Kakva noćna mora! Zbog lošeg spavanja u 40-ima vaš mozak može brže ostariti, a posljedice biste mogli osjetiti u kasnim 50-ima, otkriva nova studija.
"Naša otkrića naglašavaju važnost rješavanja problema sa spavanjem ranije u životu kako bi se očuvalo zdravlje mozga. Probleme sa spavanjem možete riješiti održavanjem dosljednog rasporeda spavanja, vježbanjem, izbjegavanjem kofeina i alkohola prije spavanja i korištenjem tehnika opuštanja", rekla je autorica studije dr. Kristine Yaffe s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, piše New York Post.
Gotovo 600 odraslih osoba u dobi od oko 40 godina ispunilo je upitnik o spavanju na početku studije, a zatim pet godina kasnije. Upitnik je uključivao pitanja kao što su: "Imate li problema sa spavanjem?" “Budite li se inače nekoliko puta noću?” i "Budite li se prerano?".
Istraživači su bilježili karakteristike poput kratkog trajanja sna sudionika, loše kvalitete sna, poteškoća s uspavljivanjem, poteškoća sa spavanjem, ranojutarnjeg buđenja ili pospanosti tijekom dana. Stručnjaci općenito preporučuju sedam do devet sati spavanja noću.
Sudionici su bili podijeljeni u tri skupine na temelju njihovih obrazaca spavanja. Oni u nižoj skupini (oko 70 %) nisu imali nijednu ili jednu od šest karakteristika. Sudionici srednje skupine (22 %) imali su dvije ili tri karakteristike, a oni u višoj skupini (8 %) četiri do šest karakteristika.
Petnaest godina nakon početka studije, sudionici su bili na snimanju mozga što je pomoglo istraživačima da izračunaju njihovu starost mozga. Nakon što su uzeli u obzir dob, spol, visoki krvni tlak, dijabetes i druge čimbenike, istraživači su utvrdili da su mozgovi srednje skupine u prosjeku 1,6 godina stariji od mozgova niže skupine. Oni u višoj skupini imali su prosječnu starost mozga 2,6 godina stariju.
Od šest navika spavanja, loša kvaliteta sna, poteškoće s uspavljivanjem i spavanjem te ranojutarnje buđenje povezani su sa starenjem mozga, osobito ako su ljudi imali te probleme najmanje pet godina. Rezultati istraživanja objavljeni su u online izdanju medicinskog časopisa Neurology, Američke akademije za neurologiju.
Istraživači su naglasili da njihova studija, koju je financirao Nacionalni institut za starenje, ne dokazuje da loš san ubrzava starenje mozga - samo pokazuje povezanost između te dvije pojave. Jedno od ograničenja istraživanja bilo je to što su sudionici sami prijavljivali vlastite probleme sa spavanjem i možda ih nisu točno opisali.
"Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na pronalaženje novih načina za poboljšanje kvalitete sna i na studije vezane uz dugoročni utjecaj sna na zdravlje mozga kod mlađih ljudi", rekla je Yaffe.
Istraživači s Yalea također su izvijestili da su sredovječni ljudi s nekontroliranim krvnim tlakom, šećerom u krvi ili kolesterolom, te oni koji ne vježbaju, ne jedu zdravo ili ne spavaju dobro suočeni s većim rizikom od moždanog udara, demencije ili depresije kasnije u životu. "Naša je studija otkrila da izbor zdravog načina života u srednjim godinama može imati značajan utjecaj na zdravlje mozga kasnije u životu", rekao je jedan od autora studije dr. Santiago Clocchiatti-Tuozzo.
Dr. Thomas Kilkenny, direktor Instituta za medicinu spavanja pri Sveučilišnoj bolnici Northwell Health Staten Island, rekao je da je redovit i kvalitetan san ključan za održavanje vrhunskih kognitivnih sposobnosti.
"Novi dokazi upućuju na to da neki kognitivni kapaciteti ostaju degradirani zbog nedostatka sna u nekom periodu, iako se spavanje može normalizirati kasnije, što znači da gubitak sna može trajno utjecati na određene kognitivne sustave", rekao je za Kilkenny, koji nije bio uključen u novo istraživanje.
"To nam sugerira da česta razdoblja deprivacije sna mogu izazvati trajno kognitivno opadanje koje može dovesti do demencije ", dodao je.
