Tim znanstvenika identificirao je pet različitih profila spavanja koji povezuju kvalitetu sna osobe s nizom zdravstvenih, psiholoških i životnih čimbenika.
Iako je spavanje je dio naše svakodnevice, znanstvenici još uvijek ne razumiju sve tajne spavanja.
U novom istraživanju znanstvenici su proučavali različite aspekte kvalitete sna i njihovu povezanost s raznim ishodima.
Analizirali su podatke 770 zdravih mladih odraslih osoba prikupljene putem Human Connectome Projecta, koji uključuju snimke mozga kao i podatke koje su ispitanici sami prijavili o snu, zdravlju i životnim navikama.
Na temelju svih tih podataka, tim je identificirao pet različitih biopsihosocijalnih profila spavanja, od kojih svaki pokazuje jedinstvene obrasce organizacije moždanih mreža.
Prvi profil povezuje lošu kvalitetu sna s negativnim ishodima na mentalno zdravlje. Osobe koje pripadaju ovoj skupini imaju niz problema sa spavanjem – najviše poteškoća s uspavljivanjem te općenito izražavaju nezadovoljstvo svojim snom. Također pokazuju više simptoma depresije, anksioznosti, stresa, straha i ljutnje.
Osobe u drugom profilu nemaju značajne probleme sa snom, ali ipak pokazuju mentalne poteškoće – češće izražavaju simptome ADHD-a, ljutnje, stresa, straha i tuge, te imaju nižu razinu savjesnosti. Kod osoba u ovoj skupini, problemi vjerojatno proizlaze iz drugih uzroka, a ne iz kvalitete sna.
Treći profil karakterizira korištenje lijekova za spavanje. Osobe u ovoj skupini pokazuju veću savjesnost i osjećaju se zadovoljnije u svojim prijateljstvima i mrežama emocionalne podrške. No, istovremeno imaju više kognitivnih poteškoća – slabije vizualno epizodičko pamćenje, nižu razinu fluidne inteligencije i lošiju prostornu orijentaciju.
Četvrti profil povezan je s trajanjem sna – manje sna povezano je s agresivnijim ponašanjem i poteškoćama u emocionalnoj obradi, jeziku i fluidnoj inteligenciji.
Peti profil obilježavaju poremećaji sna, odnosno učestala buđenja tijekom noći. Osobe u ovoj skupini također pokazuju agresivno ponašanje i slične kognitivne poteškoće kao u četvrtom profilu, ali uz to češće imaju probleme s mišljenjem, anksioznost, povišeni krvni tlak, sklonost pušenju i pokazuju simptome ovisnosti o alkoholu.
“Različiti profili spavanja potvrđeni su i jedinstvenim obrascima moždane aktivnosti snimljenima magnetskom rezonancom, što sugerira da se iskustva spavanja odražavaju ne samo na zdravlje i ponašanje, već i na moždanu strukturu i funkciju”, kaže Aurore Perrault, neuroznanstvenica sa Sveučilišta Concordia u Kanadi.
Iako je san već mnogo puta bio predmet istraživanja, većina studija fokusira se na pojedinačne čimbenike i njihove pojedinačne učinke. Ovaj tim se nada da će šira analiza povezanosti i razumijevanje koji profil najbolje opisuje pojedinca pomoći liječnicima u boljoj dijagnostici i liječenju poremećaja spavanja i povezanih zdravstvenih problema.
Uostalom, istraživanja stalno otkrivaju nove načine na koje je san povezan s našim blagostanjem. Premalo sna štetno je na razne načine – ali isto vrijedi i za previše sna.
No, broj sati nije dovoljan pokazatelj: neki ljudi prirodno trebaju više ili manje sna od drugih. Umjesto toga, važna je kvaliteta sna, a ona ovisi o tome kako, gdje, s kim i kada spavate. Novo istraživanje objavljeno je u časopisu PLOS Biology.
