Nedavna studija bavila se zdravstvenim učincima nove verzije mediteranske prehrane nazvane zelena mediteranska dijeta. Pokazala se učinkovitijom od originalne mediteranske dijete u smanjenju količine visceralne masnoće oko unutarnjih organa. Visceralna masnoća povezana je s kraćim životnim vijekom i nizom drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Ključni element nove dijete je uključivanje oraha koji su bogati polifenolima
Novo veliko kliničko ispitivanje pokazalo je da je modificirana mediteranska prehrana - nazvana zelena mediteranska dijeta - učinkovitija u smanjenju visceralne masnoće od standardne mediteranske prehrane ili općenito zdrave prehrane. Sve tri dijete rezultirale su smanjenjem visceralne masnoće, ali se zelena mediteranska prehrana pokazala dvostruko učinkovitijom od tradicionalne mediteranske prehrane. Studiju je proveo istraživački tim DIRECT-PLUS. Vodili su ga prof. Iris Shai sa Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu, Izrael, i dr. Hila Zelicha s UCLA (Sveučilište u Kaliforniji) uz pomoć kolega iz Italije, Njemačke i Sjedinjenih Država.
Zelena mediteranska prehrana vs. mediteranska dijeta
Zelena mediteranska prehrana razlikuje se od izvorne mediteranske prehrane po naglasku na polifenolima. Polifenoli su biljni spojevi koji se povezuju sa zaštitom od dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i bolesti srca. Također se čini da podržavaju zdravlje mozga i zdravu probavu. Polifenoli se nalaze u tamnoj čokoladi, bobičastom voću, crnom vinu i čaju, kao i u nekim orašastim plodovima, poput oraha.
Na zelenoj mediteranskoj dijeti, kako je predviđeno u ovoj studiji, osoba konzumira 28 grama oraha (oko sedam oraha) od 3 do 4 šalice zelenog čaja i 100 miligrama biljke Wolffia globosa (Mankai) u smoothieju ili shakeu svaki dan jer su bogate polifenolima.
Inače, prehrana je ista kao i izvorna mediteranska, ali bez konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina. Za 18-mjesečno randomizirano kontrolirano ispitivanje, istraživači su podijelili 294 sudionika u tri skupine:
- jedna grupa je slijedila standardnu mediteransku prehranu
- druga grupa je slijedila zelenu mediteransku dijetu
- treća skupina se strogo držala smjernica zdrave prehrane.
Svim grupama ponuđena je edukacija o načinu života i preporuke za tjelesnu aktivnost. Sudionici su dobili i članstvo u teretani te orahe, čaj i Mankai kao i recepte za smoothie.
Rezultati istraživanja
Dr. Aaron Cypess, iz Nacionalnog instituta za dijabetes, probavne i bubrežne bolesti nije bio uključen u studiju, ali je pohvalio istraživanje za Medical News Today: “Kliničko ispitivanje je dobro provedeno, a ovakve dugotrajne dijetne intervencije vrlo je teško izvesti. Studija je stvorila mnoge hipoteze koje se sada mogu testirati u vezi s mehanizmom na koji polifenoli utječu na visceralno masno tkivo. Na kraju ispitivanja, smanjenje visceralne masnoće procijenjeno je pomoću magnetske rezonancije (MR). Sve tri skupine izgubile su sličnu količinu ukupne tjelesne težine, ali su ispitanici na zelenoj mediteranskoj prehrani smanjili visceralnu masnoću za više od 14 posto. Oni koji su bili na mediteranskoj prehrani izgubili su šest posto, a skupina na zdravoj prehrani malo više od četiri posto (4, 2 %).
Visceralna mast okidač za mnoge bolesti
Brojna istraživanja pokazuju da nakupljanje masnoće na predjelu trbuha povećava zdravstvene rizike. To se posebno odnosi na ljude s viškom visceralne masnoće. Za razliku od potkožnog masnog tkiva, visceralna masnoća nalazi se duboko u trbušnoj šupljini i okružuje unutarnje organe. Ona potiče razne upale koje su okidači za mnoge bolesti, kao što su razvoj dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, određenih karcinoma i čak smanjenog kognitivnog funkcioniranja povezanog sa starenjem. Važno je napomenuti da je prekomjerna visceralna masnoća rizična i za ljude koji nemaju višak kilograma ili nisu pretili. Drugim riječima, čak i ako je indeks tjelesne mase (BMI) u granicama normale, nakupljanje visceralne masnoće može ugroziti zdravlje. Poznato je da kronični stres i loša kvaliteta sna povećavaju visceralnu masnoću, dok vježbanje i određena hrana mogu imati značajan utjecaj na njeno smanjenje.
Budući da se ne vidi, utvrditi ima li netko visceralnu masnoću nije jednostavan pothvat. Zlatni standardi za otkrivanje visceralne masnoće su mjerenje opsega, CT i MR. "Međutim, CT uključuje ionizirajuće zračenje, a MR se pokazala kao snažan neinvazivni alat za otkrivanje visceralne masnoće, ali preskup. Još uvijek postoji potreba za boljim, lako dostupnim i provjerenim alatom za procjenu visceralne masti", rekla je dr. Zelicha.
Zaključak
Zelena mediteranska prehrana trenutno je režim koji najznačajnije smanjuje visceralnu masnoću, prema nedavnim istraživanjima. Kao što je dr. Cypess primijetio: “Većina dijeta dovodi do smanjenja masnog tkiva oko organa. Čak i u ovoj studiji, kontrolna skupina je također izgubila određeni udio visceralne masti, ali ne u istoj mjeri kao sljedbenici zelene mediteranske dijete".
Dr. Cypess kaže da je najbolji plan prehrane i vježbanja onaj kojeg se osoba može pridržavati mjesecima i godinama u budućnosti. Dr. Zelicha je rekla da su se aerobne vježbe poput trčanja ili vožnje bicikla pokazale kao moćna strategija za smanjenje visceralnog masnog tkiva. U ranijim istraživanjima prof. Shaija, aerobne vježbe uz konzumaciju oraha pojačale su učinak standardne mediteranske prehrane u smanjenju visceralnog masnog tkiva, rekla je dr. Zelicha i predložila veću konzumaciju biljne masti poput maslinova ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki te izbjegavanje jednostavnih ugljikohidrata i trans-masnih kiselina.
