Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) može uzrokovati proljev, zatvor ili njihovu kombinaciju. Donosimo pregled 3 glavna tipa IBS-a, njihove simptome i kako ih razlikovati.
Postoje tri glavne vrste sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ovisno o tome imate li proljev, zatvor ili kombinaciju oba simptoma. Simptomi mogu varirati od blagih do teških, mogu se povremeno javljati i nestajati ili se s vremenom mijenjati po intenzitetu.
Što je IBS s proljevom (IBS-D)?
IBS s proljevom (IBS-D) najčešći je oblik sindroma iritabilnog crijeva i pogađa oko 40 % oboljelih. Karakteriziraju ga učestale epizode proljeva, često praćene bolovima i grčevima u trbuhu.
Točan uzrok IBS-D-a nije u potpunosti poznat, no istraživanja upućuju na to da važnu ulogu imaju promjene u crijevnoj mikrobioti – trilijunima bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji žive u vašim crijevima i pomažu u probavi hrane.
Disbioza, odnosno neravnoteža crijevne mikrobiote, može poremetiti os crijeva i mozga. Ta os predstavlja komunikacijsku mrežu između crijevne mikrobiote i mozga. Kod IBS-D-a, poremećaji u toj komunikaciji mogu uzrokovati prebrz prolazak hrane kroz crijeva, što dovodi do proljeva, grčeva u trbuhu i drugih simptoma, piše Health.
Neravnoteža crijevne mikrobiote također može učiniti živce u crijevima osjetljivijima i pretjerano reaktivnima na normalne probavne procese, pa čak i uobičajeno kretanje hrane ili plinova kroz crijeva može izazvati bol i nelagodu kod osoba s IBS-D-om.
Simptomi
IBS-D je povezan s čestim proljevima. U danima kada su simptomi prisutni, najmanje 25 % stolica je rijetko ili vodenasto, dok je manje od 25 % tvrdo ili grudasto. Ostali česti simptomi uključuju:
- iznenadnu i hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva
- grčeve u trbuhu, koji se najčešće smanjuju nakon velike nužde
- nadutost
- plinove
- fekalnu inkontinenciju
- bjelkastu sluz u stolici
Ovi simptomi mogu značajno utjecati na vašu svakodnevicu, uzrokujući umor, anksioznost i depresiju. Osobe s IBS-D-om često navode da simptomi negativno utječu na njihovu radnu produktivnost, kao i na mogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima i hobijima.
Što je IBS sa zatvorom (IBS-C)?
IBS sa zatvorom (IBS-C) obilježen je rijetkim i tvrdim stolicama. Ovaj oblik IBS-a češće se javlja kod žena. Najčešće se razvija u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, no može zahvatiti osobe svih dobnih skupina.
Iako uzrok IBS-C-a nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da njegovom razvoju pridonosi više čimbenika, među kojima su:
- Neravnoteža crijevne mikrobiote kod IBS-C-a može uzrokovati sporiju crijevnu pokretljivost, što znači da se hrana i otpadne tvari sporije kreću kroz crijeva. Zbog toga debelo crijevo apsorbira više vode iz stolice, čineći je tvrdom i suhom te se teže izbacuje.
- Prehrana s malo vlakana: Vlakna pomažu povećati volumen stolice i potiču prolazak sadržaja kroz crijeva.
- Drugi prehrambeni okidači: Osobe s IBS-C-om često su osjetljivije na određene namirnice, poput mliječnih proizvoda, glutena i masne hrane. Čak i male količine tih namirnica mogu nadražiti probavni sustav te izazvati ili pogoršati zatvor.
Simptomi
IBS-C uzrokuje učestali zatvor, odnosno otežano i rijetko pražnjenje crijeva, ponekad manje od tri puta tjedno. U danima kada su simptomi prisutni, više od 25 % stolica je tvrdo ili grudasto, dok je manje od 25 % rijetko ili vodenasto. Ostali česti simptomi uključuju:
- dugotrajnu bol ili grčeve u trbuhu
- izraženu nadutost i plinove
- naprezanje tijekom pražnjenja crijeva
- osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
Iako se simptomi IBS-C mogu privremeno poboljšati nakon pražnjenja crijeva, dugoročno ublažavanje simptoma zahtijeva pridržavanje plana liječenja.
Što je IBS s miješanim simptomima (IBS-M)?
Osobe s IBS-om miješanog tipa (IBS-M) imaju kombinaciju proljeva i zatvora. Ovaj oblik IBS-a može biti posebno zahtjevan za kontrolu jer se simptomi mogu nepredvidivo izmjenjivati. IBS-M pogađa osobe svih spolova podjednako.
Iako uzrok IBS-M-a nije u potpunosti poznat, istraživanja upućuju na to da neravnoteža crijevnog mikrobioma može poremetiti os crijeva i mozga. Problemi u toj komunikaciji mogu dovesti do neravnoteže crijevne pokretljivosti, pri čemu se crijeva povremeno kreću prebrzo (što uzrokuje proljev), a povremeno presporo (što uzrokuje zatvor). Ovakvo nepravilno kretanje ometa probavu pa dolazi do stalnih, nepredvidivih promjena stolice.
Čimbenici poput emocionalnog stresa i određene hrane mogu potaknuti ili pogoršati simptome te povećati vjerojatnost brzih i neugodnih promjena u pražnjenju crijeva.
Simptomi
Kod IBS-M-a simptomi se izmjenjuju između zatvora i proljeva. U danima kada su simptomi prisutni, više od 25 % stolica je tvrdo ili grudasto, a više od 25 % je rijetko i vodenasto. Ostali česti simptomi uključuju:
- grčeve u trbuhu koji se razlikuju po jačini i mjestu
- plinove i nadutost, koji mogu varirati ovisno o vrsti stolice
- povremenu hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva, dok je u drugim trenucima pražnjenje otežano
- osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
- sluz u stolici
- osjećaj težine ili mučnine nakon jela
Kako možete znati koji tip IBS-a imate?
Postavljanje dijagnoze IBS-a i određivanje njegove vrste uključuje:
- detaljnu medicinsku anamnezu i analizu simptoma
- fizikalni pregled
- dijagnostičke pretrage
Liječnici koriste Rimske kriterije (Rome criteria) za dijagnosticiranje IBS-a. Prema tim kriterijima, za dijagnozu IBS-a morate imati bol u trbuhu barem jednom tjedno tijekom posljednja tri mjeseca, povezanu s najmanje dva od sljedećih simptoma:
- pražnjenje crijeva
- promjene u izgledu (teksturi) stolice
- promjene u učestalosti stolice
Dijagnostičke pretrage nisu uvijek potrebne za dijagnozu IBS-a, no liječnik ih može preporučiti kako bi isključio druga stanja sa sličnim simptomima. One mogu uključivati:
- Analizu stolice: ispituje uzorak stolice na znakove infekcije, upale ili prisutnosti krvi; pomaže u isključivanju upalne bolesti crijeva (IBD) ili bakterijskih crijevnih infekcija
- Krvne pretrage: provjera znakova upale, infekcije ili anemije (pokazatelji poput C-reaktivnog proteina (CRP) i broja bijelih krvnih stanica obično nisu povezani s IBS-om)
- Kolonoskopiju: pregled sluznice crijeva pomoću tanke, savitljive cijevi s kamerom; pomaže u isključivanju stanja poput IBD-a i raka debelog crijeva
- Test izdisaja vodika: mjeri količinu vodika u izdahnutom zraku kako bi se otkrila intolerancija na laktozu ili ili prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu (SIBO).
- Manometriju: mjeri snagu i koordinaciju mišićnih kontrakcija debelog crijeva pomoću tanke cijevi sa senzorima tlaka.
Kako voditi dnevnik simptoma?
Dijagnostičke pretrage ne mogu odrediti specifičan tip IBS-a, ali vođenje dnevnika simptoma može pomoći liječniku u procjeni. U dnevnik je važno bilježiti:
- učestalost stolice
- konzistenciju stolice
- bol ili nelagodu
- prehranu, tjelesnu aktivnost, razinu stresa i kvalitetu sna (kako biste lakše prepoznali okidače simptoma)
Kada trebate posjetiti liječnika?
Obratite se liječniku specijalisti, poput gastroenterologa, ako imate dugotrajne simptome IBS-a.
Ako vam je dijagnosticiran IBS, liječnik može odrediti točan tip poremećaja i izraditi individualni plan liječenja za kontrolu simptoma.
Određeni simptomi mogu upućivati na ozbiljnija stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku pomoć. Javite se liječniku što prije ako primijetite:
- krv u stolici
- jaku ili dugotrajnu bol
- mučninu ili povraćanje
- povišenu tjelesnu temperaturu
- bol u trbuhu i/ili proljev tijekom noći
- nenamjerni gubitak tjelesne težine
Kako se liječi IBS?
Uobičajeni pristupi liječenju IBS-a uključuju:
- promjene u prehrani
- tehnike upravljanja stresom
- lijekove protiv proljeva, antikolinergičke lijekove koji kontroliraju crijevne grčeve ili laksative za liječenje zatvora
Probiotici i dodaci vlakana također mogu pomoći u poboljšanju crijevne mikrobiote i poticanju redovite probave.
Može li se IBS spriječiti?
Iako nije uvijek moguće spriječiti sindrom iritabilnog crijeva, određene životne navike mogu pomoći u smanjenju simptoma ili spriječiti njihovo pogoršanje:
- Uravnotežena prehrana: Manji i češći obroci mogu pomoći u kontroli simptoma. Topiva vlakna iz voća, mahunarki i zobenih proizvoda mogu poboljšati konzistenciju i učestalost stolice. Low-FODMAP prehrana uključuje izbjegavanje namirnica bogatih određenim ugljikohidratima koji se teže probavljaju, poput mliječnih proizvoda, pšenice, raži i određenog voća.
- Upravljanje stresom: Stres i psihološko opterećenje mogu potaknuti ili pogoršati simptome. Tehnike poput mindfulness meditacije i vježbi disanja mogu pomoći u smanjenju stresa.
- Tjelesna aktivnost: Redovito vježbanje podržava probavu i pomaže u smanjenju stresa.
