Pjevačica Tereza Kesovija i glumica Slavica Knežević obje su nakon srčanog udara morale na koronarografiju kojom se pregledavaju koronarne arterije. Tereza je rekla da je tijekom koronarografije osjećala jaku i neopisivu bol, a Slavici je bila vrlo neugodna i ne bi je voljela ponoviti. Razgovarali smo s dr. sc. Vanjom Hulak-Karlak, dr. med. iz Specijalne bolnice Arithera i otkrili o kakvoj se metodi radi te koliko je ona bolna.
Koronarografija je invazivna metoda kojom se, pomoću rendgenda, može vidjeti koliko dobro se krv kreće u arterijama srca (koronarnim arterijama) i postoje li začepljenje u njima. Koronarne arterije su važne jer dovode krv do srčanog mišića, a ukoliko su blokirane mogu dovesti do srčanog udara prema klinici Cleveland. Riječ je o metodi koja "predstavlja zlatni standard u dokazivanju, odnosno isključivanju koronarne bolesti srca", objašnjava dr.sc. Vanja Hulak-Karlak, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalist kardiologije, subspecijalistica intenzivne medicine u Specijalnoj bolnici Arithera.
Koronarografija može biti planirana (elektivna) ili hitna. Planirana se provodi "kod bolesnika s kroničnim oblicima koronarne bolesti, pri umjerenoj do visokoj sumnji na postojanje koronarne bolesti, u sklopu preoperativne pripreme kod drugih srčanih bolesti (urođene srčane greške, bolesti srčanih zalistaka,..) koje zahtjevaju invazivni, tj. operativni tretman", objašnjava Hulak-Karlak. Doktorica dodaje da hitne koronarografije "predstavljaju optimalnu dijagnostičko-terapijsku strategiju u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromima (akutni infarkti miokarda, nestabilna angina pektoris)". Ukoliko se tijekom pregleda ustanovi da pacijent ima suženje krvnih žila potrebno je liječenje, odnosno perkutana koronarna intervencija (PCI). Radi se o postupku “'proširivanja' ili 'otvaranja' značajno sužene, odnosno začepljene krvne žile pomoću balona i/ili umetanja metalnih potpornica (stentova)", objašnjava Hulak-Karlak.
Upravo su koronarografiji bile podvrgnute pjevačica Tereza Kesovija i glumica Slavica Knežević, obje nakon srčanog udara. Tereza je za 24sata rekla da je tijekom postupka osjećala strašnu bol, a Slavica je za Gloriju izjavila da joj je to bilo strašno iskustvo.
Kako izgleda pregled koronarografijom?
Tijekom postupka u krvnu žilu (odnosno perifernu arteriju) postavlja se uvodnica u preponama ili ruci, a kroz nju se zatim uvode kateteri. Koristeći rendgenske slike kao vodič, vrh katetera prolazi do srca i koronarnih arterija. Kroz njega se ubrizgava posebna vrsta boje (kontrastno sredstvo) i snimaju se rendgenske slike (angiogrami). Prema NHS-u, kontrastno sredstvo je vidljivo na angiogramima, pokazujući krvne žile kroz koje tekućina putuje i ističe one koje su sužene ili začepljene.
Dr. Hulak-Karlak dodaje kako je procedura gotovo bezbolna. "Bol koju pacijent može osjetiti je usporediva s boli pri vađenju krvi, postavljanja venskog puta, primjene infuzija, i moguća je na samom početku procedure prilikom punkcije periferne arterije i postavljanja uvodnice", objašnjava doktorica. Iako tijekom procedure pacijent mora biti budan, miran i upozoriti doktora na bilo kakvu bol, daje mu se lokalni anestetik što umanjuje nelagodu i bol. Isto tako dr. Hulak - Karlak dodaje da tijekom postupka "pacijent može osjetiti samo kratkotrajnu i prolaznu vrućinu u tijelu kao posljedicu primjene kontrastnog sredstva".
Osim koronarografije, može se koristiti i druga metoda - MSCT koronarografija koja je neinvazivna, a dr. Hulak - Karlak objašnjava kako se preporučuje pacijentima "s niskom ili srednjom vjerojatnošću koronarne bolesti". No, ukoliko se pokaže da pacijent ima problema s koronarnim arterijama, svakako se mora napraviti koronarografije jer je ona, kako napominje doktorica "optimalna terapijska metoda koja spašava ljudske živote".
dr.sc. Vanja Hulak-Karlak, dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalist kardiologije, subspecijalist intenzivne medicine u Specijalnoj bolnici Arithera.
Koliko traje zahvat i kako se pripremiti?
Koronarografija može biti kraći ili duži zahvat. "Isključivo dijagnostička koronarografija traje 15-20 minuta, a ako se i terapijski intervenira, tj. radi PCI, procedura traje 30-45 minuta. U slučaju kompleksnijih i zahtjevnijih zahvata, procedura može trajati i više od dva sata", objašnjava dr. Hulak-Karlak.
Ukoliko se radi o dogovorenoj (planiranoj) koronarografiji, pacijent se mora sam pripremiti prije zahvata. Hulak-Karlak objašnjava da će pacijent dobiti upute u kojima je naglašeno da treba obrijati britvicom/brijačem oba zapešća i prepone, koje lijekove izostaviti i koliko ranije od planirane pretrage te koje obavezno treba uzeti na dan pretrage. No, ukoliko je riječ o hitnoj intervenciji, pacijenta se priprema u bolnici.
Rizici koronarografija
Budući da se radi o invazivnoj metodi, rizici postoje, ali su rijetki. "Najčešće je riječ o manjim, lokalnim komplikacijama na ubodnom mjestu (mjesto punkcije periferne arterije na zapešću ili u preponi) - krvarenje, podljevi. Moguće su i ozbiljnije komplikacije (alergijske reakcije, moždani udar..) pa čak i smrtni ishod, no njihov je postotak kod elektivnih procedura manji od 1 %", napominje dr. Hulak-Karlak. Iako se komplikacije u hitnim slučajevima mogu povećati, kao što je primjerice u slučaju srčanog infarkta: "Koronarnim intervencijama se smrtnost akutnog srčanog infarkta značajno smanjila, s preko 30 % na svega 4 %", dodaje doktorica.
Prema klinici Cleveland, neki od rizika mogu biti i:
- niski krvni tlak.
- srčani udar.
- ozlijeđena krvna žila.
- krvni ugrušci.
- abnormalni otkucaji srca.
- oštećenje bubrega, uključujući potrebu za dijalizom.
- srčana tamponada (pritisak na srce uslijed nakupljanja tekućine oko njega).
Što nakon zahvata?
Prema NHS-u, pacijent obično nakon zahvata isti dan može napustiti bolnicu nakon odmora i promatranja, a dobro je imati organizirani prijevoz kući. Većina ljudi se osjeća dobro već dan ili dva nakon zahvata, iako se mogu osjećati malo umorno. Mjesto uboda će vjerojatno biti osjetljivo do tjedan dana, a modrice mogu trajati i do dva tjedna.
Liječnici nakon zahvata obično savjetuju izbjegavanje određenih aktivnosti, poput kupanja i dizanja teških predmeta, dan ili dva nakon zahvata. Također se ne preporučuje upravljanje vozilom do tri dana nakon zahvata.
Tijekom oporavka važno je paziti na znakove bilo kakvih problema. Potrebno je potražiti liječničku pomoć ako se oteklina na mjestu uboda pogorša ili ako dođe do prekomjernog krvarenje ili problema s cirkulacijom u udovima.
