Izraz povezanost "tijela i uma" postala je sveprisutna i uglavnom se najčešće ističe na satovima joge i u SelfHelp literaturi, ali i znanost postaje sve otvorenija prema toj vezi i to tako da smatra da problemi mentalnog zdravlja, mogu dovesti do fizičkih i obratno.
Ovo novo istraživanje je značajno otkriće, jer je proteklih nekoliko godina međusobni utjecaj mentalnih na fizičke bolesti promatran na razini domino efekta npr. ako je netko anksiozan i depresivan, tada mu se dodatno povećavaju i tegobe s drugim zdravstvenim problemima. Ali, sada stručnjaci smatraju da su otkrili puno složenije mehanizme radi kojih se to događa.
Erika Saunders, profesorica i voditeljica psihijatrije na Pennsylvania State University u Hersheyju objašnjava da je upala prirodni odgovor imunološkog sustava na neku prijetnju (iz okoliša ili stres), ali ako se ovaj proces ozdravljenja ne isključi nakon što se problem neutralizira, imunološke stanice i dalje napadaju zdrave. "To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih stanja i prekomjerno aktivnog živčanog sustava, gdje um i tijelo počinji slati nejasne i uznemirujuće signale jedno drugome. Stoga je ovo istraživanje iznimno korisno jer će olakšati postavljanje dijagnoze, odnosno tretiranje pacijenta. Jedini način da se pacijentima pruži kvalitetna zdravstvena usluga je da im se tretiraju i um i tijelo. Pacijenti s mentalnom bolešću koji odlaze kod liječnika obiteljske medicine imaju veću vjerojatnost za primanje preventivnih usluga, poput testiranja kolesterola i savjetovanje o vježbanju i prehrani. Najbolji način da se zadrži cjelovito zdravlje je razumijevanje skrivenih veza između tijela i uma kako bi se spriječilo da jedna bolest potakne drugu", zaključila je prof. Saunders.
Panični poremećaj, bolesti srca i depresija
Bolesti srca
Um i tijelo: Tijekom napada panike, tijelo doživljava navalu adrenalina i kortizola te se aktivira imunološki sustav, a sve to djeluje uznemirujuće na srce. Ako se to uzbuđenje događa često (ljudi s najgorim oblicima poremećaja mogu imati napade nekoliko puta dnevno) povećava se rizik od srčanog udara. Jedna je studija pokazala da osobe s poremećajem panike (oko 3 posto američkih odraslih, dvostruko više žena nego muškaraca) imaju 47 posto veći rizik od srčanih bolesti.
Pomoć i prevencija: U jednoj su studiji osobe s paničnim poremećajem koje su prakticirale jogu dva puta tjedno tijekom dva mjeseca pokazale značajno smanjenje anksioznosti i panike. Srčani udari i napadi panike dijele simptome (bol u grudima, ubrzani rad srca, otežano disanje), stoga je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako postupati u slučaju napada - pokušati se smiriti i čekati da prođe ili zvati hitnu pomoć.
Depresija
Um i tijelo: Rizik za srčani napad povećava se za 30 posto kod osoba koje pate od depresije. Kao i poremećaj panike, depresija može izazvati lučenje povećane količine kortizola i adrenalina, što opet dovodi do već spomenutih srčanih smetnji.
Pomoć i prevencija: Osobe kod kojih je dijagnosticirana depresija trebaju redovito kod svog liječnika obiteljske medicine kontrolirati krvni tlak, kolesterol i tjelesnu težinu. Ako su navedene vrijednosti previsoke u dogovoru s liječnikom trebaju potražiti način kako da navedene parametre dovedu u normalu. Osobama s depresijom savjetuje se da se što više druže s osobama s kojima im je ugodno. Istraživanja pokazuju da su ljubav i druženje povezani s nižim otkucajima srca i mogu smanjiti krvni tlak i kolesterol.
Psorijaza i depresija
Depresija
Um i tijelo: Jedna studija pokazala je da su žene s teško depresijom u gotovo dvostrukom riziku od razvoja bolnog stanja kože (bolest zahvaća 7.5 milijuna odraslih, nešto više od polovice su žene), dokazano je također da mentalno zdravlje može povećati rizik od psorijaznog artritisa (krutost zglobova i otekline) kod ljudi koji već imaju probleme s kožom. Depresivna epizoda i psorijaza povezane su s visokim razinama citokina - proteina koje ispušta imunološki sustav, a poveznica koju su znanstvenici otkrili su upalni procesi.
Pomoć i prevencija: Znanstvenici proučavaju mogu li se protuupalni lijekovi (namijenjeni protiv kožnih problema) koristiti za reguliranje raspoloženja. U međuvremenu, nema druge nego potražiti pomoć i kod psihologa i dermatologa, odnosno potrebno je naći liječnika koji je svjestan koliko psihološki problemi mogu utjecati na stanje kože. Kako bi koža ostala zdrava treba izbjegavati tijesnu odjeću, jer trenje može potaknuti traumu kože, a osobito na to treba paziti prilikom tjelesne aktivnosti.
Migrena - anksioznost i bipolarni poremećaj
Anksoioznost
Tijelo i um: Za osobe koje pate od glavobolja dva i pol puta je vjerojatnije da pate od anksioznog poremećaja. Jedan od mogućih razloga je pretjerana aktivnost simpatičkog živčanog sustava koja izaziva lučenje hormona stresa, adrenalina i kortizola. Taj proces oscilacije hormona može izazvati tjeskobne ili depresivne osjećaje. Kada dolazi do snižavanja tih hormona, dolazi i do blokade regulatora za bol, što može izazvati snažne napade glavobolje.
Pomoć i prevencija: Redovito vježbaj kako bi spriječila napetost koja uzrokuje glavobolju. Također možeš se opustiti i u toploj kupki. Istraživanja pokazuju da privremeno povećanje tjelesne temperature može olakšati depresiju i spriječiti napade anksioznosti.
Bipolarni poremećaj
Um i tijelo: Gotovo trećina osoba s duševnim teškoćama pati od migrena u usporedbi sa samo desetinom opće populacije. Oba stanja u vezi su s povišenim razinama supstanci povezanih s upalom, uključujući arahidonsku kiselinu. Bipolarni poremećaj često remeti i biološke ritmove (npr. spavanje i apetit), a migrene mogu nastati zbog remećenja bioritma.
Pomoć i prevencija: Kako bi izbjegla glavobolje najbolje je da uspostaviš dosljedan bioritam što se najviše odnosi na odlazak na spavanje u isto vrijeme te uzimanje obroka. Njeguj i dobre obiteljske odnose. Jedna je studija otkrila da snažna obiteljska podrška smanjuje vjerojatnost migrena kod osoba s bipolarnim poremećajem. Također je važno redovito uzimati lijekove u dogovoru s liječnikom.
Alergije i depresija
Um i tijelo: Istraživanja su otkrila da bolesnici koji pate od alergija imaju 72 posto veću vjerojatnost da se osjećaju depresivno u odnosu na zdrave osobe i da se sklonost pokušajima samoubojstva povećava u doba cvatnje biljaka. Znanstvenici smatraju da kod alergija postoji upalni odgovor koji može biti povezan s depresijom. Oralna steroidna terapija lijekovima može utjecati na promijene raspoloženja, a alergije same po sebi mogu utjecati na probleme sa spavanjem.
Pomoć i prevencija: Umjesto lijekova probaj steroidne nazalne sprejeve jer je manja vjerojatnost da će utjecati na tvoje raspoloženje. U prostoriji u kojoj radiš i boraviš koristi ovlaživače zraka.
Dijabetes i shizofrenija
Um i tijelo: Osobe sa shizofrenijom suočene su s dvostruko većim rizikom od dijabetesa. Često povišena razina kortizola (uobičajena među oboljelima od shizofrenije) uzrokuje povećanje tjelesne težine (koja je usko povezana s dijabetesom tipa 2), tako da može biti faktor. Antipsihotici koji se koriste za liječenje shizofrenije mogu uzrokovati debljanje. Antipsihotici također mogu promijeniti otpornost na inzulin koja često prethodi razvoju dijabetesa.
Pomoć i prevencija: Razgovaraj s psihijatrom o promijeni lijekova i redovito radi testove za šećernu bolest te razgovaraj s liječnikom, ako ti se težina drastično mijenja.
