Dok temperature rastu diljem zemlje, stručnjaci upozoravaju na opasnost od smrtonosnog toplinskog udara - koji se može početi razvijati nakon samo 10 minuta sjedenja na otvorenom.
Danas su meteorolozi oglasili uzbunu jer će se gotovo svi dijelovi Hrvatske, suočiti s "vrhuncem" toplinskog vala i toplinskim indeksima od 35 do 40 ˚C.
Zbog vrućine, već vodećeg ubojice povezanog s vremenskim prilikama, stručnjaci upozoravaju ljude da ovakvu klimu shvate ozbiljno jer u protivnom riskiraju da postanu jedna od žrtava vrućine kojih je svake godine u ljetnim mjesecima sve više.
Ovaj je tjedan dvoje turista pronađeno mrtvo u Grčkoj usred nezapamćenog toplinskog vala, s temperaturama koje su prelazile 43˚C. Samo nekoliko dana ranije, poznati televizijski voditelj, pisac, liječnik i kolumnist, dr. Michael Mosley pronađen je mrtav pored grčke plaže nakon što je nestao dok je pješačio i ustanovljeno je da je umro "prirodnom smrću", piše Daily Mail.
Ljudsko tijelo ima uzak temperaturni okvir unutar kojeg može obavljati vitalne funkcije, otprilike između 37 °C i 37,8 °C.
Stručnjaci su za DailyMail.com rekli da "kaskada događaja" koji dovode do toplinskog udara počinje unutar nekoliko sekundi nakon izlaganja ekstremnoj vrućini — preko 32 °C — uključujući znojenje, ubrzan rad srca i dehidraciju. U samo pet do deset minuta toplina oduzima krv iz vitalnih organa poput mozga, što dovodi do zbunjenosti, vrtoglavice i nesvjestice.
Potrebno je samo 15 minuta da toplinski udar u potpunosti djeluje na tijelo i da dođe do "kompletnog gubitka tjelesnih funkcija".
Evo što se točno događa u tijelu osobe od trenutka kada izađe na ogromnu vrućinu.
Unutar 1 minute
Čim izađete van, sunce obasja izloženu kožu i vjerojatno ćete se odmah početi znojiti. Znojenje je način pomoću kojeg se tijelo hladi. Kad tijelo osjeti visoke temperature, hipotalamus - dio mozga koji regulira temperaturu - govori žlijezdama na koži da ispuste znoj.
"To je potpuno normalan odgovor. Znojenje je dobro u ovom slučaju", rekao je dr. Zachary Schlader, profesor na Odsjeku za kineziologiju na Sveučilištu Indiana School of Public Health.
Znoj, koji se uglavnom sastoji od vode, ali sadrži i male količine soli, uklanja toplinu iz tijela i hladi ga dok isparava na koži. Međutim, vlaga otežava hlađenje znojem, a boravak vani na ekstremno visokim temperaturama rezultira većim gubitkom tekućine nego što tijelo može podnijeti.
2 minute
U slučaju ekstremne vrućine, znoj može ispariti s kože za samo dvije minute, jer tijelo ne može proizvesti dovoljno znoja da ga na vrijeme ohladi. U nastojanju da održi korak, tijelo pokreće proces koji se zove vazodilatacija, u kojem se krvne žile šire i povećava se protok krvi u kožu.
"Tijelo počinje redistribuirati krv s različitih mjesta u nastojanju da ga ohladi", objasnila je dr. Kristy Ziontz, voditeljica i medicinska direktorica hitne medicine u Hackensack Meridian Bayshore Medical Centeru u New Jerseyju. To može produljiti znojenje za nekoliko dodatnih minuta, nakon čega znojenje obično prestaje.
5 do 10 minuta
"Srce će početi brže kucati za pet minuta", rekla je dr. Ziontz. To je zato što se protok krvi preusmjerava na kožu, a time se istovremeno "udaljava" od drugih vitalnih organa poput srca. Krvni tlak pada, a srce mora jače pumpati.
"Drugi organi, poput mozga, ne dobivaju dovoljno krvi", istaknula je. Dok krv napušta mozak kako bi putovala do kože, osobe mogu doživjeti simptome poput vrtoglavice i smetenosti te su moguće i nesvjestice.
Ovaj proces povlačenja krvi iz vitalnih organa naziva se vazokonstrikcija. "Vjeruje se da je vazokonstrikcija jedan od okidača koji u konačnici pokreće kaskadu koja bi mogla prerasti u toplinski udar", rekao je dr. Schlader.
Dr. Ziontz također je ukazala na toplinske grčeve, koji se javljaju jer tijelo gubi previše vode znojenjem. "Sve se u ovoj fazi događa istovremeno – i gubitak slane vode i dehidracija", rekla je.
10 do 15 minuta
Prema CDC-u, vrijeme od 10 do 15 minuta je ono vrijeme kada doista dolazi do toplinskog udara - osim ako ne poduzmete vitalne korake poput pijenja vode i elektrolita poput sportskih pića, ograničite izravno izlaganje suncu i izbjegavate naporne aktivnosti poput vježbanja. Voda i sportski napici pomažu u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, dok blokiranje sunčeve svjetlosti može ograničiti opekline od sunca, zbog kojih može doći do porasta tjelesne temperature.
Ali ako se dogodi da ostanete bez vode ili ste u sjenovitom području, u tom se trenutku, primjetio je dr. Schlader, krv i kisik mogu povući iz crijeva, čineći ih ranjivijima.
Toksini i bakterije koji inače ostaju u crijevima zatim istječu i ulaze u krvotok, aktivirajući bijele krvne stanice. Dok bijele krvne stanice napadaju kontaminaciju, stvaraju se krvni ugrušci, brzo povećavajući rizik od zatajenja više organa. Međutim, oba su liječnika primijetila da se ova ekstremna reakcija obično događa tako brzo samo u u teškim okolnostima i to među ranjivijom populacijom poput djece i starijih osoba.
Dr. Ziontz je usporedila učinke ove reakcije s moždanim udarom, koji dovodi do nejasnog govora, nemogućnosti pokretanja udova, utrnulosti, gubitka vida i jake glavobolje.
30+ minuta
"Dolazi do potpunog gubitka tjelesnih funkcija", rekla je dr. Ziontz. U ovom trenutku unutarnja temperatura tijela dosegla je 41 ˚C.
Dr. Schlader uspoređuje ovaj niz događaja sa sepsom, pretjeranom reakcijom tijela na infekciju koja može dovesti do potpunog otkazivanja organa. Liječnici su napomenuli da je teško odrediti redoslijed kojim se organi gase, ali u ovom trenutku ključno je potražiti hitnu medicinsku pomoći kako bi se smanjila šteta.
Osim toga, pacijent može doživjeti rabdomiolizu, slom i potencijalnu smrt mišića. Prema CDC-u, kada mišićno tkivo umre, elektroliti i proteini se otpuštaju u krvotok, uzrokujući nepravilan srčani ritam, napadaje i oštećenje bubrega.
"Osim toga, toplina može uzrokovati razgradnju staničnih membrana oslobađajući kalij u krvotok. Visoke razine kalija mogu ometati električne signale u srcu i čak uzrokovati srčani zastoj i smrt", dodao je dr. Jared L. Ross, liječnik hitne medicine u Južnoj Karolini.
1 sat
Ako osoba koja je doživjela toplinski udar pozove hitnu pomoć, liječnici odmah počinju raditi na njenom hlađenju.
"Radimo sve kako bismo ohladili kožu, stavljamo hladne deke, dajemo infuziju i hladimo fiziološku otopinu kako bismo snizili tjelesnu temperaturu, stavljamo ledene obloge na ključna područja poput pazuha i prepona, koji su poput velikih servisnih centara za velike količine krvi U najekstremnijim slučajevima stavljamo kateter u mjehur da ga na taj način ohladimo", objasnila je Ziontz.
Ona procjenjuje da je pacijentu potrebno oko dan ili dva oporavka u bolnici da ozdravi.
Dugoročni učinci
"Ne bi trebalo biti trajnih posljedica od toplinskog udara. Oporavak bi trebao biti potpun", rekla je dr. Ziontz. Međutim, neke nedavne studije sugeriraju da bi preživljavanje toplinskog udara moglo imati dugoročne posljedice.
Studija objavljena prošle godine u časopisu Open Access Emergency Medicine sugerira da bi preživjeli mogli patiti od kroničnih bolesti srca i bubrega kasnije u životu. Dodatna su istraživanja također povezala toplinski udar s dugotrajnim kognitivnim i motoričkim oštećenjima, čak i kod mladih, inače zdravih pacijenata.
Cleveland Clinic navodi da doživljavanje toplinskog udara povećava rizik od ponovnog udara. To bi moglo biti zbog toga što pacijenti postaju imunokompromitirani. Kako biste spriječili toplinski udar, dr. Ziontz preporučuje da ostanete dobro hidrirani vodom i sportskim napitcima, osobito ako pijete i kofein, koji ima svojstva dehidracije.
Osim toga, predložila je da obratite pozornost na lijekove koje uzimate, jer neki lijekovi poput antidepresiva mogu omesti normalne procese hlađenja poput znojenja.
"I najvažnije, pažljivo pratite vremensku prognozu i u skladu s tim planirajte kako ćete se zaštiti od sunca i gdje ćete se skloniti u hladovinu", rekla je.
