Ako ste se nedavno udebljali, krivac bi mogao biti iznenađujući faktor - klimatske promjene.
To tvrde znanstvenici u Nizozemskoj, koji upozoravaju da više razine ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi čine usjeve poput riže i ječma više kaloričnima i manje hranjivima. CO2 povećava kalorije poticanjem fotosinteze, što proizvodi više šećera i škroba u usjevima. Međutim, ovaj nagli porast smanjuje koncentraciju proteina i hranjivih tvari - što dovodi do hrane s većim udjelom kalorija i nižom ukupnom nutritivnom kvalitetom.
Tim sa Sveučilišta u Leidenu upozorava na "sveobuhvatnu elementarnu promjenu" u širokom rasponu popularnih usjeva. "Sigurnost nutritivnih tvari je ugrožena čak i ako sigurnost hrane ostane odgovarajuća", kažu znanstvenici. Kao rezultat toga, doći će do veće stope pretilosti, oslabljenog imuniteta i više kroničnih bolesti, dodaju.
Za svoju novu meta-analizu, istraživači su analizirali i usporedili podatke iz različitih studija u kojima su usjevi uzgajani na različitim razinama CO2, kako u zatvorenom tako i na otvorenom. Ukupno su proučili 43 usjeva, uključujući rižu, ječam, krumpir, rajčice, pšenicu, soju, kikiriki i salatu. Prema analizi, kada se razina CO2 udvostruči, povećava se i štetan učinak na hranjive tvari u usjevima.
U prosjeku, esencijalni nutrijenti poput cinka, željeza i proteina smanjuju se za 4,4 posto, dok se neki smanjuju i za čak 38 posto. Utvrđeno je da slanutak ima najsnažniju i najznačajniju prosječnu promjenu cinka, dok pšenica i riža - dva najpopularnija usjeva diljem svijeta - također pate.
"Riža je glavna poljoprivredna kultura za više od polovice svjetske populacije, a dodatnih 2,5 milijarde ljudi ovisi o pšenici. Oba usjeva pokazuju značajno smanjenje esencijalnih nutrijenata poput proteina, cinka i željeza."
Istovremeno, broj kalorija po uzorku se povećava, što sugerira da će razina pretilosti rasti, bez obzira na to koliko konzumiramo ili koliko vježbamo. Znanstvenici su također otkrili da bi koncentracije štetnih tvari poput žive i olova mogle rasti, iako je potrebno više podataka za daljnje istraživanje, napominju.
Ljudi će u budućnosti možda morati prilagoditi prehranu ili pronaći više prostora i opreme za uzgoj usjeva u posebnim uvjetima s pažljivije kontroliranim razinama CO2. Istraživači upozoravaju da se učinak globalnog porasta CO2 već odražava na razinama CO2 u okolici u usporedbi s prije nekoliko desetljeća.
Raniji eksperimenti koji su promatrani kao dio studije provedeni su na razinama CO2 od oko 350 dijelova na milijun (ppm), dok su moderni eksperimenti provedeni na oko 415 ppm.
"Promatrali smo što bi se dogodilo na 550 ppm, razini koju očekujemo dosegnuti tijekom života", kaže autorica studije Sterre ter Haar, znanstvenica za okoliš sa Sveučilišta u Leidenu. "Trenutno živimo na 425 ppm, tako da smo već na pola puta kroz ovaj model."
Čak i ako imamo dovoljno hrane da prehranimo rastuću globalnu populaciju, hrana će postati kaloričnija i manje hranjiva. To će doprinijeti "skrivenoj gladi", gdje ljudi imaju dovoljno kalorija u hrani, ali nedovoljno hranjivih tvari.
Znanstvenici su također zabrinuti za industrijski uzgojenu hranu u staklenicima obogaćenim CO2. Staklenici mogu pomoći u poboljšanju kvalitete prehrane povećanjem raznolikosti i dostupnosti hrane, ali koncentracija hranjivih tvari u toj hrani "trebala bi biti uključena kao dodatna perspektiva", dodaju znanstvenici.
