Pojava bolova u gornjem dijelu trbuha, nadutost i promjena u stolici simptomi su upale želučane sluznice ili gastritisa koja može biti kronična i akutna. Akutni gastritis može biti erozivni, flegmonozni ili infektivni (uslijed infekcije bakterijom H. pylori) dok kronični gastritis može nastati kao posljedica kronične infekcije bakterijom H.pylori, povratom žuči u želudac te zbog još cijelog niza uzroka među kojima je autoimuni gastritis.
"Kod akutnog gastritisa simptomi su novi i obično ne traju dugo, a kod kroničnog gastritisa simptomi su dugotrajni i muče tjednima, mjesecima, godinama. Sluznica želuca je u anatomsko - fiziološkom obliku i funkciji debela, nabrana, prilično otporna, izlučuje želučanu kiselinu, sluz i enzime.
U slučaju upale postaje otečena i crvena (kažemo edematozna), pokrivena sa sluzi i većom ili manjom količinom pjenastog sadržaja. Na sluznici mogu biti prisutni tzv.stres ulcusi ili erozije tj.oštećenja sluznice ili pacijent može imati pravi želučani vrijed (čir) tj.ulcus gastritis", kaže dr. med. Ksenija Krajina Pokupec i otkriva koji su okidači za razvoj čira na želucu:
- genetsko nasljeđe
- loša prehrana u kombinaciji s prekomjernim stresom
- alkohol
- bakterija Helicobacter pylori (bakterija koja u velikim količinama uzrokuje upalu želučane sluznice, a u daljem pogoršanju može doći i do karcinoma želuca)
Simptomi su i kašljucanje, problemi sa sinusima, crvene fleke po koži
"Najčešće su kod većine pacijenata prisutni bolovi, nadutost, žgaravica i podrigivanje, mučnina, osjećaj težine u želucu", objašnjava dr. Krajina Pokupec i nastavlja: "Zbog hlapljenja želučane kiseline prema gore, često su prisutni i problemi sa sinusima, grlom, kašljucanjem pa čak i raznim kožnim problemima.
Neke osobe s pozitivnom H.pylori imale su čudne crvene fleke, eriteme po koži, kapcima, a liječenjem se sve povuklo. Ako kiselina jako iritira sluznicu jednjaka i usne šupljine, razvit će ezofagitis tj. upala jednjaka, a sluznica usta i jezika bit će bijela s naslagama i problemima: bolovi, peckanje jezika, nelagoda, slabije uzimanje hrane pa i gubitak na tjelesnoj masi."
Dr. Krajina Pokupec koja se bavi i fitoterapijom objašnjava kako izgleda dijagnostički postupak te objašnjava zašto joj važna i anamneza bolesti: "Nakon gastroskopije, RTG-a želuca i određivanja H.pylori iz stolice ili iz daha (ne iz krvi, jer taj nalaz može biti lažno pozitivan), kreće se s terapijom.
Osim nalaza jako mi je važna i anamneza. Zašto? Zato što najbolju terapiju mogu složiti prema pacijentovim simptomima. Tako će netko dobiti čaj i kapi za gastritis, žgaravicu i zatvor, a netko drugi za gastritis i jake bolove ili mučninu, terapija je dakle individualna. Terapija će ovisiti o simptomima, godinama, nekim drugim dijagnozama, lijekovima koji se uzimaju ili ne uzimaju", objasnila je.
Konvencionalne metode liječenja gastritisa također ovise o uzroku gastritisa, a svim pacijentima se savjetuje suzdržavanje od alkohola, izbjegavanje crvenog mesa, sira, maslaca, pržene i pohane hrane. Preporučuje se unos više malih obroka. Ako se utvrdi infekcija bakterijom H.pylori provodi se terapija od dva antibiotika te lijeka za smanjenje lučenja želučane kiseline. Po uspješno provedenoj terapiji bakterija nestaje iz želučane sluznice već za tjedan dana, ali znaci kronične upale se povlače tek nakon godine dana.
Tekst je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
