Suptilne promjene na krvnim žilama u mozgu, uobičajene među ljudima s određenim srčanim oboljenjima, mogu povećati rizik od moždanog udara i demencije, izvješćuje nova studija.
Pregledom više od 220 prethodno objavljenih studija utvrđeno je da su promjene na krvnim žilama poznate kao tihi infarkt mozga i bolest malih cerebralnih krvnih žila — obje se mogu otkriti samo snimanjem mozga — češće kod osoba s fibrilacijom atrija, koronarnim bolest arterija, zatajenje srca ili kardiomiopatija, bolest srčanih zalistaka i otvoreni foramen ovale (rupa u srcu).
"Kada se sićušne krvne žile u vašem mozgu suze i začepe, to može spriječiti krv da dopre do određenih područja vašeg mozga", rekao je za Medical News Today dr. Michael Ross MacDonald, kardiolog u The Harley Street Heart and Vascular Center u Singapuru. "Tijekom vremena, ta se šteta može akumulirati i rezultirati simptomima vaskularnog kognitivnog oštećenja, na kraju napredujući do vaskularne demencije", rekao je MacDonald, koji nije bio uključen u studiju.
Stanja srca i promjene mozga
Meta-analiza, objavljena u časopisu Neurology, zaključila je da se tihi infarkt mozga može otkriti kod jedne od tri osobe sa srčanim bolestima.
Dvije trećine ispitanih ljudi imalo je lezije bijele tvari (oštećenje zaštitnog omotača oko živčanih vlakana), četvrtina je imala dokaze o asimptomatskim mikrokrvarenjima u mozgu, a više od polovice imalo je atrofiju mozga, definiranu kao smanjenje uslijed gubitka neurona ili veze između neurona.
"Općenito govoreći, ono što je loše za srce loše je i za mozak, tako da razna srčana stanja koja pridonose cerebrovaskularnoj ozljedi... imaju potpunog smisla", rekao je dr. Gregory Bix, direktor Kliničkog neuroznanstvenog istraživanja Sveučilišta Tulane i potpredsjednik neurokirurgije i neurologije na Tulane School of Medicine u New Orleansu.
"Tihi infarkt mozga i bolest malih cerebralnih krvnih žila su zanemarena kardiovaskularna zdravstvena stanja, u određenoj mjeri, budući da su to kronična stanja s podmuklim početkom kognitivnih simptoma koji se često propuštaju u ranim fazama", rekao je Bix, koji nije bio uključen u studiju. "Međutim, bolest malih cerebralnih krvnih žila je glavni uzrok vaskularne demencije, drugi vodeći uzrok demencije iza Alzheimerove bolesti".
Bolesti srca i vaskularni sustav mozga
Prevalencija ovih promjena u krvožilnom sustavu mozga, koje obično ne uzrokuju očite neurološke simptome, bila je povećana bez obzira na to jesu li ispitanici prethodno imali moždani udar, izvijestili su istraživači.
"Iako ljudi sa srčanim bolestima imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će imati promjene u krvožilnom sustavu mozga od opće populacije, one se često zanemaruju, jer se ti pacijenti ne podvrgavaju rutinskom snimanju mozga osim ako nisu pretrpjeli moždani udar", rekao je dr. Zien Zhou, glavni autor studije i kardiovaskularni i neurološki istraživač na Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyu, Australija. "Ali to ih može učiniti osjetljivijima na rizik od krvarenja u mozgu od lijekova koji se obično koriste za liječenje ili sprječavanje krvnih ugrušaka - intrakranijalno krvarenje je po život opasna komplikacija bez dokazanog liječenja i stopom preživljavanja manjom od 50 posto".
Zhou je rekao da su starenje, hipertenzija, dijabetes tipa 2, visoki kolesterol i pušenje među vjerojatnim uzrocima ovih "skrivenih" promjena na krvnim žilama u mozgu.
"Moguće je da postupno opadanje minutnog volumena srca (volumen krvi koji srčana komora upumpava u jednoj minuti) kod nekih pacijenata sa srčanim bolestima može utjecati na to koliko krvi dopire do moždanog tkiva, pridonoseći vaskularnim promjenama i kognitivnoj disfunkciji kod ovih pacijenata", rekao je. "Također je moguće da su skrivene moždane promjene i kognitivna disfunkcija posljedica sićušnih krvnih ugrušaka koji putuju u mozak kroz arterijsku cirkulaciju nakon što se formiraju u srcu".
Zhou je rekao da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo može li rutinsko snimanje mozga za pacijente koji su podvrgnuti antikoagulacijskoj terapiji (što uključuje većinu ljudi sa srčanim bolestima) smanjiti rizike poput krvarenja u mozgu.
"Ovi nalazi sugeriraju da bi sve osobe s defibrilacijom atrija, koronarnom arterijskom bolešću, zatajenjem srca ili kardiomiopatijom i bolestima srčanih zalistaka trebale napraviti skeniranje mozga", rekao je Bix.
"Ova studija pokazuje jasnu korelaciju između bolesti srca i tihog infarkta mozga i bolesti malih cerebralnih krvnih žila", dodao je. "Međutim, ostaje da se utvrdi hoće li jedno uzrokovati drugo".
