Istraživački tim novog pregleda literature, povezan s BRAVE Labom na Sveučilištu zdravstvenih znanosti Ponce, primijetio je obrasce u promjenama mozga uzrokovanim hormonima koji mogu pomoći u objašnjavanju mnogih simptoma povezanih s menopauzom.
Uzimajući u obzir utjecaj koji menopauza može imati, tijekom deset ili više godina života žene, istraživači su željeli pregledati postojeće studije kako bi vidjeli koje veze mogu pronaći između menopauze i promjena strukture mozga.
Kako bi to učinili, pretražili su razne baze podataka za studije objavljene u posljednjih pet godina koje se odnose na simptome menopauze i strukturu mozga. Usredotočili su se na najnovija istraživanja i u svoj pregled uključili samo recenzirane studije.
Jedan obrazac koji su primijetili bio je da se volumen sive tvari u mozgu smanjio. Siva tvar je značajna u smislu svakodnevnog funkcioniranja, a smanjenje sive tvari povezano je s kognitivnim padom. Iako ovo može zvučati zabrinjavajuće, istraživači su rekli da neke studije sugeriraju da se volumen sive tvari može djelomično oporaviti u postmenopauzi. To ukazuje na to da se mozak može prilagoditi i reorganizirati tijekom vremena.
Istraživački tim također je primijetio obrazac vezan uz menopauzu i hiperintenzivnost bijele tvari. Hiperintenzivnost bijele tvari pojavljuje se kao svijetlo područje na magnetskoj rezonanci i može odražavati stres ili oštećenje komunikacijskih putova mozga.
Te točke mogu utjecati na svakodnevno razmišljanje, pamćenje i raspoloženje te mogu signalizirati povećanu osjetljivost na određena neurološka stanja tijekom vremena. Hiperintenzivnost je bila izraženija kod žena koje su prošle kroz ranu menopauzu i koje su imale česte vazomotorne simptome (također poznate kao valunge, uključujući noćno znojenje).
Općenito, nalazi sugeriraju da menopauza može dovesti do mjerljivih promjena u strukturi mozga, što može utjecati na pamćenje, razmišljanje i raspoloženje.
Trebaju li žene biti zabrinute zbog dugoročnih utjecaja na mozak?
Stephanie Faubion, dr. med., medicinska direktorica Društva za menopauzu, razgovarala je s Medical News Today o pregledu. Upozorila je da se ne treba previše brinuti o nekim vezama pronađenim između menopauze i gubitka volumena sive tvari.
"Iako znamo da je menopauza povezana s nekim strukturnim promjenama mozga, nemamo jasno razumijevanje uzrokuju li te strukturne promjene funkcionalne promjene ili kognitivni pad", rekla je Faubion.
Faubion je dodala da žene koje doživljavaju zaboravnost ili probleme s koncentracijom tijekom menopauze ne bi trebale pretpostavljati da to signalizira nešto ozbiljnije. "Doista, nema dokaza da su simptomi 'moždane magle' tijekom menopauze povezani s kasnijim rizikom od demencije, što je utješno“, istaknula je.
Rhonda R. Voskuhl, dr. med., profesorica neurologije na UCLA, također je raspravljala o važnosti hormonske nadomjesne terapije (HRT) tijekom menopauze. "Rano liječenje menopauze estrogenom je bolje od kasnijeg liječenja", rekla je. "Smatra se da žene s godinama postaju manje osjetljive na liječenje estrogenom."
Voskuhl se također osvrnula na dugoročne kognitivne probleme kod žena koje doživljavaju moždanu maglu tijekom menopauze. Istaknula je da "ne obolijevaju sve žene u menopauzi od Alzheimerove bolesti", ali ona nesrazmjerno pogađa žene.
"Gubitak neuroprotektivnog estrogena tijekom menopauze može doprinijeti sklonosti obolijevanja od Alzheimerove bolesti 10 do 20 godina kasnije“, komentirala je Voskuhl. Rekla je da bi to trebalo dalje istražiti, uključujući liječenje žena u menopauzi hormonskom nadomjesnom terapijom (HRT) kako bi se utvrdilo postoji li "uzročno-posljedična veza".
Koji su simptomi menopauze?
Menopauza se javlja kada žena nije imala menstruaciju punu godinu dana, što je signal da su jajnici prestali proizvoditi većinu estrogena i progesterona. Vrijeme koje prethodi menopauzi naziva se perimenopauza ili prijelaz u menopauzu, koji može trajati desetljeće ili više. Prosječna dob ulaska u menopauzu je od 51 do 52 godine.
Međutim, neke žene mogu ući u menopauzu ranije, a one koje se liječe od određenih vrsta raka ili im se odstrane jajnici imat će medicinski izazvanu menopauzu bez prolaska kroz perimenopauzu.
Tijekom tog vremena, žene doživljavaju fizičke i emocionalne promjene koje su rezultat promjene razine hormona. Simptomi menopauze mogu varirati u intenzitetu od blagih do teških, a uobičajeni su:
- valunzi
- noćno znojenje
- neredovite ili izostavljene menstruacije (prije nego što potpuno prestanu)
- promjene raspoloženja
- umor i manjak energije
Još jedan simptom koji žene prijavljuju je moždana magla ili kognitivne poteškoće. Ove kognitivne promjene mogu uključivati poteškoće s pamćenjem i koncentracijom, što može dovesti do frustracije, tjeskobe i depresivnih osjećaja.
Postoje neki načini liječenja simptoma uzrokovanih menopauzom. Liječnici mogu propisati hormonsku terapiju koja može pružiti određeno olakšanje za valunge, noćno znojenje i suhoću vagine. Također mogu propisati selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), antidepresivnu klasu koja uključuje lijekove poput escitaloprama, fluoksetina ili sertralina, za simptome raspoloženja i valunge. Međutim, nisu sve žene kandidatkinje za hormonsku terapiju tijekom menopauze. Svaka žena može razgovarati o svojim mogućnostima s liječnikom.
