Visoke temperature mogu nas učiniti nesretnima. Istraživanja pokazuju da nas također mogu učiniti i agresivnima, impulzivnima, pa čak i dosadnima.
Visoke temperature mogu imati alarmantan učinak na naše tijelo. Ali toplina također može djelovati i na naš mozak, oštećujući naše kognitivne sposobnosti, piše New York Times.
Jose Guillermo Cedeño Laurent, istraživač s Harvarda je u vrijeme toplinskog vala 2016. u Bostonu odlučio iskoristiti ovaj prirodni eksperiment kako bi vidio kako vrućina, a posebno vrućina noću, utječe na kognitivne performanse mladih odraslih osoba. Grupi od 44 učenika dao je testove iz matematike i samokontrole pet dana prije porasta temperature, zatim svaki dan tijekom toplinskog vala i dva dana nakon toplinskog vala. “Mnogi od nas misle da smo imuni na toplinu pa sam želio testirati je li to stvarno istina", rekao je dr. Laurent, sada docent na Sveučilištu Rutgers.
Ispostavilo se da čak i mladi, zdravi studenti mogu patiti od visokih temperatura. Tijekom najtoplijih dana, studenti u neklimatiziranim domovima, gdje su noćne temperature u prosjeku iznosile 26 °C, imali su znatno lošije rezultate na testovima koje su polagali svako jutro, od studenata s klimom čije su sobe imale ugodnih 21°C.
Visoke temperature mogu imati alarmantan učinak na naše tijelo, povećavajući rizik od srčanog udara, toplinskog udara i smrti, osobito među starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima. Ali toplina također djeluje na naš mozak, smanjujući naše kognitivne sposobnosti i čineći nas razdražljivima, impulzivnima i agresivnima.
Kako vrućina djeluje na naše kognitivne sposobnosti
Brojne studije u laboratorijskim uvjetima dale su slične rezultate kao istraživanje dr. Laurenta, s padom rezultata na kognitivnim testovima jer su znanstvenici povisili temperaturu u prostoriji. Jedno istraživanje pokazalo je da minimalno povećanje od četiri stupnja dovodi do prosječnog pada performansi od 10 posto u testovima pamćenja, vremena reakcije i izvršnog funkcioniranja.
R. Jisung Park, ekonomist za okoliš i rad na Sveučilištu Pennsylvania, proučio je standardizirane rezultate srednjoškolskih testova i otkrio da su pali za 0,2 posto za svaki stupanj iznad 22 °C. To se možda ne čini kao značajna razlika, ali može otežati polaganje ispita studentima u neklimatiziranoj prostoriji tijekom toplinskog vala od 32 °C.
U drugoj studiji, dr. Park otkrio je da što je bilo više toplijih dana od prosjeka tijekom školske godine, to su učenici bili lošiji na standardiziranom testu - osobito kad se termometar penjao iznad 26 °C. On misli da je to možda zato što je veća izloženost toplini utjecala na učenje učenika tijekom cijele godine.
"Učinak je bio izraženiji kod učenika s nižim prihodima i rasnih manjina, vjerojatno zato što je manja vjerojatnost da će imati klima uređaj, kako u školi tako i kod kuće", rekao je dr. Park.
Zašto nas vrućina čini agresivnima
Istraživači su prvi otkrili vezu između vrućine i agresije gledajući podatke o kriminalu, otkrivši da ima više ubojstava, napada i epizoda obiteljskog nasilja tijekom vrućih dana. Veza se također odnosi i na nenasilne radnje: kada temperature porastu, veća je vjerojatnost da će se ljudi uključiti u govor mržnje na internetu ili trubiti u prometu.
Laboratorijske studije to potvrđuju. U jednom eksperimentu iz 2019., ljudi su se zlobnije ponašali prema drugima dok su igrali posebno dizajniranu videoigru u vrućoj sobi nego u hladnoj. Takozvana reaktivna agresija posebno je vezana uz toplinu, vjerojatno zato što su ljudi tijekom vrućih dana skloni tumačiti tuđe postupke kao neprijateljske, zbog čega imaju potrebu da odgovore istom mjerom.
Kimberly Meidenbauer, asistentica profesora psihologije na Državnom sveučilištu Washington, smatra da bi ovo povećanje reaktivne agresije moglo biti povezano s učinkom topline na kogniciju, posebno slabljenjem samokontrole. "Čini se da vrućina utječe na vašu sklonost da djelujete bez razmišljanja ili ne možete spriječiti da se ponašate na određeni način", rekla je.
Što se događa u mozgu
Istraživači ne znaju zašto toplina utječe na našu spoznaju i emocije, ali postoji nekoliko teorija.
Jedan je da se resursi mozga preusmjeravaju kako biste bili hladni, zbog čega ostaje manje energije za sve ostalo. "Ako svu krv i glukozu raspodijelite u dijelove vašeg mozga koji su usredotočeni na termoregulaciju, vrlo je vjerojatno da jednostavno ne bi ostalo dovoljno energije za neke od ovih viših kognitivnih funkcija", rekla je dr. Meidenbauer.
Također, zbog vrućine biste mogli biti rastreseni i razdražljivi, a to bi zapravo mogli biti odgovori mozga na suočavanje s vrućinom. Ako se ne možete ohladiti, vaš će mozak “učiniti da se osjećate još neugodnije pa će pronalaženje stvari koje su vam potrebne za preživljavanje postati iscrpljujuće”, objasnio je Shaun Morrison, profesor neurološke kirurgije na Sveučilištu za zdravlje i znanost u Oregonu.
Učinak topline na san također je bitan. U bostonskoj studiji, što je toplije postajalo, to je spavanje studenata bilo lošije, a što su lošije spavali to su bili i lošiji na testovima.
Najbolji način da ublažite učinke vrućine je da se ohladite, što je prije moguće. Ako nemate klima-uređaj, možete to učiniti pomoću ventilatora, ali svakako pazite da ostanete hidrirani. Možda zvuči prejednostavno, ali ono što je najvažnije za vaš mozak, raspoloženje i kogniciju je to koliko je vaše tijelo toplo, a ne koliko je visoka vanjska temperatura.
