Postoji mnogo različitih vrsta meditacije. Kako bi saznala koja ti tehnika najviše odgovara, predstavljamo ti sedam najpopularnijih varijanti.
Nisu sve meditacije iste. Postoji mnogo različitih vrsta meditacije, od kojih se neke značajno razlikuju. Početnici će se vjerojatno osjećati malo zbunjeni širokom ponudom. Zbog toga predstavljamo 7 najčešćih vrsta meditacije i objašnjavamo kako točno funkcionira svaka tehnika. Imaj na umu, vrste meditacije jednako su individualne koliko i svaka osoba…
1. Zazen: meditiraj kao u zen budizmu
Zen budizam je struja budizma koja je uglavnom poznata na zapadu, a datira iz dvanaestog stoljeća iz Japana. Fokus zen budizma usmjeren je na osobno iskustvo i nastoji dovesti u pitanje fiksne strukture i dogme.
Kod zazena se meditira sjedeći. Ovaj tip meditacije prvenstveno se odnosi na pažnju te percepciju i promatranje tijela i uma. Oči su napola ili potpuno otvorene, ali nije riječ o tome da onaj tko meditira nešto aktivno gleda. Nema preciznijih uputa za zazen meditaciju, a duljina također nije definirana: početnici obično započinju sa deset do 20 minuta, ali teoretski se ova vrsta meditacije može proširiti i na sate. U tom slučaju na zazen obično slijedi takozvana meditacija u hodu.
2. Vipassana: meditacija svjesnosti
Slično zen budizmu, vipassana meditacija jedna je od vrsta meditacije koja znači biti svjestan sebe i koncentrirati se na jednu stvar. Pokušava se dokučiti trenutačno stanje, ali ne prosuđujući ga kao negativno ili pozitivno. Naime, procjena osigurava da netko ne percipira ispravno stvarnost kao takvu i time samo korača unaprijed izrađenim putem.
Cilj vipassana meditacije je ući u trajno stanje promatranja koje nam omogućava da sebe ne vidimo kao žrtve vlastitih misli. To smiruje um i omogućuje nam samoodređenije djelovanje. Istraživanja pokazuju da osobe koje meditiraju postaju otpornije na stres zahvaljujući vipassani. Postoje razni podoblici ove vrste meditacije, na primjer takozvana 10-dnevna vipassana (prema S. N. Goenki), gdje je cilj ostati uglavnom šutljiv i meditirati deset dana.
3. Osho meditacija: meditiraj dinamički
Takozvana Osho meditacija jedna je od dinamičnih vrsta meditacije u kojoj nije u fokusu samo um, nego i tijelo. Najbolji način za početak osho meditacije je ujutro natašte. Ukupno jedan sat meditacije uključuje različite faze:
1. Prvih deset minuta diši brzo i duboko.
2. Tada bi trebala u deset minuta isprazniti sve suzdržane osjećaje, na primjer plakanjem ili glasnim smijehom. Ova se faza naziva i katarzična faza.
3. Još deset minuta skačeš gore-dolje i vičeš „Huh!“ svaki put kad skočiš u vis.
4. Nakon toga slijedi signal „stop“, nakon čega stojiš mirno 15 minuta.
5. Na kraju se slobodno krećeš još 15 minuta, na primjer, možeš plesati.
Osho meditacija smatra se fizički i psihički napornom i često se vježba u grupi.
4. Transcendentalna meditacija: tajna mantra
Takozvana transcendentalna meditacija (TM) seže do Maharishija Mahesh Yogija, koji je postao duhovni savjetnik Beatlesa 1967. godine. Ova vrsta meditacije odnosi se na činjenicu da svatko tko meditira koristi individualnu, tajnu mantru koja se prenosi od učitelja do učenika. U čemu je kvaka: ova se mantra daje samo na službenim i vrlo skupim tečajevima TM, takozvane „Maharishi World Peace Foundation“. Zauzvrat se obećava cjeloživotni profesionalni i financijski uspjeh. Vrsta meditacije smatra se vrlo kontroverznom.
5. Metta: meditacija za više ljubavi
Metta-Sutta je Budin poučak u kojem je detaljno opisana metoda meditacije „metta“ (od grčkog meta - nad, iznad). Moglo bi se prevesti, na primjer, dobrotom, prijateljstvom i (nesebičnom) ljubavlju. U osnovi se radi o slanju „mette“ sebi, voljenima i u konačnici svim živim bićima na svijetu. Redovito meditiraš, sjedeći i zatvorenih očiju. Trajanje varira - može biti samo nekoliko minuta, ali može se protezati i na nekoliko sati. Istraživanja pokazuju da redovita metta meditacija može poboljšati odnos sa sobom i s drugima, a također može povećati opću psihološku i tjelesnu dobrobit.
6. Mantra meditacija: odmor i opuštanje
To ne mora biti TM: u klasičnoj meditaciji mantre možeš sama odabrati mantru koja će ti pomoći da se fokusiraš. Nije važno recitiraš li ovu mantru naglas, pjevaš li, šapućeš ili je samo izgovaraš. Glavna ideja koja stoji iza ove vrste meditacije jest da će fokusiranje na mantru pomoći u blokiranju negativnih misli i osjećaja. Ovisno o mantri, ciljevi meditacije mogu biti različiti: na primjer, mogu ojačati samopouzdanje ili aktivirati određene čakre. U osnovi, redovito ponavljanje meditacije mantre trebalo bi pomoći usvajanju pozitivnog sadržaja odgovarajuće mantre u svakodnevnom životu.
7. Kundalini joga: jogijska meditacija
Kundalini joga je vrsta posebnog oblika jogijske meditacije. Yogi Bhajan, utemeljitelj ove vrste meditacije, ostavio je stotine uputa, koje sve imaju jasno definiran cilj - na primjer, opuštanje ili iscjeljenje ljubavnih jada. Često svaka pojedina pouka ima točno određeno trajanje. Meditacije u Kundalini jogi obično slijede nakon završetka sata joge i između ostalog mogu uključivati određene tehnike disanja ili ritmičke pokrete. Mantre se koriste u svim varijacijama.
Zašto bih uopće trebala meditirati?
Općenito, meditacija nas čini smirenijima, opuštenijima i omogućuje nam smanjenje stresa. Zašto to djeluje? U biti nadmudrujemo svoj um. „U budizmu se govori o boli bez patnje“, kaže psiholog i istraživač meditacije prof. Stefan Schmidt iz Medicinskog centra Sveučilišta Freiburg. To znači: tko meditira, nauči da više ne procjenjuje stvari, nego ih prihvaća bez procjene.
A čini se da je to izuzetno korisno za zdravlje i živce, potvrdilo je istraživanje Sveučilišta u Freiburgu na pacijentima s migrenom i bolovima u leđima. Fokus istraživanja bio je na obliku meditacije „Smanjivanje stresa na temelju pozornosti“. Nakon takvog tečaja žalbe sudionika nisu nestale i jedva da su bile slabije. Ali, muškarci i žene osjećali su se puno sretniji i manje depresivni i trebali su znatno manje lijekova protiv bolova od usporedne skupine koja nije meditirala. Čini se da je to povezano ne samo s novom procjenom situacije, nego i s činjenicom da se oslobađaju neke endogene tvari koje, na primjer, potiču sustav nagrađivanja.
Naravno, to se ne događa preko noći. Ali redovitim, idealno bi bilo svakodnevnim vježbanjem, stječeš sve više i više duševnog mira, baš kao što povećavaš tjelesnu izdržljivost redovitim trčanjem. Potrebna je disciplina, nema sumnje u to. Zato je važno pronaći onu vrstu meditacije koja dobro djeluje, tebi samoj i onome što želiš.
