Redovita konzumacija vitamina D3 može znatno usporiti biološko starenje organizma, pokazalo je novo veliko kliničko istraživanje provedeno u SAD-u.
Istraživanje je otkrilo da dnevna doza od 2.000 IU vitamina D3 tijekom četiri godine može usporiti skraćivanje telomera – zaštitnih završetaka na kromosomima – što je ekvivalent odgode biološke starosti za gotovo tri godine.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju sve važniju ulogu vitamina D3 ne samo u zdravlju kostiju i imuniteta, već i u zaštiti mozga i srca.
Velika klinička studija donosi ohrabrujuće rezultate
U studiji su sudjelovale osobe starije od 50 (žene) i 55 godina (muškarci), ukupno njih 1054. Ispitanici su tijekom četiri godine svakodnevno uzimali vitamin D3, omega-3 masne kiseline ili placebo, a tijekom ispitivanja u tri su im navrata mjerene duljine telomera u bijelim krvnim stanicama.
Telomeri su, slikovito rečeno, poput plastičnih kapica na krajevima vezica – sprječavaju oštećenja i zaplitanje genetskog materijala tijekom diobe stanica. Kada postanu prekratki, stanice gube sposobnost dijeljenja i ulaze u stanje tzv. stanične senescencije. Takve stanice ne funkcioniraju normalno, ali i dalje luče molekule koje izazivaju upalu i narušavaju okolno tkivo – što se povezuje s razvojem bolesti poput raka, bolesti srca i neurodegenerativnih poremećaja.
Ispitanici koji su uzimali vitamin D3 tijekom četverogodišnjeg razdoblja zadržali su u prosjeku oko 140 dodatnih baznih parova DNA u telomerima, što odgovara usporavanju biološkog starenja za gotovo tri godine u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Omega-3 masne kiseline, prema rezultatima iste studije, nisu pokazale značajan učinak na duljinu telomera.
Vitamin D i mozak: Od raspoloženja do prevencije demencije
Vitamin D ima važnu ulogu u mozgu – pomaže regulaciju neurotransmitera poput serotonina, ključnog za dobro raspoloženje, emocionalnu stabilnost i zdrav san. Njegov manjak često je povezan s depresijom, anksioznošću, kroničnim umorom i nesanicom.
Niz opservacijskih studija pokazao je da starije osobe s nižim razinama vitamina D imaju povećan rizik od kognitivnog pada, slabije pažnje i bržeg razvoja demencije. Neuroprotektivno djelovanje ovog vitamina očituje se u smanjenju oksidativnog stresa, zaštiti neurona i modulaciji upalnih procesa u mozgu.
Utjecaj na srce i krvne žile
Vitamin D3 izravno utječe i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, održavanju elastičnosti krvnih žila i smanjenju razine upalnih markera poput CRP-a i interleukina-6.
Nizak vitamin D povezan je s povišenim krvnim tlakom, povećanom učestalošću srčanih i moždanih udara te lošijom kontrolom šećera i lipida u krvi. U nekim slučajevima, ciljano nadopunjavanje može poboljšati ishode kod osoba s postojećim kardiometaboličkim rizicima, iako nisu svi rezultati kliničkih ispitivanja jednoznačni.
Kako prepoznati manjak vitamina D3?
Simptomi mogu biti suptilni i nespecifični, što često dovodi do kasnog prepoznavanja manjka. Najčešći znakovi uključuju:
- česte infekcije (oslabljeni imunitet)
- umor i iscrpljenost
- bolovi u kostima i mišićima, osobito u donjem dijelu leđa
- depresivno raspoloženje, tjeskoba i smetnje sna
- sporo zacjeljivanje rana
- gubitak koštane mase i povećan rizik od prijeloma
- opadanje kose (osobito kod autoimunih uzroka)
- dobivanje na težini, posebno u području trbuha
U nekim slučajevima, niska razina vitamina D može pridonijeti i razvoju sindroma kronične boli, a povezanost s neuroimunim i autoimunim bolestima sve se češće istražuje.
Koliko vitamina D je dovoljno?
Idealna koncentracija vitamina D u krvi (25-hidroksivitamin D) kreće se između 75 i 125 nanomola po litri. Vrijednosti ispod 30 nmol/L smatraju se ozbiljnim nedostatkom.
Dnevna doza od 2.000 IU vitamina D3, korištena u spomenutoj studiji, smatra se sigurnom za većinu odraslih. Međutim, prije dugotrajnog uzimanja većih doza preporučuje se laboratorijska analiza i savjetovanje s liječnikom, osobito kod osoba s kroničnim bolestima, trudnica, starijih i imunokompromitiranih osoba.
Vitamin D3 (kolekalciferol) oblik je vitamina D koji se prirodno stvara u koži izlaganjem suncu, ali se može unijeti i prehranom ili dodacima.
- nalazi se u životinjskim proizvodima, poput lososa, tune, žumanjka…
- ima najjači učinak na povećanje razine vitamina D u krvi (25(OH)D)
- najčešće se koristi u dodacima prehrani i kliničkim istraživanjima (uključujući VITAL studiju o usporavanju starenja telomera)
- ima bolju bioraspoloživost i stabilniji učinak od D2
A što je s vitaminom D2 (ergokalciferolom)?
- dolazi iz biljnih izvora (gljive, kvasac) i nekih obogaćenih proizvoda
- manje je učinkovit u dugotrajnom podizanju razine vitamina D u krvi
- ima kraći poluživot i slabiju vezu za receptore u tijelu u usporedbi s D3
I što zapravo mjeri krvna pretraga?
Kada napravimo test za vitamin D, mjeri se 25-hidroksivitamin D (25(OH)D), koji je glavni cirkulirajući oblik i pokazuje ukupni status vitamina D u tijelu – bez obzira je li došao iz D2 ili D3.
Kako osigurati dovoljan unos?
- Sunce: Kratkotrajno izlaganje suncu (10–30 minuta, nekoliko puta tjedno) može zadovoljiti dnevne potrebe, ali učinkovitost varira ovisno o dobu godine, geografskoj širini, odjeći i tipu kože.
- Prehrana: Masna riba (losos, skuša), jaja, gljive i obogaćeni proizvodi (mlijeko, margarin) korisni su izvori.
- Dodaci prehrani: Osobito se preporučuju tijekom jeseni i zime, kao i osobama koje se slabo izlažu suncu.
Novi rezultati podupiru sve šire prihvaćeno mišljenje da je vitamin D mnogo više od ”vitamina za kosti“. Njegov utjecaj na stanično starenje, imunitet, rad mozga i zdravlje srca čini ga jednim od najvažnijih mikronutrijenata suvremenog doba.
Iako nije čudotvoran lijek, održavanje optimalne razine vitamina D3 može imati dubok utjecaj na dugovječnost i očuvanje zdravlja tijekom starenja.
