Aritmije su abnormalnosti u brzini i ritmu otkucaja srca, a osim medicinske terapije, prehrana, primjena dodataka prehrani i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja.Mnoge su znanstvene studije pokazale kako mediteranska prehrana ima kardioprotektivno djelovanje.
Pojednostavljeno, aritmije su abnormalnosti u brzini i ritmu otkucaja srca. Nastaju zbog poremećaja sustava električne provodljivosti u tkivu srca koji mora biti besprijekorno sinkroniziran kako bi se održao normalni ritam srca. Aritmije se mogu pojaviti u osoba koje imaju bolest srca, poput koronarne bolesti arterija, ali niti zdravo srce ne mora biti imuno na povremenu pojavu abnormalnih otkucaja srca.
Dvije su osnovne kategorije aritmija: tahikardija kod koje srca kuca prebrzo i bradikardija kod koje srce kuca presporo. Fibrilacija je stanje kod kojeg srce kuca nepravilno ili 'podrhtava', a ponekad se klasificira kao potkategorija tahikardije. Dodatno se aritmije klasificiraju prema dijelu srca koje zahvaćaju, bilo atrije ili ventrikule. Konvencionalna terapija aritmija oslanja se na korištenje lijekova te kirurške terapije ili elektrokardioverzije. Osim medicinske terapije i prehrana i način života igraju važnu ulogu u prevenciji i liječenju ovoga neugodnog stanja.
Uzroci aritmija
Aritmije se često povezuju sa stanjima ili događajima koji utječu na strukturu i funkciju srca. To su primjerice koronarna bolest arterija, kongestivno zatajenje srca, preboljeli infarkt miokarda, infektivni miokarditis, kardiomiopatija ili kongenitalni defekti srca. Postoje i indirektni uzroci i čimbenici rizika koji mogu pogodovati pojavi aritmija, a te je čimbenike obično moguće prevenirati. Primjerice, neravnoteža elektrolita i teška dehidracija mogu pogodovati aritmijama, stoga je posebno važno tijelo opskrbiti tekućinom i elektrolitima u situacijama kada mu prijeti dehidracija.
Osobe s visokim krvnim tlakom koji nije dobro reguliran također mogu iskusiti aritmije. Pretilost predstavlja čimbenik rizika za aritmiju i može voditi ka problemima sa srcem na više načina – zbog povišenih vrijednosti masnoća u krvi, krvnog tlaka i poremećene tolerancije glukoze. Dijabetičari s loše kontroliranim šećerom u krvi imaju veći rizik od pojave aritmije, posebice u situacijama hipoglikemije. Poremećaji rada štitnjače također mogu biti okidač za pojavu poremećaja ritma srca.
Pušenje je još jedna loša navika koje se treba riješiti kako bismo izbjegli aritmije. Stimulansi poput alkohola i kofeina također pridonose pojavi aritmija, kao i stres i primjena određenih lijekova. Oksidacijski stres i nedovoljna količina antioksidansa u tijelu imaju nepovoljno djelovanje, a skupina koja je u nešto većem riziku su i profesionalni sportaši, posebice oni srednje dobi.
Mediteranska dijeta štiti od aritmija
Mnoge su znanstvene studije pokazale kako mediteranska prehrana ima kardioprotektivno djelovanje. Osobe koje se hrane poput Mediteranaca imaju manji rizik za obolijevanje i od dijabetesa i od visokog krvnog tlaka, metaboličkog sindroma, a i rjeđe su pretile. Tako su indirektno zaštićene i od aritmija. Međutim, postoje i jasni znanstveni dokazi objavljeni 2011. godine o utjecaju mediteranske prehrane na učestalost aritmija. Na 800 ispitanika pokazano je da su oni koji su se bolje pridržavali mediteranske prehrane imali rjeđe epizode aritmija. Mediteranska prehrana odlikuje se visokim udjelom voća, povrća, maslinovog ulja i proizvoda od cjelovitih žitarica, a manja je zastupljenost mesa, mlijeka i životinjskih masnoća. Istodobno, podrazumijeva se veći unos ribe i crno vino koje se pije uz obroke.
Mediteranska prehrana ima sva obilježja liberalne vegetarijanske prehrane, bogate omega-3 masnim kiselinama, prehrambenim vlaknima, vitaminima B skupine i raznovrsnim antioksidansima. Istodobno je siromašna zasićenim mastima i bogata ukupnim masnoćama. Količina ukupnih masnoća u ovoj prehrani kreće se blizu gornje preporučene granice ili čak prelazi preporučenih 30 posto. Svojim zajedničkim djelovanjem ove tvari pridonose sniženju krvnoga tlaka i masnoća u krvi, jačaju našu tjelesnu obranu, potiču probavu, smiruju upalu i štite nas od zloćudnih bolesti.
Omega-3 masne kiseline
Dobro su poznati učinci omega-3 masnih kiselina na sniženje triglicerida u krvi. Također, dobro je dokumentirano protuupalno djelovanje ovih dragocjenih masnoća koje često zapostavljamo u modernoj prehrani. Općenito, dodatni unos omega-3 masnih kiselina (posebice EPA i DHA porijeklom iz masne ribe) djeluje kardioprotektivno i preporučuje se u svrhu prevencije neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Znanstvene studije dokazale su da riblje ulje i koncentrirane omega-3 masne kiseline imaju i antiaritmijsko djelovanje, uključujući fibrilaciju atrija i ventrikularne aritmije. U studijama su najčešće korišteni visokopročišćeni i koncentrirani dodaci prehrani koji su sadržavali približno 850 mg EPA+DHA.
Ostali dodaci prehrani koji mogu biti korisni
Unos magnezija i kalija važan je za osobe koje pate od aritmija. Stoga je prehrana bogata voćem, povrćem, sjemenkama i cjelovitim žitaricama poželjna u ovoj populaciji. Budući da je magnezij često u nedostatku u modernoj prehrani, često je potrebno uzimati i dodatke magnezija, a ponekad je potrebno nadomjestiti i kalij.
Dodatni unos antioksidansa također je poželjan u ovoj populaciji, a posebno je zanimljiva primjena N-acetil cisteina. Obično se propisuje mješavina vitamina i minerala s antioksidacijskim učinkom (vitamini A, C, E, selen, cink i bakar) te resveratrol i koenzim Q10. Među ljekovitim biljem posebno se ističe primjena ekstrakta gloga.
Ne zaboravi na zdrave navike
Osim pravilne prehrane i primjene dodataka prehrani od koristi mogu biti i određene promjene načina života, primjerice:
- Redovita umjerena tjelovježba
- Održavanje poželjne tjelesne mase
- Prestanak pušenja
- Smanjen unos alkohola i kofeina
- Smanjenje razine stresa
- Izbjegavanje stimulansa i lijekova koji mogu izazvati aritmije.
