Sve više istraživanja pokazuje da vrijeme ulaska u menopauzu može imati važan utjecaj na zdravlje žene.
Žene koje uđu u prirodnu menopauzu prije 40. godine imaju čak 40 posto veći rizik od koronarne bolesti srca, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Cardiology.
Prema HEMED-u, prerana menopauza označava trajni prestanak menstrualnih ciklusa prije 40. godine života. Nastaje zato što jajnici više ne oslobađaju jajne stanice i postaju manje sposobni proizvoditi ključne hormone, osobito estrogen.
Neke žene nemaju gotovo nikakve simptome osim nemogućnosti trudnoće, dok druge osjećaju tegobe slične prirodnoj menopauzi — valove vrućine, noćno znojenje, promjene raspoloženja ili nesanicu.
Dijagnoza se potvrđuje krvnim pretragama, a dodatne pretrage služe kako bi se otkrio mogući uzrok. Iako se uzrok često ne može jasno utvrditi, poznato je da preranu menopauzu mogu potaknuti autoimune bolesti, infekcije, upalna stanja ili genetske mutacije.
Estrogenska terapija, koja se obično provodi do prosječne dobi prirodne menopauze (oko 51. godine), može ublažiti ili smanjiti simptome. Za žene koje žele zatrudnjeti, mogućnost postoji: trudnoća se može ostvariti uz doniranu jajnu stanicu, koja se potom implantira u maternicu.
Hormonalno gledano, prerana menopauza vrlo je slična prirodnoj. Jajnici proizvode vrlo malo estrogena, a ovulacija prestaje. Ipak, ponekad jajnici mogu nakratko ponovno proraditi i osloboditi jajnu stanicu, što omogućuje spontanu trudnoću. Važno je naglasiti da jajnici i dalje sadrže tisuće jajnih stanica, ali ih više ne mogu redovito aktivirati.
Dosadašnji podaci upućuju na to da tri do četiri posto žena može doživjeti neki oblik menopauze prije četrdesete godine, što je znatno više od ranije procjene da samo jedan posto žena ima potpuno razvijenu, klinički potvrđenu preranu menopauzu. Žene afričkog podrijetla imaju tri puta veći rizik od preranog ulaska u menopauzu u odnosu na žene europskog podrijetla.
Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern analizirali su podatke više od 10 000 žena u postmenopauzi, prikupljene u šest velikih američkih populacijskih studija provedenih od 1964. do 2018. godine.
Otkrili su da je 40 posto veći rizik od srčanog udara ili fatalne koronarne bolesti srca prisutan bez obzira na rasu.
Vodeća autorica studije, dr. Priya Freaney, docentica medicine na Odjelu za kardiologiju Medicinskog fakulteta Feinberg na Sveučilištu Northwestern, naglašava da se rezultati ne bi trebali tumačiti alarmantno, nego kao poticaj za pravovremenu prevenciju.
„Riječ je o promjeni koja se događa u prvoj polovici života žene. To treba gledati kao priliku... što ranije uvedemo preventivne mjere, to dugoročno možemo postići veći učinak“, izjavila je za Healthline.
Kako rana menopauza utječe na zdravlje srca
Dr. Stephanie Faubion, medicinska direktorica The Menopause Society, objašnjava da je veza između menopauze i zdravlja srca prvenstveno hormonalna.
„Povezanost se odnosi na rani gubitak estrogena, koji inače štiti srce, mozak i kosti, osobito kod ovih mlađih žena“, kaže Faubion.
Dr. Freaney opisuje niz promjena koje se događaju kako razina estrogena prirodno opada:
- smanjuje se mišićna masa
- povećava se visceralna mast
- masno tkivo se premješta u područje trbuha
- arterije postaju krutije
- raste razina kolesterola
- raste krvni tlak
„Sve te promjene, koje se događaju nekoliko godina prije i nakon menopauze, stvaraju okruženje koje je manje povoljno za zdravlje srca“, objašnjava Freaney.
Istraživanje potvrđuje da prerana menopauza može biti važan rani pokazatelj rizika za kardiovaskularne bolesti, ali istovremeno i prilika da žene na vrijeme počnu brinuti o zdravlju srca. Rani pad estrogena utječe na metabolizam, raspodjelu masnog tkiva, krvni tlak i kolesterol — čimbenike koji dugoročno mogu opteretiti srce.
Perimenopauza: razdoblje u kojem se može najviše učiniti
Perimenopauza — razdoblje koje prethodi menopauzi — te sama menopauza i postmenopauza predstavljaju, kako autori studije navode, jedinstvena razdoblja za mjerenje, praćenje i smanjenje kardiovaskularnog rizika. Upravo u tim godinama krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi često počinju mijenjati svoje vrijednosti, pa rano prepoznavanje tih promjena može imati najveći učinak.
Stručnjaci naglašavaju već pri prvim znakovima prerane menopauze treba aktivno djelovati: provjeriti krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi, tjelesnu težinu, kvalitetu sna i pušački status, uz razgovor o prehrani, tjelovježbi i eventualnoj potrebi za intenzivnijim liječenjem rizičnih čimbenika.
Pregled iz 2022. godine, koji se osvrće na srodno finsko istraživanje, ističe da je prijelaz u menopauzu često zanemarena prilika za usporavanje kardiovaskularnog starenja.
Važno je i liječenje simptoma menopauze. Stručnjaci upozoravaju da neliječeni simptomi — poput noćnog znojenja, nesanice ili promjena raspoloženja — mogu otežati usvajanje zdravih navika koje štite srce, poput redovite tjelovježbe i uravnotežene prehrane.
Kako smanjiti kardiovaskularni rizik
Stručnjaci savjetuju ženama koje se približavaju menopauzi da posebnu pažnju posvete održavanju mišićne mase, jer mišići reguliraju metabolizam i mogu ublažiti nepovoljne promjene koje se događaju oko menopauze. Preporučuje se trening snage barem dva puta tjedno.
Sve žene, neovisno o tome jesu li već ušle u menopauzu, mogu poduzeti ključne korake za zaštitu srca:
- redovito kontrolirati krvni tlak
- obaviti preglede kolesterola i šećera u krvi prije pojave simptoma
- prioritet dati tjelesnoj aktivnosti, kvalitetnom snu, uravnoteženoj prehrani i smanjenju stresa
Liječnici također potiču žene da tijekom pregleda otvoreno govore o svojoj menopauzalnoj povijesti — u kojoj dobi su izgubile menstruaciju, je li menopauza bila prirodna ili kirurška, te je li nastupila prije 40. godine. To su važni podaci koji mogu otkriti povećani rizik. Stručnjaci naglašavaju da menopauza nije samo ginekološki događaj, nego i važan kardiovaskularni signal, osobito kada nastupi rano. Reproduktivna povijest žene trebala bi biti sastavni dio svake procjene rizika za bolesti srca.
Prerana menopauza može biti izazovna, ali istovremeno predstavlja priliku za pravovremenu brigu o zdravlju srca i bolju informiranost o vlastitom tijelu. Uz podršku stručnjaka i pravovremene korake, žene mogu zadržati kontrolu nad svojim zdravljem i kvalitetom života.
Uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje prerane menopauze
Uzroci
Prema HEMED-u, preuranjena menopauza može imati više različitih uzroka:
- Genetske abnormalnosti: uključuju poremećaje spolnih kromosoma poput Turnerova sindroma, poremećaje povezane s prisutnošću Y kromosoma te sindrom fragilnog X.
- Autoimuni poremećaji: tijelo stvara antitijela koja napadaju vlastita tkiva, uključujući jajnike. Primjeri su tireoiditis, vitiligo i miastenija gravis.
- Poremećaji metabolizma: npr. Addisonova bolest i dijabetes.
- Virusne infekcije: primjer su zaušnjaci.
- Kemoterapija u liječenju raka.
- Radioterapija.
- Kirurško uklanjanje jajnika: bilateralna ooforektomija uzrokuje trenutačnu menopauzu.
- Kirurško uklanjanje maternice: histerektomija zaustavlja menstruaciju, ali ne uzrokuje ostale simptome menopauze dok jajnici još funkcioniraju.
- Toksini: primjer je dugotrajno izlaganje duhanu.
Simptomi
Neke žene nemaju nikakve simptome osim nemogućnosti trudnoće. Druge razvijaju tipične simptome menopauze, poput:
- valova vrućine
- noćnog znojenja
- promjena raspoloženja
- Menstrualna krvarenja mogu postati oskudna, neredovita ili potpuno prestati.
- Manjak estrogena može dovesti do:
- osteoporoze
- stanjenja i suhoće sluznice rodnice (vaginalna atrofija)
Ako se ne uzima estrogenska terapija, povećava se rizik od:
- poremećaja raspoloženja
- Parkinsonove bolesti
- demencije
- koronarne bolesti srca
Ako je uzrok genetski poremećaj povezan s Y kromosomom, povećava se rizik od raka jajnika.
Žene mogu imati i simptome osnovnog poremećaja koji je uzrokovao preranu menopauzu. Primjerice, kod Turnerova sindroma mogu biti nižeg rasta, imati širok, krilast vrat i poteškoće u učenju.
Dijagnoza
Dijagnoza uključuje:
- test na trudnoću
- mjerenje razine hormona
- dodatne pretrage za utvrđivanje uzroka
- ponekad analizu kromosoma
Liječnici posumnjaju na preranu menopauzu kada žena mlađa od 40 godina ima simptome menopauze ili ne može zatrudnjeti.
Za potvrdu dijagnoze:
- određuju se razine estrogena i folikulostimulirajućeg hormona (FSH) jednom tjedno tijekom nekoliko tjedana
- može se odrediti razina Anti-Müllerovog hormona (AMH) kako bi se procijenila funkcija jajnika i mogućnost trudnoće
- kod žena mlađih od 35 godina može se napraviti analiza kromosoma
- može se mjeriti gustoća kostiju radi provjere osteoporoze
Liječenje
Hormonska terapija ili oralni kontraceptivi
Ako žena ne želi trudnoću, liječenje uključuje:
- kombinirane kontracepcijske pilule (estrogen + progestin)
- hormonsku terapiju s većom dozom estrogena uz cikličko dodavanje progestina ili progesterona
Terapija se obično provodi do oko 51. godine, prosječne dobi prirodne menopauze.
Estrogen:
- ublažava simptome
- sprječava vaginalnu suhoću i promjene raspoloženja
- pomaže u održavanju gustoće kostiju
Budući da sam estrogen povećava rizik od raka endometrija, većina žena uzima i progestin/progesteron. Žene bez maternice mogu uzimati samo estrogen.
Ako se želi trudnoća
Najčešće se preporučuje in vitro oplodnja (IVF) s doniranom jajnom stanicom. Nakon oplodnje u laboratoriju, embrij se implantira u maternicu, a žena prima estrogen i progestin/progesteron kako bi se podržala trudnoća.
Posebne situacije
Žene koje imaju Y kromosom trebaju ukloniti jajnike kako bi se smanjio rizik od raka jajnika. Nakon toga im se preporučuje hormonska terapija do prosječne dobi menopauze (ili dulje), kako bi se spriječile posljedice nedostatka estrogena.
