Gotovo polovica slučajeva demencije mogla bi se spriječiti ili odgoditi rješavanjem nekih od 14 problema identificiranih u novom izvješću komisije Lancet.
Gubitak vida i visok kolesterol dodani su na popis promjenjivih čimbenika rizika za demenciju. Gotovo polovica slučajeva demencije mogla bi se odgoditi ili spriječiti rješavanjem ovih čimbenika rizika. Briga o tjelesnom zdravlju i bavljenje mentalno stimulirajućim aktivnostima tijekom srednjih godina i kasnije mogu smanjiti rizik od demencije, piše Everyday Health.
Prema nedavnom izvješću, procjenjuje se da bi se rješavanjem 14 promjenjivih čimbenika rizika, koji sada uključuju i gubitak vida i visok kolesterol, 45 posto slučajeva demencije moglo odgoditi ili u potpunosti spriječiti - čak i kod osoba s visokim genetskim rizikom za demenciju.
U novom izvješću Lancet komisije za 2024. godinu, kojeg je napisalo je 27 vodećih svjetskih stručnjaka za demenciju, potiču se zdravstveni službenici i javnost da poduzmu mjere za smanjenje ovih specifičnih rizika koji se mogu spriječiti počevši od djetinjstva i nastavljajući tijekom života.
"Neki ljudi će i dalje razviti demenciju, ali ako poduzmu mjere za smanjenje ovih rizika, trebali bi imati duži, zdraviji život i neće imati demenciju tako dugo. Nikada nije prerano ili prekasno za akciju", rekla je glavna autorica Gill Livingston, dr. med., profesorica specijalizirana za psihijatriju starijih ljudi na University College London.
Sprječavanje izravnih fizičkih prijetnji mentalnom zdravlju
Lancetovo izvješće identificira ovih 14 promjenjivih čimbenika rizika za demenciju:
- Visoki krvni tlak
- Dijabetes
- Pretilost
- Tjelesna neaktivnost
- Pijenje previše alkohola
- Pušenje
- Traumatična ozljeda mozga
- Gubitak sluha
- Izloženost onečišćenju zraka
- Depresija
- Socijalna izolacija
- Niža razina obrazovanja
- Gubitak vida
- Visok LDL kolesterol
Čimbenici fizičkog rizika poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pretilosti i tjelesne neaktivnosti mogu dovesti do suženih ili začepljenih arterija koje smanjuju dotok krvi u mozak, a moždanim stanicama potrebna je stalna opskrba krvlju i kisikom kako bi ispravno radile.
Konzumiranje previše alkohola i pušenje također mogu doprinijeti bolestima srca i biti toksični za moždane stanice, uzrokujući njihovu smrt.
Još jedan čimbenik rizika koji izravno utječe na mentalne sposobnosti je traumatska ozljeda mozga, koja remeti funkcioniranje mozga.
Visoki kolesterol i gubitak vida mogu pridonijeti riziku od demencije
Nove su smjernice sada dodale visoki kolesterol u srednjoj životnoj dobi (od oko četrdesete godine) na popis promjenjivih čimbenika rizika. Komisija Lancet procjenjuje da se sedam posto slučajeva demencije može pripisati ovom "lošem" kolesterolu, koji dovodi do nakupljanja kolesterola u arterijama.
Kada je ovaj popis posljednji put ažuriran, prije četiri godine, nije bilo dovoljno dokaza koji su ukazivali na LDL kolesterol kao mogući čimbenik rizika, prema dr. Livingston. Od tog vremena, "novi uvjerljivi dokazi" otkrili su da LDL kolesterol povećava šanse za doživljavanje kognitivnog pada.
Dok su problemi sa sluhom već bili na popisu rizika od demencije, gubitak vida dodan je u ovom nedavnom ažuriranju. Pad ovih osjetilnih funkcija čest je kako starimo i može dovesti do zbunjenosti i problema s obradom informacija te svakodnevnom percepcijom.
Izvješće Lanceta pokazalo je da se dva posto slučajeva demencije može pripisati neliječenom gubitku vida u kasnijem životu.
Zagađenje zraka, depresija, usamljenost i nedostatak obrazovanja također mogu ugroziti zdravlje mozga
Zagađenje zraka povezano je sa srčanim bolestima, što zauzvrat može povećati vjerojatnost kognitivnog oštećenja. Pojedinci mogu imati malu kontrolu nad svojom izloženošću onečišćenju zraka, pa je ovaj rizik teško smanjiti. Istraživači, međutim, sugeriraju da ljudi mogu poduzeti neke individualne radnje, kao što je ne korištenje peći na drva ili ugljena i izbjegavanje boravka vani u vrijeme kada je kvaliteta zraka najgora.
Depresija i društvena izolacija također mogu pridonijeti demenciji jer mogu dovesti do promjena u zdravlju i ponašanju koje povećavaju rizik od demencije, kao što su tjelesna neaktivnost, loša prehrana, veća konzumacija alkohola, manje sna i nedostatak mentalne stimulacije i angažmana.
Iako veza između demencije i obrazovanja možda nije toliko očita u usporedbi s drugim čimbenicima rizika, komisija Lancet primjećuje da je kvaliteta obrazovanja u ranom životu povezana s otpornošću mozga.
"Ljudi s višim i boljim obrazovanjem imaju jači, fleksibilniji skup neuronskih veza na koje se mogu osloniti ako ikad obole od bolesti mozga koja može uzrokovati demenciju", kaže dr. Jessica Caldwell, ravnateljica Centra za prevenciju Alzheimerove bolesti kod žena u klinici Cleveland. “Druga dobra vijest u ovom ažuriranju jest da je obrazovanje prepoznato kao utjecajno i u kasnijim godinama. To znači da ljudi između tridesetih i šezdesetih godina također mogu vidjeti značajne koristi od cjeloživotnog učenja. Krenite na tečaj, naučite jezik, bavite se izazovnim hobijem ili istražite povijest neke zemlje prije nego krećete na putovanje”, dodala je.
Kako smanjiti rizik od demencije
Dok ljudi mogu poduzeti učinkovite korake za sprječavanje mentalnog pada u bilo kojoj dobi, Livingston upozorava da sada postoje snažniji dokazi koji pokazuju da je duža izloženost riziku štetnija. Ona naglašava da razvijanje zdravih navika u djetinjstvu - kao što je redovita tjelovježba i pridržavanje zdrave prehrane kako bi se izbjegla pretilost - može biti osnova za ponašanja kasnije u životu koja mogu obuzdati rizike od demencije.
Novo Lancetovo izvješće navodi nekoliko prijedloga kako pomoći vladama i pojedincima da izbjegnu opasnosti od demencije, uključujući:
- Omogućite svojoj djeci kvalitetno obrazovanje i budite kognitivno aktivni u srednjoj dobi.
- Učinite slušna pomagala dostupnima za sve osobe s oštećenjem sluha i smanjite izloženost štetnoj buci.
- Otkrijte na vrijeme i liječite visoki LDL kolesterol u srednjim godinama, počevši od oko četrdesete godine.
- Učinite probir i liječenje oštećenja vida dostupno svima.
- Učinkovito liječite depresiju.
- Nosite kacige i zaštitu za glavu u kontaktnim sportovima i na biciklu.
- Dajte prioritet poticajnom okruženju zajednice i stanovanju kako biste povećali društveni kontakt.
- Smanjite izloženost onečišćenju zraka strogim strategijama za čisti zrak.
- Proširite mjere za smanjenje pušenja, poput kontrole cijena, povećanja minimalne dobi za kupnju i zabrane pušenja.
- Smanjite sadržaj šećera i soli u hrani koja se prodaje u trgovinama i restoranima.
"Svi mi možemo poduzeti korake dok smo još mladi ili u srednjim godinama kako bismo povećali svoje šanse za dobro starenje", istaknula je dr. Caldwell, koja nije dio Lancet komisije.
