Nova studija otkrila je povezanost između mentalnog zdravlja i želuca – dijela probavnog sustava koji se rijetko spominje u istraživanjima o tome kako živčani i probavni sustav međusobno utječu jedno na drugo.
I želudac i mozak neprestano proizvode električne valove niskog intenziteta, a pokazalo se da što su ti obrasci više usklađeni, to je veća vjerojatnost da osoba osjeća psihičku nelagodu.
Istraživanje su zajednički proveli znanstvenici sa Sveučilišta Aarhus (Danska) i Njemačkog instituta za ljudsku prehranu. Znanstvenici se nadaju da bismo s vremenom mogli preciznije, ili ranije, dijagnosticirati određene probleme mentalnog zdravlja putem želučanih signala.
"Intuitivno pretpostavljamo da je snažnija komunikacija između tijela i mozga znak zdravlja", kaže neuroznanstvenik Micah Allen sa Sveučilišta Aarhus. "No ovdje se pokazalo da neuobičajeno jaka povezanost želuca i mozga može biti znak psihološkog opterećenja – možda sustava pod stresom."
Znanstvenici su analizirali podatke dobivene snimanjem mozga (u 209 moždanih regija), snimanjem želuca te podatke prikupljene upitnicima o mentalnom zdravlju za 199 sudionika. Statističkom analizom utvrđene su poveznice između tih podataka.
Snažnije usklađivanje moždanih i želučanih valova bilo je povezano s većom vjerojatnošću pojave problema poput anksioznosti, depresije i stresa. Slabije povezivanje ukazivalo je na bolje mentalno zdravlje i opće blagostanje, piše Science Alert.
Podaci zasad nisu dovoljni da bi se tvrdilo kako aktivnost želuca izravno uzrokuje mentalne poremećaje – ili obrnuto – niti znamo zašto ta povezanost postoji. No, riječ je o odnosu koji bi se mogao iskoristiti u daljnjim istraživanjima.
Ova studija nadovezuje se na dosadašnja saznanja o enteričkom živčanom sustavu u probavnom traktu, koji je putem vagusnog živca povezan s mozgom. Prethodna istraživanja povezala su ovaj 'drugi mozak' sa stanjima poput autizma i neurodegenerativnih bolesti.
„Ovaj dio probavnog sustava dosad je uglavnom bio zanemaren“, kaže neuroznanstvenica Leah Banellis sa Sveučilišta Aarhus. "Većina istraživanja fokusira se na mikrobiom i donji dio probavnog sustava. Naši rezultati sugeriraju da su želučani ritmovi također duboko povezani s emocionalnim zdravljem."
Dijagnosticiranje mentalnih poremećaja često je izazovno – simptomi se preklapaju, problemi se zanemaruju ili pogrešno dijagnosticiraju, a ljudi nerijetko teško prepoznaju ili izraze što ih muči. Dodatni pokazatelji za precizniju dijagnozu bili bi iznimno korisni.
U budućnosti bi možda bilo moguće utjecati na povratne informacije iz želuca – tzv. želučani ritam – kako bi se ublažili simptomi mentalnih poremećaja, no to je još daleko. Zasad, znanstvenici žele prikupiti više podataka na većim i raznolikijim uzorcima kako bi provjerili mogu li se ovi obrasci ponoviti.
"Znamo da određeni lijekovi, pa čak i hrana koju jedemo, mogu utjecati na želučane ritmove“, kaže Allen. "Jednog dana, ovo istraživanje moglo bi nam pomoći da prilagodimo terapije prema načinu na koji tijelo i mozak međusobno komuniciraju – ne samo prema onome što pacijent osjeća."
Studija je objavljena u časopisu Nature Mental Health.
