mysore, medicinska direktorica ženskog zdravlja u Nurxu, tvrtki koja se specijalizirala za proizvode vezane uz zdravlje žena.
"Znamo da neke etničke skupine doživljavaju menopauzu na drugačiji način od drugih. Naprimjer, mnoge Japanke nemaju toliko problema s valunzima, za razliku od drugih rasa i nacionalnosti. To bi moglo biti zato što prehrana japanskih žena sadrži više soje", dodala je.
Soja sadrži izoflavone, vrstu biljnog estrogena koji oponaša hormon koji se prirodno proizvodi u tijelu. Menopauza - i popratni valovi vrućine - počinju kada tijelo prestane proizvoditi estrogen. Ovo bi, tvrdi dr. Mysore, mogao biti razlog zašto žene čija je prehrana bogata sojom imaju slabije izražene simptome menopauze. No, upozorila je da su podaci koji to potvrđuju ograničeni.
Bez obzira na uzrok, dr. Shea kaže da i rana i kasna menopauza imaju 'značajne zdravstvene implikacije'. "Naprimjer, preuranjena menopauza povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije, dok je odgođena menopauza povezana s povećanim rizikom od raka dojke, endometrija i raka jajnika", dodala je Shea.
Preuranjena menopauza također je poznata kao primarna ovarijska insuficijencija (POI) i događa se kada ženini jajnici prestanu raditi i ona doživi menopauzu prije 40. godine, dok se rana menopauza odnosi na period između 40. i 45. godine.
Rana menopauza događa se kod pet posto žena, a POI se javlja u samo jedan posto žena mlađih od 40 godina. To može biti rezultat genetike ili obiteljske povijesti bolesti, kao i određenih bolesti ili liječenja, poput raka i kemoterapije, uklanjanja maternice ili jajnika i određenih autoimunih bolesti.
Istraživanja su pokazala da dugoročni zdravstveni učinci preuranjene menopauze uključuju bolesti srca, neurološke bolesti, poremećaje raspoloženja, osteoporozu i preuranjenu smrt. Međutim, posebna studija pokazala je da hormonska nadomjesna terapija može smanjiti neke od ovih rizika.
S druge strane, odgođena menopauza javlja se kada žena uđe u menopauzu u kasnim 50-im ili ranim 60-im godinama. Genetika, pretilost, rađanje djece i kasna trudnoća mogu pridonijeti odgođenoj menopauzi.
Studija iz 2014. pokazala je da je odgođena menopauza povezana s povećanim rizikom od raka dojke, endometrija i jajnika, ali se povezuje i s smanjenim rizikom od osteoporoze i smrti od srčanih bolesti te s duljim reproduktivnim vijekom.
Bez obzira na trendove ili obrasce, dr. Shea je rekla da je potrebno više istraživanja kako bi se bolje razumjeli čimbenici koji pridonose ovim razlikama.
"Konkretno, poboljšanje sposobnosti predviđanja na temelju individualnih iskustava perimenopauze i menopauze i jedinstvenih karakteristika i okolnosti moglo bi omogućiti većem broju žena da se bolje pripreme i upravljaju zdravstvenim promjenama tijekom vremena, u konačnici poboljšavajući njihovu ukupnu kvalitetu života", zaključila je Shea.
