Dok vegetarijanska prehrana može biti prepuna svježeg voća i povrća, vegetarijanci također mogu konzumirati pozamašne količine ultraprerađene hrane poput čokoladica, gotovih jela, smrznutih pizza i gaziranih pića.
Tim stručnjaka, predvođen Imperial Collegeom u Londonu, ispitao je gotovo 200 000 Britanaca o njihovom dnevnom prosječnom unosu ultraprerađene hrane (engl. ultra-processed foods ili UPF), kao i njihovoj prehrani općenito. Otkrili su da UPF čini petinu prehrane svih sudionika, no vegetarijanci su se najviše oslanjali na nju.
Istraživači su otkrili da vegetarijanci sveukupno jedu znatno više ultra-prerađene hrane od konzumenata crvenog mesa — što je u studiji definirano kao jedenje crvenog mesa više od jednom tjedno. Vegani su, unatoč prehrani bogatoj voćem, povrćem i mahunarkama, također bili veliki potrošači UPF-a, jedući jednake količine kao i mesožderi. Oni koji su crveno meso jeli sporadično i umjereno i pesketarijanaci su se najmanje oslanjali na ultraprerađenu hranu.
Autori su rekli da su njihovi rezultati također otkrili porast konzumacije ultraprerađenog biljnog mlijeka i zamjena za meso među vegetarijancima, veganima i pesketarijancima, što smatraju zabrinjavajućim. "Ultraprerađenu hranu proizvedenu isključivo od tvari biljnog podrijetla industrija ultraprerađene hrane sve više promiče kao zdravu i održivu alternativu za prelazak s prehrane temeljene na mesu", napisali su u časopisu EClinicalMedicine. "Stoga je važno da potrebne politike koje se bave održivošću prehrambenog sustava također promiču rebalans prehrane prema minimalno prerađenoj hrani bez ultraprerađene hrane".
Više stručnjaka istaknulo je kako biljno mlijeko i mesne alternative nisu zdrave zamjene te da bi čak mogli biti povezani s kardiovaskularnim bolestima. Autori studije, koja je također uključivala znanstvenike iz Francuske i Brazila, istaknuli su istraživanja koja sugeriraju da je konzumacija ultraprerađene hrane općenito povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, pa čak i rak i smrt.
Unatoč tome što vegani u prosjeku jedu isto ili više ultraprerađene hrane nego oni koji jedu meso, stručnjaci su primijetili da je njihova prehrana sveukupno zdravija s više vlakana i nižim ukupnim kalorijama, zasićenim mastima i soli od ostalih skupina. Autori su to pripisali većoj ukupnoj konzumaciji svježeg voća i povrća.
Ipak, studija je imala niz ograničenja, a jedno je bio mali broj uključenih vegana — samo 159. Stručnjaci su također primijetili da su podaci, prikupljeni kao dio dugotrajne studije između 2006. i 2010., temeljeni na sjećanju sudionika za koje se zna da je subjektivno i nepouzdano. Također su primijetili da je studijska skupina jela manje ultraprerađene hrane od prosječnog Britanca, a neke procjene sugeriraju da ta hrana sada čini 57 posto nacionalne prehrane, što je najveći udio u Europi.
UPF-ovi uključuju mnoštvo hrane i pića prepunih umjetnih bojila, sladila i konzervansa, kao i kalorija i šećera. Primjeri uključuju gotova jela, sladoled pa čak i kečap. Ultraprerađena hrana obično se podvrgava višestrukim industrijskim procesima za koje je istraživanje pokazalo da degradiraju fizičku strukturu hrane, čineći je brzo apsorbirajućom. To zauzvrat može povećati rizik od skokova šećera u krvi, smanjujući osjećaj sitosti, piše Daily Mail.
Također je rečeno da oštećuje mikrobiom — zajednicu bakterija koje žive u nama i o kojima ovisi naše zdravlje. Smatra se da je ultraprerađena hrana ključni pokretač pretilosti. Međutim, stručnjaci stalno pozivaju na oprez u povezivanju konzumacije ultraprerađene hrane sa zdravstvenim problemima. Mnogi smatraju da je pojam ultraprerađena hrana preširok jer se kruh od cjelovitog brašna, koji ima neke zdravstvene prednosti, i gotovo jelo prepuno soli, masti i šećera, smatra istom vrstom hrane prema sustavu klasifikacije. To, tvrde neki stručnjaci, može učiniti nejasnim koja ultraprerađena hrana može uzrokovati određene zdravstvene probleme.
Istraživači su također naglasili da ultraprerađena hrana sama po sebi možda ne uzrokuje izravno zdravstvene probleme uočene u studijama. Umjesto toga, sugerirali su da bi konzumiranje puno ultraprerađene hrane moglo biti simptom drugih problema poput nedostatka financija zbog kojeg osobe konzumiraju manje svježeg voća i povrća.
