Powered by:
Klimatske promjene prijete ne samo okolišu nego i našem zdravlju. Ne uvedemo li promjene u svakodnevni život, opasne posljedice još ćemo više osjetiti kroz samo nekoliko desetaka godina. Upravo su promjene navika glavna tema o kojoj se raspravljalo na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta.
Razdoblje od 2011. do 2020. godine bilo je najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura 2019. bila je 1,1 °C viša nego u predindustrijsko vrijeme. Globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem trenutačno iznosi 0,2 °C po desetljeću. Povećanje od 2 °C u odnosu na temperaturu u predindustrijskom vremenu imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi, uključujući mnogo veći rizik od opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena u globalnom okruženju. Znanstvenici istražuju uzrok naglog porasta temperature na planetu Zemlji od 20. stoljeća. Svi se slažu da to nije prirodni, već fenomen iza kojeg stoji čovjek. Krajem 20. stoljeća, kada su znanstvenici počeli proučavati kako su se temperature s vremenom mijenjale, primijetili su da se od 1980-ih planet Zemlja mnogo brže zagrijava nego što je prethodno zabilježeno. Rezultati su pokazali male varijacije tijekom više stotina godina sve do 20. stoljeća, kada je zagrijavanje iznenada naglo poraslo.
Na kojim to područjima pojedinac može svjesnim djelovanjem smanjiti stakleničke plinove i djelovati na smanjenje klimatskih promjena?
Jedno od njih je promet koji je prošle godine emitirao 146 milijuna tona štetnih plinova. Po navodima Tehničkog sveučilišta jedan let od Frankfurta na Kanarske otoke i natrag izlučuje toliko štetnih plinova koliko vožnja automobila tijekom cijele godine. Važno je i područje prehrane. Kad bi npr. Nijemci svoju godišnju potrošnju mesa smanjili s 88 kilograma na 46 kilograma po osobi, to bi smanjilo izlučivanje CO2 s 15 milijuna tona na oko osam milijuna tona. To je izračunalo Njemačko društvo za prehranu i objavilo u svom „Atlasu mesa 2021".
Razina mora će se do kraja stoljeća podići preko jednog metra
Znanstvenici procjenjuju da bi zbog pojačanog otapanja ledenih masa i globalnog zatopljenja razina mora mogla idućih desetljeća ubrzano rasti. Prije su polazili od pretpostavke da će do kraja stoljeća razina mora porasti do 80-ak centimetara, sada računaju da bi se mogla popeti preko jednog metra, ako se klima nastavi mijenjati dosadašnjim tempom. Već sada je u mnogim dijelovima svijeta stanje dramatično. Indonezijska vlada planira tako kompletnu Jakartu, megacity od 30 milijuna stanovnika, od 2024. preseliti na obližnji otok Borneo. Razlog: more se diže, a tlo na kojem se nalazi Jakarta tone. Ugroženi su i mnogi nizinski dijelovi Europe - u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj...
To je dosta zabrinjavajuće i ne poduzmemo li kao društvo, ali i kao pojedinci, u kratkom roku korake u borbi protiv klimatskih promjena bit ćemo sve izloženiji toplinskim valovima. To nisu samo šumski požari i suša, već i obilne kiše koje već primjetno štetno djeluju na prirodu, ali i zdravlje ljudi. Ovo je jedna od glavnih poruka istaknuta na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta, koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.
U sklopu događanja održan je panel na kojem su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.
Nužno je promijeniti životne navike kako bi smanjili utjecaj na okoliš
Javnosti je predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Klimatski pakt Europskoj uniji pomaže u nastojanju da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu. Istovremeno, cilj je europskog zelenog plana učiniti gospodarstvo Europske unije održivim, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, te osiguravanjem pravednog i inkluzivnog prelaska na zeleno gospodarstvo.
U ovom projektu važnu ulogu odigralo je 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj. Pozvali su svoje zaposlenike, njih oko 40.000, da odabirom neke od aktivnosti daju svoj doprinos i tako smanje ugljični otisak i zajednički uspore klimatske promjene. Načini života pojedinaca čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.
Sudionici panela svojim su primjerom obećali poduzeti konkretne aktivnosti i tako doprinijeti očuvanju Planeta. Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac. Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.
„Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti“, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.
Okoliš se čuva i kupovinom sezonskih i lokalnih namirnica
Jako je važno shvatiti da je borba protiv klimatskih promjena zadaća svakoga od nas. Bilo da se trudite živjeti zelenije, kupovati manje odjeće, češće koristiti bicikl od automobila, konzumirati sezonsku hranu ili čuvati okoliš svaki, pa i najmanji doprinos iznimno je važan.
Vrlo je zanimljivo da svako od obećanja, na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in, biti dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca. Da bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana od sredine lipnja do sredine srpnja.
Naš partner projekta, HEP, mijenja se na zeleno, možeš i ti! Realizacija obnovljivog scenarija Hrvatske elektroprivrede rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine. Više saznaj ovdje!
