Novo istraživanje pokazalo je da multiplu sklerozu (MS) može potaknuti Epstein-Barr virus. Ovi rezultati omogućuju znanstvenicima bolje razumijevanje uzroka nastanka ove autoimune bolesti.
Znanstvenici već dugi niz godina istražuju uzrok multiple skleroze (MS), autoimune bolesti koju ima oko 2,8 milijuna ljudi diljem svijeta. Poznato je da određeni čimbenici, uključujući genetiku, način života i zdravlje imunološkog sustava, igraju ulogu, ali nije utvrđeno da svi ti čimbenici djeluju u svim slučajevima multiple skleroze. Prethodna istraživanja su pokazala povezanost između multiple skleroze i vrlo čestog Epstein-Barr virusa (EBV), ali nijedna nije mogla pokazati da virus uzrokuje to stanje. Ipak, u najnovijem istraživanju predstavljeni su snažni dokazi koji sugeriraju da je EBV okidač za multiplu sklerozu koji se pojavio u svim istraživanim slučajevima multiple skleroze.
Epstein-Barr virus je član obitelji herpesa. Oko 95 % odraslih osoba diljem svijeta nosi taj virus. Iako obično ostaje u stanju mirovanja, izloženost EBV-u u nekim slučajevima može dovesti do mononukleoze ili drugih rijetkih komplikacija.
Istraživanje je trajalo 20 godina
Istraživači s Harvarda su tijekom 20-godišnje suradnje s američkom vojskom analizirali su uzorke krvi više od 10 milijuna aktivnih pripadnika službe kako bi shvatili je li EBV ili drugi zarazni agens izazvao multiplu sklerozu. Njihovo posljednje izvješće pokazalo je da je rizik od razvoja multiple skleroze bio 32 puta veći za osobe zaražene EBV-om. Nakon što su uzeli u obzir druge čimbenike rizika, autori su rekli da nalazi sugeriraju da je EBV vodeći uzrok multiple skleroze.
"Glavni zaključak iz naše studije je da se čini da je EBV uzrok multiple skleroze. Ovo je do sada najjači dokaz koji uspostavlja vremensku povezanost između EBV-a i bilo kojeg patološkog procesa za multiplu sklerozu", rekla je Kassandra Munger, viša znanstvenica na Harvardu.
Ispitivanje uzročnosti
Ranija istraživanja povezala su Epstein-Barr virus s multiplom sklerozom. Neki su primijetili veći rizik od multiple skleroze kod osoba s mononukleozom i antitijelima na EBV. Drugi su prijavili tragove EBV-a u moždanom tkivu nekih ljudi s multiplom sklerozom.
Ali kako bi dokazali da EBV uzrokuje multiplu sklerozu, istraživači su morali ne samo uspostaviti povezanost između virusa i bolesti, već i pokazati da virusna infekcija prethodi svim slučajevima multiple skleroze. “Znali smo da je zaista važno utvrditi je li se ova infekcija EBV-om sama dogodila prije nego što su postojali bilo kakvi dokazi o postojanju multiplom sklerozom. To se pokazalo većim izazovom”, rekla je Munger.
Randomizirana klinička studija, koja je inače zlatni standard za dokazivanje uzročnosti u medicini, u ovom je slučaju neetička jer istraživači nisu mogli namjerno zaraziti ljude virusom. Umjesto toga, analizirali su uzorke prikupljene od više od 10 milijuna mladih odraslih osoba na aktivnoj dužnosti u američkoj vojsci između 1993. i 2013. Svake dvije godine vojska je provjeravala aktivne članove na HIV i pohranjivala njihove uzorke. Tim je testirao ove uzorke na dokaz o virusnim infekcijama kod ljudi koji su razvili multiplu sklerozu i kod onih koji nisu.
Rizik od razvoja multiple skleroze bio je 32 puta veći za one koji su imali otkrivena EBV antitijela u krvi
Istraživači su analizirali tri uzorka po osobi, jedan koji je prvi prikupljen, posljednji prije dijagnoze multiple skleroze i jedan između. Identificirali su 801 slučaj multiple skleroze koji su imali dovoljno dostupnih uzoraka za procjenu EBV-a. Svi, osim jednog ispitanika, bili su pozitivni na EBV prije oboljenja od multiple skleroze. Rizik od razvoja multiple skleroze bio je 32 puta veći za one koji su imali otkrivena EBV antitijela u krvi do uzimanja trećeg uzorka, u usporedbi s onima koji nisu.
Važnost vremena i određenog patogena
Multipla skleroza može se razviti i prije same dijagnoze. Kako bi testirali da se EBV infekcija dogodila prije početka multiple skleroze, a ne obrnuto, istraživači su pratili biomarker nazvan neurofilamentni laki lanac (NfL). Ovaj protein može ukazivati na oštećenje živčanog sustava čak šest godina prije nego što multipla skleroza postane klinički očita.
Ispitanici koji su razvili multiplu sklerozu pokazali su značajno više razine NfL-a od onih koji tu bolest nisu razvili. Važno je da su istraživači uočili znakove EBV infekcije kod tih osoba prije nego što je otkriven bilo kakav NfL. Tim s Harvarda također je testirao druge viruse poput citomegalovirusa kako bi potvrdio da je EBV jedinstven čimbenik koji doprinosi slučajevima multiple skleroze. Kada je tim testirao dio uzoraka na oko 200 drugih patogena, antitijela protiv EBV-a bila su iznimno viša kod ljudi s multiplom sklerozom nego protutijela protiv drugih patogena.
“Ono što znamo je da nije riječ o nekom općem povećanju imunološkog odgovora na sve. On je vrlo usmjeren na EBV. "Što se tiče vanjskih čimbenika, trenutno Epstein-Barr virus ima daleko najjaču povezanost s multiplom sklerozom do točke u kojoj vjerujemo da je to uzročna povezanost", rekla je Munger za Verywellhealth.
Epstein-Barr virus ne mora biti jedini uzročnik
Profesor neurologije na Sveučilištu u Coloradu, John Corboy, kaže kako sam EBV nije dovoljan da uzrokuje multiplu sklerozu. Promjene u imunološkom sustavu, ponašanje određenih gena i vanjski čimbenici također mogu igrati ulogu, objasnio je Corby. "Puno ljudi je izloženo Epstein-Barr virusu, ali većina ne razvija multiplu sklerozu", rekao je Corboy.
Istraživanja su pokazala da je niska razina vitamina D povezana s povećanim rizikom od multiple skleroze, a ljudi koji puše imaju 1,5 puta veću vjerojatnost da će razviti multiplu sklerozu u odnosu na nepušače. U određenim dijelovima svijeta ljudi imaju veću vjerojatnost da će razviti MS, iako znanstvenici nisu još sigurni što uzrokuje te klastere.
Dok je istraživanje s Harvarda ponudilo snažne dokaze da EBV može potaknuti multiplu sklerozu, vjerojatno postoje i drugi ključni pokretači koji uzrokuju da multipla skleroza nastane, dodao je Corby. Rekao je da je riječ "uzročnost" prema tome prejak opis za povezanost između EBV-a i multiple skleroze. “Teže je to nazvati uzročno-posljedičnom vezom kada se ne mogu objasniti svi dijelove slagalice”, rekao je Corby.
Cjepivo protiv Epstein-Barr virusa
Trenutni tretmani za MS, kao što su infuzije monoklonskih antitijela, mogu pomoći u smanjenju broja i težine recidiva i usporiti napredovanje bolesti. Kada je u stanju mirovanja, EBV se zadržava u B stanicama, vrsti imunoloških stanica koje štite tijelo od infekcija. EBV vjerojatno mijenja stanice tijekom vremena i uzrokuje da one postanu patogene. Tretmani koji se trenutno istražuju mogli bi koristiti zdrave T stanice za izbacivanje B stanica inficiranih EBV-om u mozgu, rekao je Corboy.
Cjepiva su učinkovito zaštitila od drugih herpesvirusa poput varičele, virusa koji uzrokuje vodene kozice i herpes zoster. Cjepivo protiv varičele u biti je eliminiralo herpes zoster kao neurološku bolest, rekao je Corboy. "Kad bismo imali cjepivo, široko korišteno i učinkovito protiv Epstein-Barr virusa, mislim da bi to imalo važan utjecaj na mnoge aspekte medicine, uključujući razvoj multiple skleroze", rekao je Corboy.
Moderna je nedavno pokrenula prvu fazu kliničkog ispitivanja mRNA cjepiva protiv EBV-a. Osim svoje povezanosti s multiplom sklerozom, EBV je povezan s određenim vrstama raka kao što su neke vrste limfoma i raka želuca. "Sljedeći korak je zapravo vidjeti mogu li cjepiva protiv EBV-a spriječiti bolest što bi možda bio konačni dokaz da, ako možemo spriječiti EBV infekciju, sprječavamo pojavu multiple skleroze", rekla je Munger.
