Nije tajna da ga smatramo neprijateljem i želimo ga se riješiti, ali masno tkivo ima svoju funkciju i nije uopće beskorisno, niti naš neprijatelj.
Na sami spomen masnog tkiva mnogi će se jednostavno zgroziti. To je nešto što ne želimo, nešto čega se želimo riješiti, nešto što nam stvara probleme sa zdravljem. I sve je to donekle istinito i sve stoji. No niti jedna ekstremnost ni u čem nije dobra. Masno tkivo često se smatra nečim što treba "istopiti", no stručnjaci upozoravaju da je opsesija ekstremnim gubitkom masnoće opasna za zdravlje.
Masnoća u tijelu ima ključne biološke uloge – od regulacije hormona do održavanja tjelesne temperature – i bez nje naš organizam jednostavno ne može normalno funkcionirati. Razdoblje u kojem živimo i kultura dijeta masnoću prikazuju kao neprijatelja. Društvene mreže prepune su savjeta o tome kako postići što manji postotak tjelesne masnoće i "isklesano" tijelo, a popularnost lijekova za mršavljenje potaknula je povratak trenda ekstremne mršavosti, što zabrinjava liječnike i istraživače, prenosi BBC.
Iako je prekomjerna masnoća povezana s brojnim zdravstvenim rizicima, stručnjaci naglašavaju da ni premalo masnog tkiva nije dobro. Masnoća aktivno sudjeluje u regulaciji hormona, energije i imunološkog sustava.
"Moramo voljeti svoje masno tkivo", kaže endokrinologinja Elif Oral. "Ono ima iznimno važnu biološku funkciju."
Zašto nam je masnoća potrebna?
Postoje dvije vrste masnoće: ona koju unosimo hranom i ona koju tijelo pohranjuje. Tjelesna masnoća služi kao spremište energije, ali i kao komunikacijski centar. Masne stanice proizvode hormone, među kojima je najpoznatiji leptin, koji mozgu javlja da imamo dovoljno energije. Kada leptina nema dovoljno, tijelo ulazi u "štedni režim", a ključne funkcije poput reprodukcije i imunološke obrane počinju slabjeti.
Masno tkivo također pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Bijela masnoća izolira tijelo, dok smeđa i bež masnoća sagorijevaju energiju kako bi stvarale toplinu.
Što se događa kad je masnoće premalo?
Kada udio masnog tkiva padne prenisko – najčešće zbog drastičnog smanjenja kalorija – tijelo prelazi u stanje gladovanja. Sustavi se gase, a posljedice mogu biti ozbiljne:
- Slabljenje imunološkog sustava
- Gubitak mišića i smanjena koštana gustoća, što povećava rizik od prijeloma
- Hormonalni poremećaji – kod muškaraca pad testosterona, kod žena neredovite ili izostale mjesečnice
- Smanjena sposobnost tijela da se nosi s infekcijama i akutnim bolestima
- U ekstremnim slučajevima, premalo masnoće može dovesti do trajnog oštećenja organa ili smrti, kao kod anoreksije.
Zanimljivo, neke studije pokazuju da umjerena količina masnoće u srednjoj i starijoj dobi može poboljšati izglede za preživljavanje tijekom teških bolesti – fenomen poznat kao paradoks pretilosti.
Koliko masnoće je zapravo "zdravo"?
Ne postoji univerzalni idealni postotak masnoće u organizmu koja bi se definirala kao "zdrava". Opće smjernice su:
muškarci: 10–20 %
žene: 20–29 %
pretilost: više od 30 %
Sportaši često imaju niže vrijednosti, ali rijetko ekstremno niske. U jednoj studiji najniži izmjereni udio bio je 10 % kod muškaraca i 16 % kod žena, iako su mnogi vjerovali da imaju tek 1–2 %.
Posebno je važno gdje se masnoća nakuplja. Visceralna masnoća oko organa povećava rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, dok potkožna masnoća nije toliko opasna.
Masno tkivo nije neprijatelj – ono je važan dio našeg zdravlja. Umjesto opsesivnog smanjivanja postotka masnoće, cilj bi trebao biti ravnoteža: dovoljno masnog tkiva za normalno funkcioniranje tijela, uz redovitu tjelovježbu i kvalitetnu prehranu.
