Može li vježbanje godinu dana prije dijagnoze smanjiti rizik od progresije bolesti?
Istraživanja su pokazala da vježbanje smanjuje rizik od niza bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes. Sve veće studije pokazuju mnoge prednosti vježbanja, od poboljšanja raspoloženja i krvnog tlaka do poboljšanja kardiorespiratorne kondicije. "Znanstveno je dokazano da tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u liječenju i prevenciji preko 40 različitih nezaraznih bolesti i za oko 25 % smanjuje rizik od bolesti uzrokovanih nekretanjem (osteoporoze, hipertenzije, moždanog udara, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, nekih tipova raka, Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije, te smanjuje stres, anksioznost i depresiju)", otkrio je za missZDRAVU fitness trener Denis Rajčić.
Nedavno su istraživači željeli razumjeti kako vježbanje utječe na napredovanje raka. Prethodna istraživanja otkrivaju da tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju rizika od smrtnosti povezane s rakom. Ipak, potrebni su uvjerljiviji dokazi o ulozi koju tjelesna aktivnost može imati u napredovanju bolesti.
No, u nedavnoj studiji objavljenoj u British Journal of Sports Medicine, istraživači su analizirali podatke iz Discovery Health Medical Scheme ili DHMS, koji je najopsežniji otvoreni medicinski plan u Južnoj Africi povezan s Vitality Health Promotion Programom. U studiju je uključeno 28 248 članova Vitality Health Promotion Programa sa stadijem raka I, koja je trajala od 2007. do 2022. 44 % ukupnog broja studija uključivalo je rak dojke i prostate. Razdoblje između prve dijagnoze raka, progresije bolesti, smrtnosti ili izlaska iz studije variralo je od jednog mjeseca do gotovo 13 godina.
Svi su sudionici bili nagrađeni za zdrave životne navike i bodovani za bilježenje dolazaka u teretanu, sudjelovanje u organiziranim fitness aktivnostima i za tjelesnu aktivnost koju su zabilježili uređaji za praćenje aktivnosti. Sudionici su bilježili vrstu aktivnosti, trajanje, učestalost i intenzitet.
Istraživači su uzeli u obzir čimbenike poput dobi u trenutku dijagnoze, ekonomskog i društvenog položaja, spola i uvjeta suživota. Zaključili su da:
- Stope smrtnosti od svih uzroka i progresije raka bile su 16 % niže za one koji su se bavili niskom razinom tjelesne aktivnosti u godini prije dijagnoze u usporedbi sa sudionicima koji nisu bilježili nikakvu tjelesnu aktivnost.
- Rizik među sudionicima koji su se bavili umjerenim do visokim razinama bio je 27 % manji.
- Općenito, rizik od smrtnosti od svih uzroka bio je 33 % niži među onima koji su se bavili niskim razinama tjelesne aktivnosti i 47 % niži za one koji su se bavili umjerenim do višim razinama tjelovježbe.
- Vjerojatnost progresije bolesti povećavala se s vremenom za sve sudionike. Ipak, bila je manja kod onih koji su godinu prije dijagnoze bilježili neku vrstu tjelesne aktivnosti.
Nakon tri godine, vjerojatnost da bolest ne napreduje bila je:
- 71 % za one koji se nisu bavili nikakvom tjelesnom aktivnošću.
- 75 % za one koji su se bavili niskim razinama tjelesne aktivnosti.
- 78 % za one koji su se bavili umjerenom do visokom razinom tjelesne aktivnosti.
Vrijedno je imati na umu da je ovo promatračko istraživanje i da istraživači nisu mogli uzeti u obzir čimbenike poput konzumacije alkohola i pušenja. Ovo istraživanje nadovezuje se na druge studije koje naglašavaju dobrobiti tjelovježbe kada je u pitanju rak. Jasno je da je čak i za one koji se suočavaju sa složenim stanjima poput raka, određeni stupanj tjelesne aktivnosti koristan. Ova studija pokazuje da bi vježbanje godinu dana prije dijagnoze moglo biti povezano s nižim rizikom od smrtnosti i progresije raka do 27 %. Čak i niže razine tjelesne aktivnosti su isplative.
Andrea Bilandžija, mag. nutricionizma i fitness trenerica u Nutricentru u Zagrebu
"Skloni smo razmišljanju da je potrebno u teretani provesti sate i sate kako bismo postigli željenu liniju tijela i zdravstvene dobrobiti vježbanje, no to nije potrebno", objašnjava trenerica Andrea Bilandžija, mag. nutricionizma te nastavlja: "Vidimo da je 150 minuta tjedno umjerene aktivnosti dovoljno za osjetiti sve dobrobiti vježbanja ili pak 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno. Odradite li intenzivniji kružni trening ili HIIT (visoko intenzivni intervalni trening, eng. high-intensity interval training) u trajanju od 20 minuta dnevno samo četiri puta tjedno vidimo da ste zadovoljili opće preporuke. Odlučite li se za umjereniju aktivnost ona bi ipak trebala trajati 30 minuta barem pet dana u tjednu ili malo više od 20 minuta svakodnevno. Dakle ovo nam je i više nego dovoljno informacija da zaključimo da ćemo od 20 do 30 minuta aktivnosti svaki ili svaki drugi dan imate itekako velike koristi".
