Znanstvenici su otkrili zapanjujuće visoke razine uobičajenog virusa u mozgu ljudi s Parkinsonovom bolešću, što ukazuje na potencijalni uzrok ovog neurološkog poremećaja.
Istraživači iz Northwestern Medicine analizirali su mozgove ljudi koji su imali Parkinsonovu bolest i onih koji je nisu imali. Pronašli su ostatke humanog pegavirusa (HPgV) u polovici svih mozgova ljudi s Parkinsonovom bolešću, a nijedan u onima bez degenerativne bolesti. Pacijenti s virusom imali su različite imunološke odgovore i uznapredovale promjene na mozgu, na koje su dodatno utjecale genetske mutacije.
Parkinsonova bolest se s vremenom pogoršava, postupno degradirajući dio mozga koji proizvodi dopamin, kemikaliju ključnu za kontrolu pokreta, što uzrokuje tremor, ukočenost i padove. Ljudi s Parkinsonovom bolešću koji su imali virus u mozgu pokazali su uznapredovalo oštećenje mozga. Stanice kod oni koji su imali virus u krvi također su se borile s proizvodnjom energije i čišćenjem oštećenih dijelova.
HPgV se širi krvlju i bliski je srodnik virusa hepatitisa C. Međutim, za razliku od hepatitisa C, prije se nije vjerovalo da HPgV uzrokuje bilo kakvu bolest i smatralo se da "miruje" u tijelu. HPgV je česta, asimptomatska infekcija za koju se prije nije znalo da inficira mozak. No, najnovija studija osporava tu pretpostavku, sugerirajući da bi virus mogao igrati ulogu u Parkinsonovoj bolesti. Studije pokazuju da u svijetu ima oko 750 milijuna ljudi zaraženih ovim virusom.
"Ovi nalazi sugeriraju da bi virus, koji se smatrao bezopasnim, mogao imati važne učinke u kontekstu Parkinsonove bolesti. Može utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti, posebno kod ljudi s određenom genetskom predispozicijom", rekao je za Daily Mail dr. Igor Koralnik, voditelj neuroinfektivnih bolesti i globalne neurologije u Northwestern Medicine.
Točan uzrok Parkinsonove bolesti još uvijek nije poznat. Prema procjenama globalno pogađa više od 10 milijuna ljudi, a uzrokuje i probleme s hodanjem i kognitivne probleme. Istraživači godinama istražuju moguće uzročnike, među kojima su i virusi.
Kada mozak otkrije virus, nastaje upala kao obrambeni mehanizam. Iako je to namijenjeno borbi protiv infekcije, kronična ili pretjerana upala može slučajno oštetiti ili ubiti osjetljive moždane stanice, uključujući neurone koji proizvode dopamin, čije je propadanje karakteristično za Parkinsonovu bolest.
Za analizu krvi, istraživači su koristili uzorke od preko 1000 sudionika Inicijative za markere progresije Parkinsonove bolesti (PPMI), velike studije koju je pokrenula Zaklada Michael J. Fox kako bi ubrzala istraživanje i otkrivanje liječenja.
Znanstvenici su analizirali moždano tkivo 24 preminule osobe. Deset ih je imalo Parkinsonovu bolest kada su umrli, a 14 nije. Virus su otkrili u polovici mozgova oboljelih od Parkinsonove bolesti i ni u jednom od mozgova kontrolne skupine.
Kod pacijenata sa specifičnom mutacijom gena povezanom s Parkinsonovom bolešću, LRRK2, imunološki sustav tijela reagirao je agresivnije na virus u usporedbi s pacijentima s Parkinsonovom bolešću bez mutacije.
Mutacija gena preoblikovala je imunološki sustav mozga kada je virus bio prisutan u krvi, što je dovelo do disfunkcionalnog i štetnog upalnog odgovora koji se ne bi dogodio da je osoba imala samo virus ili mutaciju gena, ali ne oboje zajedno.
Nastala upala u mozgu dovela je do oštećenja mozga koje je pridonijelo Parkinsonovoj bolesti. Oštećuje i ubija neurone, posebno stanice koje proizvode dopamin u području mozga poznatom kao substantia nigra, što je tipično za Parkinsonovu bolest.
"Iznenadili smo se kada smo ga pronašli u mozgu pacijenata s Parkinsonovom bolešću u tako visokim razinama, a ne u kontrolnoj skupini", rekao je dr. Koralnik. "Još neočekivanije bilo je kako je imunološki sustav reagirao drugačije, ovisno o genetici osobe. Ovo sugerira da bi to mogao biti okolišni faktor koji djeluje na tijelo na načine koje prije nismo shvaćali."
Istraživači su također otkrili virus u cerebrospinalnoj tekućini pacijenata s Parkinsonovom bolešću, ali ne i kod onih bez neurološkog poremećaja. Pacijenti s virusom u moždanom tkivu također su imali veće nakupljanje toksičnog tau proteina i abnormalne razine ključnih moždanih proteina, što ukazuje na vrlo uznapredovalu bolest.
Tau je protein koji obično pomaže u stabilizaciji mikrotubula, unutarnje skele moždanih stanica. Kada se ošteti i krivo savije, to je opći znak da moždana stanica otkazuje. Pronalaženje većeg broja tau proteina kod ovih pacijenata snažan je pokazatelj da je virus povezan s raširenijim oštećenjem i disfunkcijom moždanih stanica, a ne samo sa specifičnim gubitkom dopaminskih stanica tipičnim za Parkinsonovu bolest.
Mogućnosti liječenja Parkinsonove bolesti ograničene su. Uglavnom pružaju simptomatsko olakšanje upravljanjem motoričkim simptomima, ali ne mogu izliječiti ili usporiti napredovanje bolesti. Levodopa (L-Dopa) je zlatni standard i najučinkovitiji tretman. Mozak pretvara L-Dopu u dopamin, koji izravno zamjenjuje kemikaliju koja nedostaje i koja uzrokuje poteškoće s kontrolom pokreta..
"Planiramo pomnije proučiti kako geni poput LRRK2 utječu na odgovor tijela na druge virusne infekcije kako bismo otkrili je li to poseban učinak HPgV-a ili širi odgovor na viruse. Jedno veliko pitanje na koje još moramo odgovoriti jest koliko često virus ulazi u mozak ljudi s Parkinsonovom bolešću ili bez nje. Također želimo razumjeti kako virusi i geni međusobno djeluju; što bi moglo pomoći pri otkrivanju samog započinjanja Parkinsonove bolesti i u usmjeravanju budućih terapija", dodao je dr. Koralnik.
