Jedan trening snage ne koristi samo vašim mišićima – može poboljšati i rad vašeg mozga. Nova studija otkriva da vježbe s utezima umjerenog intenziteta mogu ubrzati obradu informacija i poboljšati sposobnost koncentracije i pamćenja.
Nova studija otkriva da vježbe snage umjerenog intenziteta mogu poboljšati rad mozga. Sudionici koji su trenirali pokazali su bržu obradu informacija i bolju kontrolu impulsa (inhibicijsku kontrolu), kao i jaču radnu memoriju, u usporedbi s onima koji su samo odmarali i gledali video. Nakon vježbanja zabilježen je i porast razine laktata u krvi te sistoličkog krvnog tlaka. Rad je objavljen u časopisu Psychophysiology.
Vježbe snage (poznate i kao vježbe otpora) su fizičke aktivnosti koje uključuju rad mišića protiv vanjskog otpora, poput utega, elastičnih traka ili vlastite tjelesne težine. Cilj im je povećati snagu mišića tako da ih potiču na kontrakciju protiv tog otpora. Najčešći oblici su dizanje utega, sklekovi, čučnjevi i vježbe na spravama u teretani.
Takve vježbe potiču mišićna vlakna na prilagodbu i jačanje tijekom vremena. Trening snage također može poboljšati gustoću kostiju, što je posebno važno za prevenciju osteoporoze. Osim toga, ubrzava metabolizam jer snažniji mišići troše više kalorija čak i u mirovanju. Ove vježbe su korisne za poboljšanje ravnoteže i koordinacije, osobito kod starijih osoba, te smanjuju rizik od ozljeda jačanjem mišića koji podupiru zglobove.
Autor studije Nicholas W. Baumgartner i njegovi kolege ističu da je trening snage postao ključna komponenta zdravlja jer pomaže regulaciji glukoze u krvi, smanjenju pretilosti i snižavanju krvnog tlaka.
Cilj istraživanja bio je procijeniti učinke jednog treninga snage na izvršne funkcije i istražiti moguće mehanizme koji stoje iza tih učinaka. Izvršne funkcije su mentalne sposobnosti koje nam pomažu da organiziramo i planiramo zadatke, usmjerimo pažnju, zapamtimo upute, kontroliramo impulse i uspješno obavljamo složene aktivnosti.
U istraživanju je sudjelovalo 121 zdravih odraslih osoba, u dobi od 18 do 50 godina, s prosječnom dobi od 27 godina. Među njima je bilo 41 % žena.
Sudionici su nasumično podijeljeni u dvije skupine: jedna je izvodila vježbe snage umjerene težine, dok je druga odmarala gledajući video. Prikupljanje podataka odvijalo se u dva dana. Prvog dana sudionici su ispunili demografski upitnik te prošli test snage (1RM protokol) i test kardiovaskularne kondicije (maksimalni test opterećenja za VO₂ max).
Na sljedećem posjetu, koji je bio najmanje dva dana nakon prvog posjeta, sudionici su dali uzorke krvi i imali snimanje elektroencefalografske (EEG) aktivnosti mozga dok su rješavali kognitivne zadatke koji mjere izvršne funkcije.
Nakon toga, ovisno o skupini, sudionici su ili izvodili set vježbi snage ili gledali video osobe istog spola koja izvodi vježbe snage. Nakon tog razdoblja ponovno su dali uzorke krvi i rješavali iste kognitivne zadatke uz EEG snimanje.
Vježbe snage trajale su 42 minute. Počele su dvominutnim zagrijavanjem, a zatim su slijedile dvije serije po 10 ponavljanja za svaku vježbu: potisak s prsa (chest press), povlačenje na lat mašini (latissimus dorsi pulldown), biceps pregib s bučicama (dumbbell bicep curl), potisak nogama (leg press), ekstenzija tricepsa na sajli (cable triceps extension) i nožna ekstenzija (leg extension). Opterećenje je bilo 65–75 % maksimalne snage svakog sudionika, uz odmor od 1–2 minute između serija i 2–3 minute između vježbi.
Rezultati su pokazali da su sudionici koji su izvodili vježbe snage imali nešto brže reakcije i bolje rezultate na zadacima koji mjere inhibicijsku kontrolu i radnu memoriju, u usporedbi s onima koji su samo gledali video. Kao što se očekivalo, razina laktata u krvi i sistolički krvni tlak značajno su porasli nakon vježbanja.
Autori su ispitivali model koji sugerira da povećani sistolički krvni tlak može biti poveznica između vježbanja i boljih izvršnih funkcija (inhibicijske kontrole i radne memorije). Drugim riječima, pretpostavili su da vježbe snage podižu sistolički tlak, a da taj porast može ubrzati rad mozga. Rezultati su pokazali da je takva povezanost moguća.
"Ovi rezultati pokazuju da jedan trening snage može poboljšati električnu aktivnost mozga i bihevioralne pokazatelje povezane s inhibicijskom kontrolom i radnom memorijom. Također upućuju na mogućnost da sistolički krvni tlak bude mehanizam putem kojeg vježbe snage utječu na kognitivne funkcije", zaključuju autori.
Studija doprinosi boljem razumijevanju učinka vježbi snage na kognitivne funkcije. No, učinci su mjereni odmah nakon vježbanja, pa nije poznato koliko dugo traju. Ako je poboljšanje izvršnih funkcija doista povezano s porastom krvnog tlaka, kako autori pretpostavljaju, vjerojatno se sve vraća na početnu razinu zajedno s tlakom – unutar otprilike jednog sata.
