Celer, hren, daikon i rotkvice pravi su 'čistači krvi' koji su prijateljski naklonjeni prema bubrezima. Za zdrave bubrege treba ograniči unos soli, procesiranog mesa i zaslađenih napitaka i tako smanji rizik nastanka bubrežnih kamenaca. Objašnjavamo i zašto su visokoproteinske dijete štetne za bubrege.
Bubrezi su organi koji oblikom nalikuju na grah, a veličine su šake. Ovi organi sofisticirane su jedinice za procesiranje najrazličitijih tvari, a zadatak im je održavanje krvi čistom eliminirajući putem mokraće otpadne tvari i vodu. Funkcija bubrega neobično je važna jer ako posustanu u svojoj zadaći, otpadne tvari se nakupljaju u krvi i mogu naškoditi organizmu.
Kroz bubrege prolaze i važne tvari poput elektrolita i minerala, a upravo precizni mjerni sustav unutar njih odlučuje koliko će se natrija, kalija i fosfora zadržati u tijelu, a koliko će se izlučiti. Dodatna važna funkcija bubrega je otpuštanje tri vitalna hormona, važna za sintezu crvenih krvnih stanica, regulaciju krvnog tlaka i održavanje adekvatne razine kalcija u organizmu. Kao i kod svega u životu, ravnoteža svih tvari neophodna je za optimalno zdravlje.
Zdravi bubrezi bez problema podnose i najproblematičniju prehranu te mogu eliminirati velike količine štetnih tvari. No, ukoliko bubrežna funkcija oslabi, nastaju problemi. Naime, tada bubreg ne može više tako učinkovito izbacivati sve štetne tvari koje nastaju u tijelu pa je nužno pomoći mu u vidu prilagođene prehrane.
Dobre i loše namirnice za zdravlje bubrega
Iako je svaka osoba posebna biokemijska jedinka, postoje određeni nutrijenti na koje treba obratiti pažnju kada se radi o bubrezima. Prvenstveno valja kontrolirati unos proteina i fosfora u prehrani, ali i obratiti pažnju na natrij i fosfor. Mudro je plan prehrane kreirati u suradnji s liječnikom ili nutricionistom, no određene promjene u prehrani možete uvesti i sami.
Prije svega ograničite količinu proteina u prehrani jer će vam to pomoći u smanjenju količine otpadnih tvari. Koliko proteina smijete unositi ovisi o ozbiljnosti stanja, no svakako povremeno biraj životinjske namirnice poput mesa, ribe, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda jer one osiguravaju sve aminokiseline potrebne organizmu.
Ravnoteža kalcija i fosfora u organizmu važna je za održavanje zdravih kostiju i zuba. No, ne rade li bubrezi kako treba, fosfor se može gomilati u krvi i uzrokovati ''izvlačenje'' kalcija iz kostiju. Dodatno, visoka razina fosfora može izazvati brojne tegobe, poput boli u kostima i mišićima te oštećenja srca. Stoga je nužno ograničiti unos namirnica bogatih fosforom poput mesa, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki te sira. I brojni gazirani napitci, obiluju fosforom pa je nužno zaboraviti na njih.
Natrij u prehrani najvećim dijelom potječe iz soli. Ograničenje unosa soli pomaže u kontroli krvnog tlaka i sprječava zadržavanje tekućine u organizmu. Procesirana i konzervirana hrana također sadrži veće količine natrija te je stoga važno čitati deklaracije na proizvodima. I neke mineralne vode mogu biti bogate natrijem, međutim, ako je natrij vezan za bikarbonate nema nepovoljan utjecaj na krvni tlak. Naprotiv, mineralne vode bogate bikarbonatima imaju dokazano povoljno djelovanje na krvni tlak.
Bolesni bubrezi ne mogu učinkovito ukloniti kalij što dovodi do njegovog prekomjernog nakupljanja u krvi, a posljedično i do poremećaja srčanog ritma. Banane, naranče, krumpir i rajčica su ponajbolji izvori kalija, no sadrži ga i drugo voće i povrće u većim ili manjim količinama, stoga je nužan oprez pri slaganju jelovnika.
Istraživači su otkrili da grgljanje slane vode može smanjiti broj hospitalizacija zbog covida
Važan dio prehrane čini adekvatan unos tekućine. Zdravim bubrezima ne predstavlja nikakav problem ako osoba dnevno popije dvije do tri litre vode. Naprotiv, voda je prijeko potrebna za uklanjanje otrova. No, suprotno situaciji kod zdravih osoba, smanjena funkcija bubrega zahtijeva smanjen i kontroliran unos tekućine i elektrolita.
Celer, hren, daikon, rotkvice povrće je koje se tradicionalno opisuje kao ''čistači krvi'' pa su stoga ove namirnice prijateljski naklonjene prema bubrezima. Na listi prijatelja bubrega visoko mjesto zauzimaju i brusnice i sok od brusnica jer sadrže tvari koje zakiseljavaju urin i otežavaju preživljavanje bakterija.
Kod odabira soka od brusnice birajte onaj koji nije zaslađen, a najbolje ga je pripraviti od svježih brusnica. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega, a biljka Uva ursi od koje se pripravlja tradicionalni uvin čaj odličan je diuretik i čistač urinarnog trakta.
Kako spriječiti nastanak bubrežnih kamenaca?
Odgovarajuća prehrana je prva linija obrane protiv bubrežnih kamenaca. Tako je najbitnija preventivna mjera obilna hidracija, odnosno uzimanje više od 2, 5 litre tekućine dnevno. Velika količina tekućine, naime, razrjeđuje mokraću smanjujući koncentraciju opasnih spojeva.
U suradnji s dovoljno tekućine, vegetarijanska prehrana je prepoznata kao najbolji put borbe protiv bubrežnih kamenaca. Tako obilje voća i povrća, integralnih žitarica, orašastih plodova i niskomasnih mliječnih proizvoda uz istovremeno ograničenje unosa soli, procesiranog mesa i zaslađenih napitaka dokazano smanjuje rizik nastanka bubrežnih kamenaca.
Razlog zašto je tome tako leži u činjenici da smanjen unos životinjskih bjelančevina smanjuje i izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline koji potiču stvaranje kamenca. Vegetarijanska prehrana, također, osigurava veće količine fitinske kiseline za koju se vjeruje da smanjuje formiranje kamenca.
Zašto su visokoproteinske dijete opasne za bubrege?
Većina ljudi koja se odluči za visokoproteinsku dijetu ne razmišlja o potencijalnim štetnim učincima takvog režima prehrane na zdravlje. U želji za što boljim i bržim rezultatima slijepo vjeruju senzacionalističkim natpisima i reklamama. Međutim, nije sve baš tako bezazleno.
Znanstveno je dokazano da prehrana s izrazito visokim sadržajem proteina (ili tzv. ''mesna dijeta'', ''Zona'', ''Atkinsova dijeta'') povećava opasnost pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega, osteoporoze i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
Biokemijska pozadina ovakve dijete zaista nije blistava. Smanjenjem unosa ugljikohidrata uskraćujemo organizmu brzo raspoloživi izvor energije. Tijelo se tada okreće drugim izvorima energije, te poseže za mastima. Ketonska tijela su spojevi koji nastaju kada je tijelo prisiljeno na razgradnju masti kako bi proizvelo potrebnu energiju, a može rezultirati ketoacidozom.
Ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog akumulacije ketonskih tijela u krvi što izaziva pojačanu kiselost krvi. Budući da je za eliminaciju ketonskih tijela iz organizma potrebno eliminirati i veliku količinu vode, nerijetko dolazi do dehidracije.
Dodatno, mnoge od spomenutih visokoproteinskih dijeta ne uključuju dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i vlakana, te se često javlja i konstipacija.
