Zdravi blizanci koji su se držali veganske prehrane u osam tjedana imali su niži "loš" lipoprotein niske gustoće, ili LDL kolesterol, bolje razine šećera u krvi i veći gubitak težine od braće i sestre blizanaca koji su jeli meso i povrće, pokazalo je novo istraživanje. Istraživanje je provedeno na 22 para jednojajčanih blizanaca.
"Došlo je do pada LDL kolesterola od 10 % do 15 %, inzulina od 25 % i tjelesne težine od 3 % u samo osam tjedana, a sve to zbog izbacivanja životinjskih proizvoda", rekao je glavni autor studije i profesor medicine Christopher Gardner za CNN.
Veganska prehrana razlikuje se od vegetarijanske po tome što eliminira meso, mliječne proizvode, jaja ili bilo koji drugi sastojak životinjskog podrijetla. Gardner je objasnio da isključivo biljna prehrana može sadržavati više vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata u usporedbi s drugim prehrambenim obrascima.
"Rezultati ove studije potvrđuju dobrobit trenutnih prehrambenih smjernica za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti", rekla je za CNN Alice Lichtenstein, direktorica i viša znanstvenica u Laboratoriju za kardiovaskularnu prehranu Sveučilišta Tufts, koja nije bila uključena u studiju. Prehrana s više nezasićenih u odnosu na zasićene masti, više cjelovitih žitarica u odnosu na rafinirane žitarice, manje kalorija, više vlakana i povrća te manje kolesterola rezultirala je povoljnijim profilom čimbenika rizika od kardiovaskularnih bolesti nego usporedna dijeta.
Studija je bila neobična jer je koristila genetski identične blizance, od kojih je većina dijelila sličan način života, uključujući frizure i odjeću. "Studija u velikoj mjeri kontrolira genetske i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na rezultate ispitivanja", rekao je dr. Frank Hu, profesor nutricionizma i epidemiologije koji nije bio uključen u studiju. Hu je dodao da se u studijama prehrane rijetko ispituju jednojajčani blizanci jer to predstavlja određenu vrstu izazova, a i njihovi se nalazi možda ne mogu generalizirati na opću populaciju.
Prednosti biljne prehrane bogate vlaknima i manje masti
Za potrebe studije, istraživači su pratili 22 para jednojajčanih blizanaca te je u svakom paru jedan blizanac pratio vegansku prehranu, a drugi se držao takozvane prehrane svejeda. Blizanci su se tako hranili osam tjedana, a tijekom prva četiri tjedna imali su osigurane obroke kako bi naučili što mogu jesti. "Mislim da mnogi na veganskoj prehrani i dalje jedu rafinirane ultra-procesirane žitarice, ali mi smo htjeli ispitanicima osigurati zdravu vegansku prehranu", rekao je Gardner. Blizanci koji su jeli sve jeli su kvalitetno meso, više povrća, više cjelovitih žitarica, manje dodanog šećera i manje rafiniranih žitarica nego što su to činili u svojoj uobičajenoj prehrani. Nakon što su naučili što smiju jesti, blizanci su morali sami pripremati hranu i grickalice primjerene prehrani koju prate.
Biološki markeri, uključujući krv i izmet, prikupljeni su od svakog blizanca na početku i ponovno u četvrtom i osmom tjednu. Iznenađujuće, blizanci na veganskoj prehrani bili su mlađi na temelju mjera biološke naspram kronološke dobi, podataka koji će biti predstavljeni u budućoj studiji. Međutim, Gardner je rekao da je poboljšanje kardiovaskularnih biomarkera poput nižeg LDL kolesterola, inzulinske rezistencije i gubitka težine bilo za očekivati.
Ograničene dijete
Dijete koje ograničavaju unos hrane koju su ljudi inače navikli jesti može biti teško pratiti. Blizanci na veganskoj dijeti u ovom istraživanju bili su manje zadovoljni jer je njihova dijeta bila restriktivna. Iako su mogli možda pojesti više, jednostavno nisu imali tek za pojesti više žitarica i povrća.
No, Gardner je napomenuo da ne moraju svi postati vegani kako bi imali spomenute koristi. Smanjenje unosa mesa i životinjskih nusproizvoda može se učiniti polako, malo po malo. “Iako je ova studija pokazala da veganska prehrana može pružiti dodatne prednosti u usporedbi sa zdravom prehranom svejeda, to ne znači da bi svi trebali postati vegani ili vegetarijanci", rekao je Hu. Dodao je da na izbor prehrane utječu različiti čimbenici kao što su zdravstveno stanje pojedinca, osobne preferencije, kulturne tradicije te etička i ekološka razmatranja.
