Pacijenti s fibrilacijom atrija (AF), najčešćim poremećajem srčanog ritma, imaju veći rizik od razvoja nekih oblika demencije od očekivanog, pokazalo je novo istraživanje.
Poznato je da je fibrilacija atrija (AF) povezana s moždanim udarima i krvnim ugrušcima kod starijih pacijenata i onih s drugim zdravstvenim problemima. Ovim skupinama pacijenata obično se daju lijekovi za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi) kao preventivna terapija, ali mlađi pojedinci, te oni koji se smatraju "niskim rizikom" ne dobivaju tu terapiju, piše Medical Xpress.
U novoj su studiji istraživači sa Sveučilišta u Birminghamu promatrali pacijente s fibrilacijom atrija kojima inače ne bi bili propisani lijekovi za razrjeđivanje krvi. Proučili su elektroničke zdravstvene kartone više od 5 milijuna pacijenata primarne zdravstvene zaštite diljem Ujedinjenog Kraljevstva, a rezultati su objavljeni u časopisu Nature Medicine.
Tim se usredotočio na više od 36 000 pacijenata u dobi od 40 do 75 godina koji su imali dijagnozu fibrilacije atrija, ali bez povijesti moždanog udara, ili niskog rizika od moždanog udara na temelju prikupljenih rezultata, te na one koji nisu uzimali antikoagulanse. Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od pet godina, uspoređeni su s više od 100 000 pacijenata bez AF-a, ali iste dob, spola i iz iste regije.
Unatoč tome što su bili u ovoj "niskorizičnoj" skupini, pacijenti s AF-om imali su dvostruko veću šansu za razvoj moždanog udara ili većeg krvnog ugruška od onih bez AF-a. Postojao je 17 posto veći rizik od razvoja demencije zbog bilo kojeg uzroka i 68 posto veća vjerojatnost vaskularne demencije u bolesnika s AF. Više pacijenata s AF-om također je umrlo tijekom praćenja (44 posto veći rizik).
"Atrijska fibrilacija jedno je od najčešćih srčanih oboljenja, s više od 60 milijuna slučajeva koji se očekuju diljem svijeta do 2050. Budući da učestalost ove bolesti stalno raste, ključno je da razvijemo strategije za prevenciju ne samo moždanog udara, već i ishoda poput demencije koji su velika briga za pacijente i sustave zdravstvene skrbi. Naše istraživanje naglašava hitnost sveobuhvatnog rješavanja AF-a, ponajviše zbog opće skrbi i dobrobit pacijenata", rekao je Dipak Kotecha, profesor kardiologije na Sveučilištu u Birminghamu i glavni autor ove studije.
Istraživač sa Sveučilišta u Birminghamu i autor studije, dr.sc. Alastair Mobley objasnio je da istraživanje pokazuje jasnu korelaciju između AF i vaskularne demencije. Ta povezanost može imati sličan mehanizam kao i povezanost između atrijske fibrilacije i moždanog udara.
Tekuća klinička ispitivanja kao što je DaRe2THINK, koje trenutno provodi Sveučilište u Birminghamu, istražuju mogu li razrjeđivači krvi kod pacijenata s nižim rizikom pomoći da se spriječe loši ishodi.
