Tradicionalna prehrana sjevernog Portugala i sjeverozapadne Španjolske, poznata kao južnoeuropska tradicionalna atlantska dijeta ili skraćeno atlantska dijeta, mogla bi biti dobra za bolje zdravlje srca i manji rizik od ranog umiranja od raka, bolesti srca ili bilo kojeg drugog uzroka, prema najnovijoj studiji.
Prema studiji, atlantska dijeta također umjereno smanjuje učestalost metaboličkog sindroma (kombinacija višeg krvnog tlaka, šećera u krvi, triglicerida i trbušne masnoće) koji povećava rizik od koronarne bolesti srca, dijabetesa, moždani udar i druga teška zdravstvena stanja. Koristi se lokalno uzgojena hrana koja se može pronaći u sjevernom dijelu Portugala i sjeverozapadnom dijelu Španjolske.
"Ovo je važna studija jer potvrđuje da se načela tradicionalne mediteranske prehrane (koja je najintenzivnije proučavana) mogu primijeniti i na druge kulture", rekao je za CNN vodeći istraživač prehrane dr. Walter Willett koji nije bio uključen u studiju. Budući da se koriste namirnice biljnog i lokalnog porijekla, atlantska prehrana također pomaže u zaštiti planeta pridonoseći ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, istaknuli su autori studije.
Što je atlantska dijeta?
Atlantska prehrana uključuje svježu ribu, osobito bakalar, malo crvenog mesa i proizvoda od svinjetine, mliječne proizvode, mahunarke, svježe povrće, krumpir koji se obično jede u juhama od povrća, kruh od cjelovitih žitarica i umjerenu konzumaciju vina. Iako su neki od jelovnika možda jedinstveni za taj dio Portugala i Španjolske, slična se prehrana može pronaći u nekim dijelovima Češke, Poljske i Velike Britanije, kažu stručnjaci.
Za usporedbu, nagrađivana mediteranska prehrana temelji se na namirnicama biljnog podrijetla, te većina obroka uključuje voće i povrće, cjelovite žitarice, grah i sjemenke, s nekoliko orašastih plodova i velikim naglaskom na ekstradjevičanskom maslinovom ulju.
Crveno meso se u atlantskoj dijeti koristi štedljivo, obično samo za aromatiziranje jela. Potiče se konzumacija zdrave, masne ribe, koja je puna omega-3 masnih kiselina, dok se jaja, mliječni proizvodi i meso peradi jedu u puno manjim obrocima nego u tradicionalnoj zapadnoj prehrani.
Poput mediteranske prehrane, atlantska prehrana usredotočena je na domaću hranu koja se poslužuje s naglaskom na društvene interakcije između prijatelja i obitelji. Svjesno hranjenje, druženje uz obroke i svakodnevno hodanje ili vožnja biciklom temelj su mediteranske prehrane, a smatraju se jednako važnim ili važnijim od hrane koja se konzumira. Dijetetičarka Rahaf Al Bochi za CNN je rekla kako za svaki obrok treba odvojiti najmanje 20 minuta što uključuje svjesno jedenje i druženje. “Ugasite TV, odložite mobitel, usredotočite se na smislene razgovore, žvačite polako i pravite pauze između zalogaja", dodala je Al Bochi.
Sve više istraživanja o atlantskoj dijeti
Prema studiji objavljenoj u prosincu 2023., pridržavanje atlantske dijete, poznate i kao južnoeuropska atlantska dijeta, smanjuje rizik od smrti iz bilo kojeg razloga. Pokazalo se da također da je smanjila rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti i raka za gotovo 36 tisuća sudionika studije koji su bili u dobi između 18 i 96 godina, a istraživanje je trajalo 14 godina te je provedeno u Španjolskoj, Češkoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Prethodna istraživanja ukazuju na neke od razloga zašto bi ove skupine namirnica mogle biti korisne. Konzumiranje više ribe, mahunarki i povrća povezano je s nižim razinama C-reaktivnog proteina, što je znak upale u tijelu. Konzumacija bakalara, mahunarki i povrća bila je korisna u snižavanju krvnog tlaka, dok riba općenito pomaže u smanjenju razine triglicerida, masnoće u krvi koja pridonosi otvrdnjavanju arterija i srčanim bolestima.
Druge studije su pokazale da se atlantskom prehranom može smanjiti inzulin, inzulinska rezistencija, sistolički krvni tlak, ukupni kolesterol, indeks tjelesne mase i opseg struka. Studija iz 2021. pokazala je da je pridržavanje atlantske dijete tijekom tri godine dovelo do 14 % nižeg rizika od rane smrti iz bilo kojeg razloga kod starijih od 60 godina.
Međutim, druga su istraživanja pokazala da nisu sve skupine namirnica u tradicionalnoj atlantskoj prehrani korisne. Riba, mahunarke, povrće i cjelovite žitarice povezani su sa smanjenim rizikom smrti iz bilo kojeg razloga u dvije nedavne meta-analize. Ali jedenje mliječnih proizvoda i krumpira nije smanjilo rizik, dok je jedenje crvenog i prerađenog mesa povećalo rizik. Crveno i prerađeno meso, uključujući proizvode od svinjetine, prema mnogim studijama povećavaju rizik od kardiometaboličkih bolesti i raka, osobito raka debelog crijeva, dok krumpir može povećati rizik od dijabetesa tipa 2.
