Samo neprerađena biljna hrana štiti srce. Ultraprerađene opcije ne nude nikakvu korist.
Konzumiranje više biljne hrane povezano je s boljim kardiovaskularnim zdravljem, ali samo kada je ta hrana visoke nutritivne kvalitete i minimalno prerađena. Ovaj zaključak dolazi od tima istraživača s INRAE-a, Inserma, Sveučilišta Sorbonne Paris Nord i Cnama, koji su analizirali zdravstvene podatke 63 835 odraslih osoba. Njihovi nalazi objavljeni su u časopisu The Lancet Regional Health – Europe.
Ranija istraživanja pokazala su da konzumiranje velikih količina ultraprerađene hrane povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dok su druge studije otkrile da prehrana bogata uravnoteženom, hranjivim tvarima bogatom biljnom hranom može pomoći u smanjenju tog rizika.
Kako bi bolje razumjeli kako prehrana utječe na zdravlje srca, tim INRAE-a i Inserma istraživao je dalje od osnovne usporedbe biljne i životinjske prehrane. Ispitali su ne samo omjer biljne i životinjske hrane, već i njihov nutritivni sastav - poput razine ugljikohidrata, masti, antioksidativnih vitamina i minerala - te stupanj u kojem je industrijski prerađena.
Koristili su podatke sudionika francuske kohorte NutriNet-Santé. U prosjeku su sudionici praćeni 9,1 godinu, a neki i do 15 godina. Podaci o prehrani, uključujući hranu i pića konzumirana tijekom najmanje tri dana, prikupljeni su putem online upitnika. Ovaj detaljni skup podataka omogućio je istraživačima kategorizaciju prehrane na temelju udjela biljne i životinjske hrane, njihove nutritivne kvalitete i stupnja obrade.
Istraživači su otkrili da su odrasli koji su konzumirali više biljne hrane visoke nutritivne kvalitete - one s nižim udjelom masti, šećera i soli te s minimalnom ili nikakvom industrijskom obradom - imali za oko 40 % smanjen rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s pojedincima čija je prehrana sadržavala manje ove biljne hrane, a više proizvoda životinjskog podrijetla.
Odrasli čija je prehrana bila bogatija biljnim proizvodima više nutritivne kvalitete, ali ultraprerađenim - poput industrijskog kruha od cjelovitih žitarica, kupovnih juha, gotovih jela od tjestenine ili komercijalno pripremljenih salata s preljevom - nisu imali manji rizik od kardiovaskularnog rizika u usporedbi s onima čija je prehrana bila siromašnija takvim proizvodima, a bogatija hranom životinjskog podrijetla.
Rizik od kardiovaskularnih bolesti bio je otprilike 40 % veći među odraslima koji su konzumirali veliki udio biljnih proizvoda koji su bili i niže nutritivne kvalitete i ultraprerađeni - poput čipsa, zaslađenih pića na bazi voća ili gaziranih pića napravljenih od biljnih ekstrakata, slatkiša ili slastica na bazi čokolade, slatkih žitarica za doručak i slanih slastica - u usporedbi s onima čija je prehrana bila bogatija biljnim proizvodima dobre nutritivne kvalitete s malo ili bez industrijske obrade.
Ovi rezultati ističu potrebu da se uzme u obzir i nutritivna kvaliteta i stupanj obrade i formulacije hrane - uz ravnotežu biljnih i životinjskih namirnica u prehrani - kako bi se bolje procijenile veze između prehrane i kardiovaskularnog zdravlja.
