Istraživači sa Sveučilišta Colorado vjeruju da su otkrili najmanje četiri spoja u ribi za koja kažu da mogu smanjiti 'lošu' vrstu kolesterola.
Nutricionisti odavno preporučuju uključivanje lososa u obroke, jer studije pokazuju da ljudi koji ga jedu puno imaju veću vjerojatnost da će biti vitkiji i bez bolesti. Ali, pitanje što je točno u lososu što nudi zdravstvene dobrobiti ostalo je uglavnom bez odgovora - sve do sada. Nova studija, objavljena u časopisu Journal of Nutrition, pokazala je da jedući losos možete unijeti najmanje 30 metabolita – tvari koje nastaju tijekom probave ili drugih kemijskih procesa. Četiri od ovih metabolita povezana su sa značajnim poboljšanjima zdravlja kardiovaskularnog sustava.
U studiji su istraživači zamolili 41 sudionika u dobi od 30 do 69 godina da jedu mediteransku prehranu koja uključuje ribu, nemasno meso, cjelovite žitarice te voće i povrće. Zatim su analizom krvi i provođenjem drugih testova procijenili koliko je zdrav njihov kardiovaskularni sustav. Ispitivanja su provedena prije i poslije dijete. Dijeta je uključivala dvije porcije lososa tjedno u dva petotjedna razdoblja, s mjesec dana pauze između. Sudjelovale su pretile ili osobe s prekomjernom težinom, ali nitko nije imao aktivna metabolička stanja poput dijabetesa tipa 2.
Uzorci hrane dani sudionicima također su analizirani u laboratoriju kako bi se identificirali njihovi metaboliti. Istraživači su pronašli ukupno 1. 518 spojeva u lososu koje sadrže i druge namirnice, ali njih 508 bilo je jedinstveno samo za lososa. Ako su istraživači pronašli spoj u lososu, ali ne i u drugoj hrani, kategorizirali su ga kao spoj specifičan za lososa. Pronašli su povećanje u dva spoja specifična za losos i dva metabolita za koje je odavno poznato da smanjuju kolesterol, a povezani su sa zdravijim kardiovaskularnim sustavom. Mnoge od tih tvari bile su masti, nudeći dodatne dokaze o zdravstvenim prednostima omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi. Štoviše, otkrili su da su oni s visokim razinama ovih tvari u krvi imali veće smanjenje ukupnog kolesterola, kolesterola lipoproteina niske gustoće, triglicerida i apolipoproteina B, što je pokazatelj bolesti srca.
"Prvi smo identificirali bioaktivne spojeve specifične za lososa koji se povećavaju u plazmi nakon konzumiranja 100 do 200 g lososa tjedno. Nekoliko ovih spojeva specifičnih za hranu povezano je s kratkoročnim poboljšanjem kardiometaboličkih zdravstvenih pokazatelja", izjavili su istraživači sa Sveučilišta Colorado.
Postoji više različitih vrsta lososa - pet vrsta pacifičkog lososa i dvije vrste atlantskog lososa. Divlji ulovljeni pacifički losos općenito se smatra najzdravijim. U divljem lososu količina i vrsta omega-3 masnih kiselina koje se nalaze temelje se na algama i planktonu u prehrani ribe. Kod uzgojenog lososa, to se temelji na vrsti hrane koju jedu.
Mediteranska prehrana sastoji se od puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i maslinovog ulja. Brojna istraživanja odredila su mediteransku dijetu kao zlatni standard prehrane. Studija objavljena prošle godine otkrila je da vam prelazak s normalne zapadnjačke prehrane na mediteransku može pomoći da živite dulje, a što ranije počnete u životu, to bolje.
