Svjetski tjedan fibrilacije atrija obilježen je u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva te udruge Ritam srca. Fibrilacija atrija najučestalija je srčana aritmija s kojom će do 2030. godine u EU živjeti između 14 i 17 milijuna oboljelih.
U usporedbi s 2010. godinom riječ je o dvostrukom povećanju broja oboljelih, a na svjetskoj razini prevalencija fibrilacije atrija čini jedan do tri posto opće populacije. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj gdje su u prošloj godini uzrok 39,1 posto u ukupnoj smrtnosti. Jednako tako, podaci Hrvatskog za-voda za javno zdravstvo (HZJZ) ukazuju kako su kardiovaskularne bolesti uzrok i 23 posto svih prijevremenih smrti što se smatra smrt prije 65. godine života. Fibrilacija atrija pri tomu je jedan od pet najčešćih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti u Republici Hrvatskoj kod oba spola i u dobi od 35 do 64 godine života. Liječenje fibrilacije atrija ablacijom u posljednjih deset godina uvećano je za deset puta. U tekućoj godini, kako je uvodno iznio prof.dr.sc. Šime Manola, u Republici Hrvatskoj napravljeno je 3068 ablacijskih procedura. U usporedbi s drugim članicama EU središnje i istočne Europe, broj ablacija na milijun stanovnika najveći je u Hrvatskoj i Češkoj. Pri tomu valja istaknuti i kako je postupak po jednoj proceduri ablacije u Hrvatskoj bitno jeftiniji nego u nizu drugih država i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za kompleksne ablacije osigurava dodatna sredstva.
"Nastojimo prepoznati one dijelove zdravstvenog sustava koji imaju potencijal napraviti odmak od prosječnosti i osrednjosti. Svi znamo koliko novca zdravstveni sustav ima na raspolaganju-laganju i upravo zato je HZZO utvrdio posebnu financijsku poziciju za financiranje ugradbenih i potrošnih medicinskih materijala za one dijelove sustava koji su stekli uvjete da mogu napraviti taj iskorak i primijeniti najsuvremenije metode liječenja u Hrvatskoj", rekla je Veronika Laušin, dr.med., zamjenica ravnatelja HZZO-a.
Na ablaciju se u Hrvatskoj čeka tri mjeseca
U vrijeme COVID-19 pandemije broj procedura ablacije pao je za tek sedam posto, a danas je za elektivne pacijente prosječno čekanje na ablaciju u hrvatskom zdravstvenom sustavu tri mjeseca. "Iskreno sam sretna i dirnuta ovom javnozdravstvenom akcijom. Profesionalno je to moj životni put i danas prepoznajem sve što ste vi napravili i na čemu vam danas svi trebamo česti-tati. Fibrilacija atrija je jedna takva uspješna akcija u kojoj svi možemo sudjelovati. To je multidisciplinarni rad i nešto gdje se opet moramo vratiti korijenima - preventivi", poručila je Vera Katalinić Janković, dr.med., posebna savjetnica ministra zdravstva.
Uz čestitke hrvatskoj struci na opisanim uspjesima, podršku i naglasak na prevenciju dala je i dr. Renata Sabljar Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: "Najviše vrijednosti su upravo zdravlje i dobrobit svih ljudi. Obilježavanjem Svjetskog tjedna fibrilacije atrija dodatno skrećemo pažnju javnosti na čimbenike obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, a rano otkrivanje aritmije srca i odgovarajuća terapija dodatno umanjuju rizik za nastanak ozbiljnih komplikacija. "O iznimnom razvoju hrvatske kardiologije govorio je akademik Davor Miličić poručivši kako kako je pri tome najveći zamah dosegla upravo aritmologija:"U ovih 20 godina smo u svim segmentima kardiologije dosegnuli razinu na koju možemo biti ponosni više nego mnoge druge medicinske struke. Ovdje vidimo i koliko je entuzijazma u naših stručnjaka".
Što je aritmija srca?
Što je uopće aritmija srca, u panel diskusiji koja je uslijedila, objasnila je doc. dr. sc. Zrinka Jurišić: "Aritmija je naziv za abnormalne otkucaje srca uslijed njegove poremećene električne aktivnosti koju ne možemo opravdati fiziološkim stanjem. Ta električna aktivnost može biti prespora, prebrza, nestalna ili nepravilna. Aritmija ne mora uzrokovati subjektivne tegobe. S druge pak strane može prouzročiti iznenadni zastoj srca. Između tih dviju krajnosti je čitav spektar simptoma među kojima dominiraju palpitacije (svjesnost kucanja srca) s osjećajem preskakanja ili lupanje srca, epizode nedostatka zraka ili nelagode u prsima, lako zamaranje te gubitak svijesti. Slobodno možemo reći da su neke aritmije benigne, a druge mogu biti maligne odnosno životno ugrožavajuće. Fibrilacija atrija jedna je od takvih, potencijalno životno ugrožavajućih aritmija srca".
Kako prepoznati fibrilaciju atrija
Kako prepoznati upravo fibrilaciju atrija, iznio je doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić: "Fibrilacija atrija je aritmija s više lica. Tipično je da izaziva napadaje brzog i nepravilnog srčanog rada. Kod nekih bolesnika izaziva zaduhu i slabije podnošenje fizičkih napora dok kod nekih ne izaziva nikakvu jasnu simptomatologiju. Iako su neki bolesnici gotovo asimptomatski ne znači da aritmija neće potencijalno izazvati pogubne posljedice. Debljina, hipertenzija i pretjerano korištenje alkohola su poznati rizični faktori za nastanak fibrilacija atrija te se njihovom regulacijom može smanjiti vjerojatnost pojave fibrilacije atrija. Na genetsku predispoziciju za razvoj ove aritmije ne možemo utjecati, ali se možemo informirati te ju na vrijeme prepoznati kako bi se uspješnije liječila".
Dijagnostika i liječenje
Elektrokardiograf (EKG) zlatni je standard u postavljanju ove dijagnoze. Prije samog liječenja treba odgovoriti na dva osnovna pitanja - treba li pacijent antikoagulantnu terapiju radi zaštite od tromboembolijskog incidenta i hoće se li te kad kod pacijenta inzistirati na kontroli frekvencije ili kontroli ritma.
"U slučaju kontrole frekvencije pacijent će ostati u fibrilaciji atrija te mu se indiciraju lijekovi kojima se kontrolira frekvencija srca ili mu se ugrađuje elektrostimulator srca ako je frekvencija srca preniska. U slučaju kontrole ritma stoje nam na raspolaganju lijekovi kojima se potiskuje aritmija i pomaže srcu u održavanju sinusnog ritma ili konačno elektrofiziološko liječenje", iznijela je dr. sc. Ivica Premužić Meštrović.
Fibrilacija atrija aritmija je koja se ne može u potpunosti izliječiti, ali intervencijskim zahvatima i lijekovima niz godina može se održavati normalan srčani ritam. Kako je pojasnio prof. dr. sc. Sandro Brusich, intervencijsko liječenje fibrilacije atrija po-podrazumijeva sve invazivne zahvate koje kardiolog elektrofiziolog izvodi u svrhu njezina liječenja. "Zahvat se izvodi tako da se putem uboda u preponske krvne žile s posebnim alatima, kateterima, dolazi do srca gdje se uporabom različitih vrsta energije uništava tkivo odgovorno za aritmiju. Žarišta aritmije se nalaze u srčanim pretkomorama (atriji) i to najčešće u lijevom atriju na mjestu gdje se plućne vene ulijevaju u srce te se zato zahvat zove izolacija plućnih vena. Mogu se koristiti različite vrste energija pa se tako tkivo može uništiti radiofrekventnom energijom odnosno 'spaljivanjem', krioablacijom odnosno 'zaleđivanjem' ili elektroporacijom što je jedna posebna vrsta malih elektrošokova", objasnio je prof. Brusich.
"Predstavljeni podaci jasno nam svima ukazuju na dostupnost, visoku razinu kvalitete i sigurnosti liječenja ablacijom u našem zdravstvenom sustavu. Pokazali smo kako sinergija struke, administracije i usporedo edukacije pacijenata donosi rezultate koji hrvatsku elektrofiziologiju postavljaju u europski vrh. Upravo je to i daljnji smjer razvoja koji uključuje kontinuiranu edukaciju liječnika, podizanje razine znanstvene aktivnosti kao i preventivnih aktivnosti koje poduzimamo radi edukacije opće javnosti o ovom problemu s ciljem preventivnog djelovanja", istaknuo je prof. dr. sc. Šime Manola.
Naglasak na prevenciju čiji je dio i aktivna te kontinuirana edukacija javnosti i pacijenata dala je prim.dr.sc. Borka Pezo Nikolić navodeći kako je upravo udruga Ritam srca nastala s tim ciljem, a na inicijativu Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca. Fibrilacija atrija kao najučestalija srčana aritmija predstavlja značajan teret za pacijente, liječnike i zdravstvene sustave na globalnoj razini. Bitno je u tako velikom broju informacija i spoznaja funkcionirati kao most između medicinske znanosti i pacijenta. Zajednički cilj cijele kardiološke zajednice je jasan i jedinstven, briga o ljudskom zdravlju od početka života pa do njegovog prirodnog kraja koji mora biti dostojanstven, poručila je prim.dr.sc. Pezo Nikolić.
