Osteoporoza: Prvi znakovi bolesti, postavljanje dijagnoze i pomoć

Kosti su jedan od najvažnijih organa u ljudskom organizmu, ali s godinama, posebno nakon tridesete, njihova gustoća se smanjuje i povećava se rizik za nastanak osteoporoze, a kao posljedica dolazi do različitih prijeloma. Osteoporoza je bolest koja nastaje zbog smanjenja koštane mase i poremećaja građe kostiju, zbog čega kosti postaju slabe i podložne prijelomima.

Najčešće pogođene kosti osteoporozom su kukovi, kralježnica i ručni zglobovi. Preko 80 posto lomova kostiju kod ljudi starijih od 50 godina uzrokovani su osteoporozom, a približno 10 posto cjelokupne populacije ima osteoporozu. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca, a procjenjuje se da više od polovice žena starijih od 65 godina ima osteoporozu. 

U 95 posto slučajeva osteoporoza je primarna i dijeli se na:

• postmenopauzalnu (osteoporoza tip I) - javlja se između 51. i 75. godine života kao posljedica pada razine estrogena kod žena (i testosterona kod muškaraca) te se podiže razina citokina koji potiču aktivnost osteoklasta i resorpciju kosti.
• involucijsku ili senilnu (osteoporoza tipa II) - javlja se nakon 60. ili 70. godine života i dva puta je češća kod žena, kao posljedica normalnog procesa starenja i smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta.

Sekundarna osteoporoza se javlja u 5 posto slučajeva i uzrokovana je raznim stanjima i bolestima: endokrinopatija, poremećaji jetre, dugotrajno nekretanje, kronična opstruktivna plućna bolest, kronično zatajenje bubrega, neki lijekovi (npr. barbiturati, fenitoin, heparin, kortikosteroidi), nedovoljan unos hranjivih tvari u krvotok zbog poremećaja probave, apsorpcije ili transporta, zloćudne bolesti, produženo bestežinsko stanje (npr. ronioci, astronauti).

Znakovi bolesti i test za mjerenje gustoće kosti

Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanje, bol u leđima, sklonost prijelomima (u području kuka, ručnog zgloba i kralježnice). No osobe koje imaju senilnu osteoporozu, zbog toga što se gustoća kostiju smanjuje postupno, u početku nemaju simptome ili se nikad ne razviju simptomi.

Dijagnoza osteoporoze postavlja se na temelju simptoma, fizikalnog pregleda i rendgenskih snimki, ako osoba već ima prijelom. Postoji i nekoliko testova za procjenu gustoće kosti koji mogu pomoći u dijagnozi. Najtočniji test je denzitometrija u kojoj se koriste male doze zračenja (manje od onih što se koriste za rendgensko snimanje) za mjerenje gustoće kosti i namijenjen je ženama s visokim rizikom za osteoporozu.

Kako smanjiti rizik od kompresijskih prijeloma kralježaka kad imaš osteoporozu?

Zbog osteoporoze često se događa da jedna ili više kostiju kralježnice postanu toliko slabe da ne mogu u potpunosti izdržati opterećenje i razviju se sitne pukotine. Ova vrsta prijeloma naziva se prijelom kompresije kralježnice i može biti bolna te ponekad dovodi do pogoršanja simptoma bolesti, poput trnaca, utrnulosti, slabosti ili deformacije kralježnice (kifoza). 

Za osobe koje imaju kronično stanje poput osteoporoze, najvažnije je redovito odlaziti na preglede kod liječnika. Liječnik može preporučiti određene lijekove za osteoporozu, poput bisfosfonata, koji mogu smanjiti rizik od kompresijske frakture kralješka.

Kalcij je važan za zdravlje kosti, a ako imaš osteoporozu ili smanjenu koštanu masu, liječnik može preporučiti i dodatke prehrani s kalcijem. Osim toga, važno je unositi puno vitamina D koji pomaže tijelu da apsorbira kalcij u kosti. No iako je važno unositi dovoljno kalcija za zdravlje kostiju, previše kalcija potencijalno može uzrokovati probleme poput bubrežnih kamenaca. Stoga je preporučljivo posavjetovati se s liječnikom oko uravnotežene prehrane.

Pušenje slabi kosti i može pogoršati osteoporozu, stoga svakako pokušaj prestati. I prekomjerno konzumiranje gaziranih sokova i alkohola može pridonijeti slabijim kostima pa pokušaj prestati ili smanjiti, posebno ako ova pića piješ svaki dan.

Tjelovježba je jako važna za jačanje kostiju. Vježbe s opterećenjem pomažu u izgradnji i održavanju koštane mase, a tjelesna neaktivnost doprinosi slabljenju i prorjeđivanju koštanog tkiva. Istraživanja pokazuju da vježbe s opterećenjem mogu ojačati i mišiće i kosti, čak i kod starijih ljudi, što također može smanjiti rizik od prijeloma uzrokovanih osteoporozom.

Foto: shutterstock

Većinu osoba s osteoporozom potiče se na neki oblik vježbanja snage za održavanje koštane mase, no neke aktivnosti se ipak ne preporučuju. Često se ne savjetuje dizanje teških utega, izvođenje trbušnjaka ili saginjanje i dodirivanje nožnih prstiju, jer sve to može uzrokovati dodatan pritisak na kralježnicu. 

Zbog bolova u leđima koji traju više od tjedan ili dva, važno je posjetiti liječnika. Ignoriranje bolova u leđima i potencijalnih kompresijskih prijeloma kralježaka može dovesti do većih problema, kao što su jača bol, trnci, utrnulost, slabost i ozbiljna deformacija kralježnice.

Liječenje je nekirurško, ali postoje operativni zahvati koji pomažu

Većina kompresijskih prijeloma kralježaka liječi se nekirurški, odmaranjem, lijekovima protiv bolova ili stavljanjem leda i/ili toplim oblozima, dok prijelom na kraju zarasta sam od sebe. Ako se bol ne može uspješno riješiti nekirurškim liječenjem, može se razmotriti operativni zahvat.

Vertebroplastika - minimalno invazivan postupak koji uključuje pažljivo postavljanje igle kroz leđa i u kompresijski prijelom, i koštanim cementom popunjavaju se pukotine kako bi se kralješak ponovno stabilizirao.

Kifoplastika - postupak je sličan vertebroplastici, ali ovdje se u kompresijski prijelom ubacuje mali balon koji se širi kako bi pomogao vratiti slomljeni kralješak bliže izvornoj visini prije ubrizgavanja koštanog cementa.

Vertebroplastika i kifoplastika, prema nekim istraživanjima učinkovite su u smanjenju boli zbog kompresijske frakture kralježaka, posebno kada se rade u roku od dva mjeseca nakon prijeloma.

Inače, kod osteoporoze najvažnija je prevencija koja uključuje održavanje ili povećanje gustoće kostiju unosom odgovarajuće količine kalcija, sunčanje kao jedan od faktora koji doprinositi povećanju stvaranja vitamina D, redovitu tjelesnu aktivnost (vježbe s opterećenjem, vježbe jačanja kostiju i mišića), pažljivo kretanje i izbjegavanje rizika od padova te prema preporuci liječnika uzimanje lijekova za očuvanje koštane mase ili poticanja stvaranja nove.

Affidea djeluje u Hrvatskoj od 2008. godine, pri tome osiguravajući široki raspon usluga po najvišim medicinskim, europskim i svjetskim standardima. Nudi dijagnostičke usluge i specijalističke preglede na četiri lokacije u tri grada; Zagrebu, Šibeniku i Splitu. Usluge dijagnostičkog snimanja uključuju magnetsku rezonanciju MR, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju MSCT, rendgen RTG, mamografiju, ultrazvuk UZ. Affidea centri u Hrvatskoj postali su nezaobilazna odrednica kako privatnih pacijenata tako i pacijenata javnog zdravstvenog osiguranja (HZZO) upravo zahvaljujući kompetenciji tima vrhunskih stručnjaka, dugogodišnjem medicinskom iskustvu i velikim ulaganjima.