Anksioznost je prirodna reakcija tijela na stres, a uzrokuje osjećaj straha ili strepnje o onome što dolazi. Ako su tvoji osjećaji tjeskobe ekstremni, traju dulje od šest mjeseci i ometaju tvoj svakodnevni život, možda imaš anksiozni poremećaj.
Normalno je osjećati tjeskobu zbog preseljenja na novo mjesto ili početka rada na novom radnom mjestu. Ova vrsta anksioznosti je neugodna, ali te može motivirati da više i bolje radiš. Obična anksioznost je osjećaj koji dolazi i prolazi, ali ne ometa tvoj svakodnevni život.
U slučaju anksioznog poremećaja, osjećaj straha može biti prisutan cijelo vrijeme te je poprilično intenzivan i ponekad iscrpljujući. Zbog ove vrste tjeskobe ljudi često prestaju raditi stvari koje ih vesele, a u ekstremnim slučajevima čak može spriječiti neke da napuste svoj dom. Ako se ne liječi, anksioznost će se nastaviti pogoršavati.
Anksioznost simptomi
Anksiozni poremećaji najčešći su oblik emocionalnog poremećaja i mogu zahvatiti svakoga u bilo kojoj dobi. Prema Američkoj psihijatrijskoj udruzi, žene češće imaju dijagnozu anksioznog poremećaja od muškaraca. Svatko osjeća anksioznost na drugačiji način, od nervoze i grčenja trbuha do ubrzanog rada srca. Često osobe s anksioznošću ne osjećaju povezanost između svog uma i tijela.
Drugi načini na koje ljudi doživljavaju tjeskobu uključuju noćne more, napade panike i bolne misli ili sjećanja koja se ne mogu kontrolirati. Ljudi zbog toga često osjećaju strah i brigu ili se boje određenog mjesta ili događaja.
Simptomi opće anksioznosti uključuju:
- povećan broj otkucaja srca
- ubrzano disanje
- nemir, napetost ili nervozu
- probleme s koncentracijom
- poteškoće sa spavanjem
- znojenje
- drhtanje
- osjećaj slabosti ili umora
- doživljavanje gastrointestinalnih problema
- poteškoće s kontroliranjem brige
- potrebu za izbjegavanjem stvari koje izazivaju tjeskobu
Anksiozni poremećaji najčešći su oblik emocionalnog poremećaja i mogu zahvatiti svakoga u bilo kojoj dobi
Vrste anksioznosti
Anksioznost je ključni dio nekoliko različitih poremećaja. To uključuje:
- panični poremećaj: napadi panike koji se ponavljaju u neočekivanim trenucima. Osoba s paničnim poremećajem može živjeti u strahu od sljedećeg napadaja panike.
- fobiju: pretjeran strah od određenog objekta, situacije ili aktivnosti
- socijalni anksiozni poremećaj: ekstremni strah od osude drugih u društvenim situacijama
- opsesivno-kompulzivni poremećaj: ponavljajuće iracionalne misli koje dovode do specifičnih, ponovljenih ponašanja
- anksiozni poremećaj separacije: strah od odsustva od kuće ili voljenih osoba
- hipohondriju: anksioznost za svoje zdravlje
- posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): anksioznost nakon traumatičnog događaja
Test za anksioznost
Dijagnosticiranje anksioznosti ne može se provesti jednim testom već je potrebno provesti niz tjelesnih pregleda, procijeniti metalno zdravlje i ispuniti psihološki upitnik. Neki liječnici mogu provesti fizički pregled, uključujući testove krvi ili urina kako bi isključili temeljna medicinska stanja koja bi mogla doprinijeti postojećim simptomima. Nekoliko testova i ljestvica za anksioznost također se koristi kako b liječnik procijenio razinu tjeskobe koju netko doživljava.
Anksioznost možeš liječiti prirodnim putem tako da brineš o svom tijelu i prakticiraš zdrave aktivnosti poput meditiranja
Kako liječiti anksioznost prirodnim putem?
Promjene načina života mogu biti učinkovit način da ublažiš dio stresa i tjeskobe s kojima se nosiš svaki dan. Većina prirodnih "lijekova" sastoji se od brige za svoje tijelo, sudjelovanja u zdravim aktivnostima i uklanjanja nezdravih. To uključuje:
- dovoljno sna
- meditiranje
- fizičku aktivnost i vježbanje
- zdravu prehranu
- izbjegavanje alkohola
- izbjegavanje kofeina i kave
- prestanak pušenja cigareta
