Zdravlje Simptomi i pomoć 29. svibnja 2022.

Multipla skleroza: Konvencionalni i alternativni načini liječenja

Foto: shutterstock Rizik od razvoja multiple skleroze bio je 32 puta veći za one koji su imali otkrivena EBV antitijela u krvi
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

O multiploj sklerozi simptomima, načinu liječenja, uzrocima i simptomima bolesti razgovarali smo s dr. sc. Terezom Gabelić s Klinike za neurologiju KBC Zagreb. O prehrani i multiploj sklerozi za missZDRAVU govori Nenad Bratković, dipl. ing., mag. nutr. univ.mag. pharm

"MS je vodeći uzrok ne-traumatske invalidnosti u mladih osoba, a ujedno je i jedna od najčešće proučavanih neuroloških bolesti. Danas u svijetu od MS-a boluje oko 2,8 milijuna ljudi, dok epidemiološke studije ukazuju da u Republici Hrvatskoj ima više od šest tisuća oboljelih po čemu nažalost spadamo u zemlje visoke prevalencije bolesti. Broj slučajeva (prevalencija) autoimunih bolesti, uključujući i MS, u cijelom svijetu je u porastu zadnjih nekoliko desetljeća", objašnjava dr.sc. Tereza Gabelić, dr.med. s Klinike za neurologiju KBC Zagreb.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza (MS) je kronična, upalna, demijelinizirajuća i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS ili engl. Central Nervous System CNS). Kod MS, imunološki sustav napada zaštitnu ovojnicu (mijelin) koja prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela. Na kraju, bolest može uzrokovati trajno oštećenje ili propadanje živaca. Znakovi i simptomi MS-a uvelike variraju i ovise o količini oštećenja živaca i o tome koji su živci zahvaćeni. Neki ljudi s teškom MS-om mogu izgubiti sposobnost samostalnog hodanja, dok drugi mogu doživjeti duga razdoblja remisije bez ikakvih novih simptoma. Ne postoji lijek za multiplu sklerozu. Međutim, tretmani mogu pomoći u ubrzavanju oporavka od napada, modificirati tijek bolesti i upravljati simptomima.

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock Kod MS, imunološki sustav napada zaštitnu ovojnicu (mijelin) koja prekriva živčana vlakna i uzrokuje probleme u komunikaciji između mozga i ostatka tijela. Na kraju, bolest može uzrokovati trajno oštećenje ili propadanje živaca

Multipla skleroza uzrok

Uzrok multiple skleroze je nepoznat. Smatra se autoimunom bolešću u kojoj imunološki sustav tijela napada vlastita tkiva. U slučaju MS-a, ovaj poremećaj imunološkog sustava uništava masnu tvar koja oblaže i štiti živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini (mijelin). Mijelin se može usporediti s izolacijskim premazom na električnim žicama. Kada je zaštitni mijelin oštećen i živčano vlakno izloženo, poruke koje putuju duž tog živčanog vlakna mogu biti usporene ili blokirane. Nije jasno zašto se MS razvija kod nekih ljudi, a kod drugih ne. Čini se da je odgovorna kombinacija genetike i okolišnih čimbenika.

Dr. sc. Gabelić o uzrocima MS-a kaže: "Radi se o heterogenoj, multifaktorijalnoj, imunološki posredovanoj bolesti uzrokovanoj interakcijom gena i čimbenika okoliša, kao što su smanjena koncentracija vitamina D, pušenje, pretilost te infekcija Epstein-Barr virusom".

Epstein-Barr virus Možda te zanima... Epstein-Barr virus mogao bi biti glavni uzrok multiple skleroze Zdravlje

Multipla skleroza simptomi bolesti

"Klinička slika i tijek MS-a vrlo su heterogeni. Najčešći oblik bolesti je relapsno-remitirajući oblik (RRMS) od kojeg boluje oko 85 do 90 posto bolesnika. Žene u usporedbi s muškarcima od dva do tri puta puta češće obolijevaju od RRMS-a. Ovaj fenotip bolesti karakteriziran je relapsima (pogoršanjima) bolesti u trajanju najmanje 24 sata, tijekom kojih nastaju novi neurološki ispadi ili se pogoršavaju stari. Pogoršanja (relapse) bolesti slijede periodi stabilnosti (remisije) tijekom kojih nastaje djelomični ili potpuni oporavak neurološkog ispada", objašnjava tijek bolesti dr. sc. Gabelić i govori koji su najčešći početni simptomi MS-e:

  • smetnje osjeta
  • optički neuritis (upala očnog živca)
  • slabost ruku i nogu
  • dvoslike
  • nestabilnost u hodu
  • vrtoglavica
  • umor
  • smetnje mokrenja
  • bolni sindromi
  • kognitivne smetnje
  • smetnje seksualnih funkcija
  • depresija.

Dr. sc Gabelić kaže da RRMS počinje najčešće između 20. i 40. godine života, iako do 10 posto bolesnika ima početak bolesti tijekom djetinjstva ili adolescencije. Početak bolesti također je moguć i u osoba starijih od 50 godina.

Multipla skleroza posljedice

"Tijekom vremena, posebno u neliječenoj ili neadekvatno liječenoj bolesti, dolazi do trajnih neuroloških deficita i progresije kliničke onesposobljenosti - sekundarno progresivna MS (SPMS). Manji broj bolesnika, do 15 posto, ima progresivni poremećaj bolesti od početka, koji se naziva primarno progresivni MS (PPMS), u kojem dominiraju smetnje hoda i ravnoteže. Za ovaj klinički oblik MS-a karakterističan je početak u nešto starijoj dobi (iza 40.godine) te jednako obolijevaju muškarci i žene", objašnjava dr. sc. Gabelić i dodaje:

"Neliječena bolest neminovno će progredirati prema uznapredovaloj fazi sa značajnim invaliditetom čija je posljedica ograničenje pokretljivosti, vezanost uz krevet, teškoće gutanja kao i mogući razvoj upale pluća i dekubitusa što nažalost može skratiti život oboljelih".

Komplikacije vezane uz MS su:

  • Ukočenost mišića ili grčevi
  • Paraliza, obično u nogama
  • Problemi s mjehurom, crijevima ili spolnom funkcijom
  • Mentalne promjene, kao što su zaboravnost ili promjene raspoloženja
  • Depresija
  • Epilepsija.

Multipla skleroza dijagnoza

"Dijagnoza MS-a postavlja na temelju tipičnih kliničkih simptoma (gore navedeni) i parakliničkih nalaza. Najvažniji paraklinički nalaz je nalaz magnetske rezonance (MR) mozga i vratne (te torakalne) kralježnične moždine. U nalazu MR-a u MS-u pokazuju se karakteristična demijelinizacijska oštećenja koja su smještena u bijeloj i sivoj tvari mozga, u području moždanog debla i malog mozga i/ili u kralježničkoj moždini. Za dijagnozu bolesti važno je i prisustvo demijelinizacijskih lezija koje nakupljaju kontrast što znači da su ove lezije nastale u nekoliko prethodnih tjedana", objašnjava dr. sc. Gabelić i nastavlja:

"Drugi važan paraklinički parametar koji se analizira prije postavljanja dijagnoze MS-a je cerebrospinalna tekućina - likvor. U likvoru se osobito istražuje stvaranje imunoglobulina te je za postavljanje dijagnoze važan nalaz pozitivnih (prisutnih) oligoklonalnih traka u likvoru. Trenutno važeći kriteriji za postavljanje dijagnoze MS-a su revidirani McDonaldovi kriteriji iz 2017. godine".

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock Kod multiple skleroze najvažniji paraklinički nalaz je nalaz magnetske rezonance (MR) mozga i vratne (te torakalne) kralježnične moždine

Multipla skleroza liječenje

Dr. sc Gabelić objasnila je da se liječenje MS-a dijeli na tri dijela:

  • liječenje akutne faze bolesti (relapsa)
  • prevenciju novih relapsa i progresije bolesti 
  • simptomatsko liječenje.

"U liječenju relapsa bolesti koristimo protuupalne lijekove, prvenstveno kortikosteroide i to tzv. 'pulsnu kortikosteroidnu terapiju', primjenom metilprednizolona i.v. (intravenozno) 500-1000 mg/dan tijekom 5 dana. U bolesnika koji u akutnoj fazi bolesti ne reagiraju na liječenje kortikosteroidima moguća je primjena izmjene plazme (plazmafereza). U prevenciji relapsa bolesti kod RRMS-a koriste se lijekovi prve linije liječenja (interferoni beta 1a i beta 1b te glatiramer acetat, te oralni preparati teriflunomid i dimetil fumarat), a ukoliko bolesnik ima kliničko i radiološko pogoršanje bolesti - lijekovi druge linije liječenja (alemtuzumab, natalizumab, ocrelizumab, fingolimod i cladribine). U liječenju PPMS-a registriran je jedan lijek – ocrelizumab te također jedan lijek za SPMS – siponimod.

Ukoliko se tijekom liječenja bilo kojim od navedenih lijekova pojave simptomi relapsa bolesti može se provesti pulsna kortikosteroidna terapija. Svi imunomodulacijski lijekovi imaju utjecaj na imunološki sustav bolesnika te usmjeravanje odgovora iz upalnog u protuupalno što rezultira smanjenjem broja relapsa i novih lezija na MR-u mozga i kralježničke moždine", objasnila je dr. sc Gabelić.

Liječenje je neophodno započeti čim prije nakon postavljene dijagnoze bolesti kako bi se odmah u početku djelovalo na upalnu aktivnost bolesti i spriječilo daljnje relapse i nastanak invalidnosti. Doktorica napominje da je liječenje lijekovima koji modificiraju tijek bolesti najčešće podrazumijeva dugotrajno, višegodišnje i višedesetljetno uzimanje terapije te su ovisno o određenoj vrsti lijeka potrebne i redovite kontrole krvi kako bi se na vrijeme uočile nuspojave. Najčešće nuspojave lijekova koji mijenjaju tijek bolesti su promjene u laboratorijskim nalazima, npr. sniženje leukocita, neurotrofina i limfocita te porasta jetrenih enzima. Neki lijekovi mogu dovesti i do povećane stope infekcija te je neophodno redovito praćenje, edukacija bolesnika o mogućim nuspojavama i pravovremeno informiranje sestre i nadležnog liječnika o mogućim nuspojavama lijeka. U ovom trenutku ne postoji lijek koji može izliječiti MS, no razvoj novih i učinkovitih lijekova omogućio je da se bolest može značajno usporiti i time omogućiti kvalitetan život oboljelima.

Multipla skleroza i prehrana

Nenad Bratković, dipl. ing., mag. nutr. univ.mag. pharm. kaže kada su savjeti za prehranu oboljelima od multiple skleroze u pitanju valja se odlučiti kojoj etiološkoj pozadini ove bolesti dati prednost. Ako je to pro-upalna "teorija" koju ćemo smatrati najznačajnijom (u nekim studijama je kod osoba oboljelih od MS pronađen niska koncentracija omega-3 masnih kiselina čime se dovodi u vezu s nastankom ove bolesti), postavke prehrane trebale bi biti na hrani koja pogoduje smanjenju upalnih procesa (naročito onih koji smanjuju produkciju proupalnih citokina).

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock

"Prehrana bogata omega-3 nezasićenim masnim kiselinama s naglaskom na plavu ribu (sardine, skuša, tuna) te losos; lanene sjemenke i ulje, bučino ulje, orahe, a reducirana na zasićenim mastima koje se nalaze prije svega u crvenom mesu, masnijim mliječnim proizvodima, pecivima i konditorskim proizvodima, treba biti okosnica prehrane. Preporuka je hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (EPA i DHA masne kiseline iz prirodnih izvora ili kvalitetnih dodataka prehrani na bazi pročišćenog - molekulski predestiliranog ribljeg ulja, neke alge). Vrlo bitno znanstveno otkriće jest da multiplu sklerozu može izazvati i nedostatak vitamina D. Stoga bi se dalo naslutiti kako postoji potreba za povećanom suplementacijom (dopunom prehrani) s vitaminom D3", objasnio je Bratković i dao opće preporuke za prehranu oboljelih od multiple skleroze:

  • Izbjegavati hranu koja može imati toksičan efekt (konzervirana riba i suhomesnate namirnice, školjkaši, industrijski procesirana hrana s mnogo aditiva – zato je važno čitati deklaracije, te hranu/napitke koja sadrži kofein!)
  • Izbjegavati prehranu koja može uzrokovati prehrambene deficite ili suficite (dakle, prehrana koja se temelji na jednoj / sličnoj vrsti hrane)
  • Izbjegavati namirnice koje su registrirani alergeni (na način da se vodi dnevnik prehrane i prate reakcije organizma)
  • Smanjiti unos pečene i pržene hrane i crvenog mesa, obzirom na štetne ostatke i policikličke aromatske spojeve, konzervanse i toksine koje oni sadrže, zajedno s kupovnim, industrijski procesiranim slatkišima
  • Povećati unos hrane bogatih omega-3 masnim kiselinama (plava svježa riba, lan, bučino ulje, orasi, bademi)
  • Povećati unos hrane bogate antioksidansima (bobičasto voće, brokula, kelj, prokulice, šparoge, šljive, jabuke, zeleni čaj....)
  • Piramida mediteranske prehrane može pogodovati dijetoterapiji i doprinijeti boljitku kod pojave svake proupalne bolesti, kao što je multipla skleroza pa se ovoj konceptom prehrane preporučuje.
Možda te zanima... Moja ispovijest: "Kako sam izliječila multiplu sklerozu?" Zdravlje

Multipla skleroza alternativne metode liječenja

Neki oboljeli pribjegavaju alternativnim metodama MS-a kao što je prakticiranje paleo dijete te terapije koja se sastoji liječenjem pčelinjem otrovom o čemu dr. sc Gabelić kaže: "Paleo dijeta uključuje izbacivanje procesirane hrane i hrane s visokim glikemijskim indeksom što je svakako poželjno i može imati protuupalni učinak, no navedena dijeta može dovesti do smanjenog unosa mikronutrijenata. Dijetne modifikacije nikako nisu zamjena za uzimanje lijekova koji modificiraju tijek bolesti već samo dodatak istom, dominantno zbog utjecaja na komorbiditete koje imaju osobe oboljele od MS-a. Alternativne metode liječenja MS-a, kao što su liječenje pčelinjim otrovom nikako ne spadaju u liječenje MS-a, dapače mogu dovesti do potencijalno ozbiljnih komplikacija i reakcija.

Za kraj, svi lijekovi koji su odobreni u EU za liječenje MS-a, dostupni su u Hrvatskoj i to na teret sredstva HZZO-a. Promjenom terapijskih kriterija omogućen je rani početak liječenja što svakako ima utjecaj na dugoročnu prognozu bolesnika i očuvanje kvalitete života oboljelih".

Dr. sc. Gabelić oboljelima od multiple sklerozu savjetuje:

  • prestanak pušenja
  • održavanje normalne tjelesne težine
  • bavljenje fizičkom aktivnosti
  • suplementaciju vitamina D do ukupno 4000 IU dnevno 
  • liječenje komorbiditeta kao što su arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija budući da navedeno može pogoršati lijek bolesti i dovesti do ranije onesposobljenosti bolesnika.
Možda te zanima... "Imam multiplu, ali mogu sve i želim to pokazati i drugima" Zdravlje

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.