Napitci od kakaa mogu pomoći u oslobađanju od stresa, a istovremeno neutraliziraju negativan učinak masne hrane za kojom se mnogi od nas okreću kada smo pod stresom.
Ako jedete masnu hranu tijekom stresnih razdoblja, pijenje kakaa može vam pomoći da se brže oporavite od stresa, pokazuje nova studija, piše Medical News Today.
Iako se u stresnim razdobljima najčešće okrećemo hrani s visokim udjelom masnoće, konzumiranje kakaa može nam pomoći da se brže oporavimo od fizioloških učinaka stresa. To pokazuje nova studija Sveučilišta u Birminghamu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Autori studije - koja je objavljena u Food & Function - prethodno su dokazali da konzumacija masne hrane može negativno utjecati na vaskularnu funkciju i smanjiti kortikalnu oksigenaciju tijekom stresnih situacija, te spriječiti naknadni oporavak tijela.
Kakao sadrži flavanol, epikatehin, koji opušta sloj endotelnih stanica krvnih žila, poboljšava njihovu funkciju i rješava povišeni krvni tlak, što je uobičajena reakcija na stres.
Konzumacija kakao pića povezana je s boljim odgovorom na stres
Za trenutnu studiju znanstvenici su angažirali 23 mlade, zdrave osobe, muškarce i žene. Svatko je dobio obrok bogat masnoćama popraćen napitkom od kakaa s visokim ili niskim sadržajem epikatehina sat i pol prije nego što su bili podvrgnuti stres testu od osam minuta.
Njihova vaskularna funkcija procijenjena je mjerenjem njihove dilatacije posredovane brahijalnim protokom, upućujući na to koliko se arterija može proširiti u slučaju povećanog protoka krvi. To je učinjeno na početku ispitivanja, a zatim 30 i 90 minuta nakon stresnog zadatka.
Za skupinu s visokim udjelom epikatehina, 30-minutna dilatacija posredovana protokom bila je niža, a već se značajno poboljšala nakon 90 minuta, što ukazuje na brži oporavak od učinaka stresa.
Mjereni su i drugi učinci stresa, uključujući prefrontalnu kortikalnu oksigenaciju, protok krvi u podlaktici, krvni tlak, kardiovaskularnu aktivnost, promjer zajedničke karotidne arterije i protok krvi te raspoloženje. Kod tih mjerenja nisu uočene razlike između skupina s visokim i niskim udjelom epikatehina.
Zašto masna hrana pogoršava stres?
Iako hrana s visokim udjelom masti može biti ukusna i utješna, prethodni rad istraživača snažno sugerira da je, ako se osoba želi oporaviti od loših učinaka stresa, zapravo najbolje izbjegavati takve namirnice.
To posebno vrijedi za ljude koji imaju stresne poslove ili koji redovito doživljavaju stres.
“Jako stresni poslovi mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti do 40 % u usporedbi s pojedincima koji su oslobođeni tih stresora. To je vjerojatno, barem djelomično, zbog stalnih oštećenja vaskularne funkcije uzrokovane stresom koja mogu postati trajnija oštećenja", rekla je dopisna autorica studije, dr. Catarina Rendeiro, predavačica znanosti o prehrani na Sveučilištu u Birminghamu.
Cheng-Han Chen, MD, certificirani interventni kardiolog i direktor Structural Heart Programa u Medicinskom centru MemorialCare Saddleback u Kaliforniji, koji nije bio uključen u studiju, naveo je moguće učinke dugotrajnog stresa na osobe koje nemaju vremena za oporavak između stresnih događaja.
Primijetio je da “povišena razina stresa tijekom duljeg vremenskog razdoblja može rezultirati kroničnim povećanjem hormona stresa, upalama i krvnim tlakom, što zatim može dovesti do kardiovaskularnih poremećaja poput hipertenzije, srčanog ili moždanog udara.”
Rendeiro je istaknula da manje smanjenje dilatacije posredovane protokom može biti jednako značajnom povećanju rizika od kardiovaskularnih bolesti osobe.
Zašto flavanoli iz kakaa mogu neutralizirati utjecaj stresa
Prema dr. Catarini Rendeiro, nije posve jasno zašto konzumacija masti odgađa oporavak dilatacije posredovane protokom nakon mentalnog stresa, iako postoje dokazi o povišenim razinama triglicerida i C-reaktivnog proteina u krvi nekoliko sati nakon konzumacije masne hrane.
Povišene razine istih smanjuju dušikov oksid izveden iz endotela, oštećujući endotelnu funkciju. Ovo je možda razlog zašto kakao pomaže.
Michelle Routhenstein, preventivna kardiološka dijetetičarka i stručnjakinja za zdravlje srca u EntirelyNourished, koja također nije bila uključena u studiju, tvrdi da flavanoli kakaovca “mogu pomoći u smanjenju vremena oporavka od stresa bez obzira na jedenje masne hrane zbog njihove sposobnosti povećanja razine dušikovog oksida.”
Rendeiro je na sličan način primijetila da epikatehin u kakau povećava "dostupnost vazodilatatora dušikovog oksida, za koji je poznato da poboljšava vaskularnu funkciju."
“Flavanoli”, objasnila je Routhenstein, “vrsta su flavonoida, skupine biljnih spojeva poznatih po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Ostali izvori flavanola uključuju zeleni čaj, kore jabuke, bobičasto voće i grožđe.”
Postoje također indikacije, rekla je Rendeiro, da “čestice lipoproteina bogate trigliceridima mogu uzrokovati izravnu ozljedu vaskularne stjenke. S druge strane, konzumacija masti neizravno može izazvati endotelnu disfunkciju povećanjem oksidativnog stresa.”
Kakao, zeleni čaj i bobičasto voće mogu pomoći u borbi protiv stresa
Međutim, znanstvenici su otkrili da po svemu sudeći kakao nema blagotvoran učinak na ograničenje oksigenacije mozga uslijed stresa.
"Promjene u protoku krvi u mozgu izazvane stresom mogu rezultirati kognitivnim promjenama kao što su poteškoće s koncentracijom, poteškoće s pamćenjem, poremećeno donošenje odluka ili čak promjene u raspoloženju", objasnio je Chen. Unatoč tome, nalazi studije o kakaovcu su dobrodošli.
“Dobra vijest,” zaključila je Rendeiro, “je da, kada ste pod stresom, ako ne možete a da ne posegnete za masnom hranom, dodavanjem zdrave hrane bogate flavanolima tom obroku, možete minimizirati učinke stresa i kombiniranih masnoća u vaskularnoj funkciji.”
Studija navodi da možete konzumirati 5,5 žlica neprerađenog kakaa, 2 šalice zelenog čaja ili 300 grama bobičastog voća kako biste dobili sličnu količinu korisnih flavanola koja je bila određena u studiji.
"Za početak ne želimo ohrabrivati ljude da jedu masnu hranu u kontekstu stresa, ali u situacijama u kojima se to dogodi, imate dodatnu prehrambenu strategiju koju možete koristiti za ublažavanje tih učinaka", savjetovala je dr. Catarina Rendeiro, jedna od autorica studije.
