Dodaci vitamina D povezani su s mnogim zdravstvenim prednostima, uključujući smanjenje mogućnosti srčanih bolesti i podržavanje imunološke funkcije, a prema novom istraživanju mogli bi sniziti visoki krvni tlak, osobito kod jedne skupine ljudi.
Novo istraživanje objavljeno u Journal of the Endocrine Society sugerira da dodaci vitamina D mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka kod starijih osoba s pretilošću, a uzimanje više od dnevne preporučene doze ne pruža nikakve dodatne zdravstvene prednosti.
Prema Uredu za dodatke prehrani Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), starijim osobama u dobi od 51 do 70 godina preporučuje se 600 međunarodnih jedinica (IU) ili 15 mcg vitamina D dnevno, dok se osobama u dobi od 70 godina i starijima preporučuje unos od 800 IU ili 20 mcg.
Ovo istraživanje pridodaje rastućim dokazima o brojnim zdravstvenim dobrobitima vitamina D, posebice za zdravlje krvotoka i metabolizma.
Studija je dobila financijsku potporu Fogarty International Center i NIH-a, Američkog sveučilišta u Bejrutu, Sveučilišta Saint Joseph, Libanonskog vijeća za nacionalna znanstvena istraživanja, klinike Mayo i Odensea Sveučilišna bolnica, piše Medical News Today.
Učinci niske doze u odnosu na visoku dozu vitamina D
U ovom dvostruko slijepom, randomiziranom kontroliranom ispitivanju, znanstvenici su ispitali 221 odraslu osobu u dobi od 65 godina ili stariju s indeksom tjelesne mase većim od 25, za koje se smatralo da imaju prekomjernu težinu ili pretilost. Sudionici su također imali razinu 25-hidroksi vitamina D u serumu između 10 i 30 ng/mL, što ukazuje ili na nedovoljne razine vitamina D (ispod 30/mL) ili na nedostatak vitamina D (ispod 20 ng/mL).
Svi su sudionici dobivali 250 mg kalcijevog citrata dnevno. Što se tiče unosa vitamina D, podijeljeni su u dvije skupine: "skupina s niskom dozom" uzimala je 600 IU/dan zajedno s placebo tabletama, a "skupina s visokom dozom" uzimala je 3750 IU/dan. Istraživači su promatrali sudionike godinu dana. Na kraju studije, istraživači su otkrili da suplementacija vitaminom D pomaže u snižavanju krvnog tlaka.
Iako nije bilo statistički značajne razlike između obje skupine, u prosjeku su sudionici doživjeli smanjenje sistoličkog krvnog tlaka za 3,5 mm Hg i skromno smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka za 2,8 mm Hg nakon godinu dana. Oni u skupini s visokim dozama vitamina D doživjeli su nešto veće smanjenje od onih u skupini s niskim dozama vitamina D. Istraživači također nisu vidjeli nikakvu dodatnu korist kod sudionika koji su uzimali veće doze vitamina D. Od svih sudionika, istraživači su primijetili da su ljudi s pretilošću i oni s niskom razinom vitamina D imali najviše koristi od dodatnog vitamina D.
Niske razine vitamina D povezane s hipertenzijom
Prijašnja istraživanja povezala su nedostatak vitamina D s povećanim rizikom od padova kod starijih osoba, kao i s nekim autoimunim bolestima, poput multiple skleroze i dijabetesa tipa 1. Neke su studije također otkrile povezanost između nedostatka vitamina D i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući hipertenziju i bolesti srca. Nizak unos vitamina D također je povezan s visokim krvnim tlakom kasnije u životu.
Michelle Routhenstein, dijetetičarka preventivne kardiologije i stručnjakinja za zdravlje srca, koja nije bila uključena u studiju, rekla je za Medical News Today da rezultati studije nisu iznenađujući, s obzirom na ulogu kalcija i vitamina D u regulaciji krvnog tlaka.
Routhenstein je objasnila kako vitamin D može utjecati na krvni tlak. “Vitamin D uključen je u regulaciju sustava renin-angiotenzin, koji ima ključnu ulogu u kontroli krvnog tlaka. Kada su razine vitamina D niske, izlučivanje renina ima tendenciju povećanja, što može povisiti krvni tlak aktiviranjem ovog sustava. Osiguran je i kalcij, a poznato je da podupire regulaciju krvnog tlaka zbog svog učinka na rad krvnih žila. Pomažući krvnim žilama da se opuste i održe pravilan tonus, kalcij može doprinijeti nižem krvnom tlaku”.
Zašto više vitamina D nije uvijek bolje
Jedno važno otkriće iz studije je da uzimanje viših doza vitamina D od preporučenih nema nikakve dodatne koristi u smislu zdravlja kardiovaskularnog sustava.
“Mnogi ljudi pretpostavljaju da je više uvijek bolje, ali kada je riječ o hranjivim tvarima, radi se o pronalaženju prave ravnoteže za vaše tijelo, uzimajući u obzir čimbenike poput vaših laboratorijskih rezultata, prehrane i povijesti bolesti. Cilj je dobiti dovoljno da zadovoljite svoje potrebe - ne premalo, ali ni previše", komentirala je Routhenstein.
Također je upozorila da se ne koriste suplementi vitamina D tijekom dugih razdoblja i doze veće od potrebnih. “Za vitamin D, koji je topiv u mastima, uzimanje velikih doza tijekom dugog razdoblja može dovesti do toksičnosti. Zato je važno provjeriti razinu vitamina D kako biste bili sigurni da dobivate pravu količinu za svoje zdravlje”.
Što se tiče odabira pravih dodataka prehrani s vitaminom D, Routhenstein je naglasila da nisu svi dodaci jednaki. "Mnoga sadrže ulja koja mogu postati užegla kada su izložena toplini tijekom skladištenja ili transporta. Budući da je vitamin D topiv u mastima, uzimanje s obrokom koji sadrži masti može poboljšati apsorpciju i osigurati učinkovitije djelovanje”, dodala je.
Ograničenja studija
Studija ima nekoliko ograničenja, posebno ona koja se odnose na veličinu uzorka, raznolikost i osnovne komorbiditete. Sudionici su uglavnom bili stariji odrasli (prosječne dobi od 71,1 godina) s visokim indeksom tjelesne mase (prosječni BMI od 30,2). Štoviše, samo se devet sudionika redovito bavilo tjelesnom aktivnošću. To može ograničiti generalizaciju nalaza ove studije na druge populacije ili dobne skupine. Isto se može reći o rasnoj ili etničkoj raznolikosti sudionika studije, što može značiti da rezultati nisu primjenjivi na veće, raznolikije populacije.
Sudionici su također imali visoku prevalenciju komorbiditeta, poput hipertenzije, pri čemu je 48 % sudionika bilo liječeno antihipertenzivnim lijekovima. Osim toga, neki su započeli liječenje nakon što su ušli u studiju. Međutim, osjetljive analize pokazale su da početak liječenja krvnog tlaka nije promijenio ukupne rezultate studije. To također može utjecati na generalizaciju ovih rezultata na pojedince bez visokog krvnog tlaka.
