Ako imate pametni sat, mogli biste imate bolji san, ranije uočiti znakove određenih bolesti i lakše održavati zdravu tjelesnu težinu.
Otkucaji vašeg srca mogu se promijeniti u milisekundi, a ta suptilna promjena naziva se varijabilnost otkucaja srca (engl. heart rate variability ili HRV). Ta varijabilnost prije se mogla samo izmjeriti kod liječnika pomoću elektrokardiograma ili EKG-a kada liječnik pričvrsti senzore na vaša prsa za provjeru električne aktivnosti vašeg srca. Visok ili dobar HRV znači da se vaš puls prirodno mijenja kako udišete (puls ubrzava) i izdišete (puls usporava). Kada je riječ o niskom HRV-u, promjena u otkucaju srca je manja, što znači da vaše srce kuca stabilno, poput sata. Niski HRV može ukazivati na stres ili potencijalno loše zdravlje piše Daily Mail.
Nizak HRV može biti pokazatelj ranog stadija koronarne bolesti srca, dijabetesa i visokog kolesterola. Suprotno tome, visok HRV snažno je povezano sa zdravom dugovječnošću, osobito kod ljudi koji dobro upravljaju stresom. Ovisno o HRV-u osobe, liječnik može preporučiti dodatke prehrani, vježbe, vježbe disanja ili opuštanje za poboljšanje HRV-a i općeg zdravlja.
Praćenjem HRV-a osobe mogu vidjeti kako im otkucaji srca reagiraju na skrivene okidače stresa. To im može pomoći da vide kako emocionalno reagiraju i zatim prilagode svoje ponašanje tako da ih stresori ne nadvladaju. Koliko je HRV bitan, postoje li znanstveni dokazi koji podupiru činjenicu da je svakodnevno praćenje pulsa dobro za zdravlje ili uzrokuje li stalno praćenje nepotrebnu tjeskobu samo su neka od pitanja kojima se u svojoj knjizi The Pulse Cure bavi dr. Torkila Færøa, liječnika opće medicine.
Nošenje pametnog sata može pomoći
U knjizi dr. Færø tvrdi da nošenje pametnog sata za praćenje srčanog ritma može omogućiti ljudima da vrate svoj biološki sat unazad, žive dulje, izgube na težini, bore se protiv bolesti, općenito budu zdraviji, imaju više energije i manje stresa, poboljšaju svoju snagu volje te vježbaju i hrane se zdravo.
Zagovornici terapija temeljenih na HRV-u kažu da se pomoću pulsa može pratiti autonomni živčani sustava. To je biološki mehanizam koji regulira osnovne funkcije tijela, a da toga niste svjesni. To uključuje vašu razinu stresa, budnost, obrasce spavanja, probavu, razine upala, imunološki sustav, energetsku ravnotežu i razinu šećera u krvi. Također regulira rad srca i disanje.
Znanstvenici već dugo znaju da autonomni živčani sustav ima dva načina rada. Prvi, parasimpatički živčani sustav, stanje je odmora i opuštenosti. Drugi, simpatički živčani sustav, stanje je stresa i aktivnosti. Kada ste u parasimpatičkom stanju, otkucaji vašeg srca variraju tijekom udisaja ili izdisaja. Puls vam se ubrzava kada udišete, kako biste iskoristili činjenicu da su vaša pluća ispunjena kisikom. Zatim usporava kada izdišete, radi uštede energije. Ovaj proces stvara malu varijaciju u otkucajima srca. Ova se varijacija mjeri u milisekundama i povećava se stanjem parasimpatikusa.
Nasuprot tome, u simpatičkom stanju, kada ste pod stresom, vaše je tijelo užurbano i brže dišete. Vaša pluća uvlače manje kisika i tijelo ne može usporiti puls tijekom izdisaja. Kao rezultat toga, bit će manje varijacija u otkucajima srca. Dakle, kada ste pod stresom, HRV je nizak.
"Simpatičko stanje niskog HRV-a ubrzava otkucaje srca, usporava probavu i povećava budnost. Oslobađa se glukoza kako bi naše tijelo bilo spremno za reakciju 'borba ili bijeg'. Rad na održavanju u tijelu je stavljen na čekanje i naša imunološka obrana je smanjena", piše dr. Færøa. Dodaje da ako se tijelo stalno nalazi u tom načinu rada, da ćete biti iscrpljeni, a tijelo, mozak i imunološki sustav bit će pod upalom koja stvara mogućnosti za razvoj kronične i smrtonosne bolesti.
Kronična upala se naširoko smatra značajnim faktorom rizika za bolesti kao što je rak, ne samo zato što prekomjerno aktivira imunološki sustav do stanja u kojem oštećuje tjelesne stanice. "HRV je izvrstan pokazatelj vašeg ukupnog imunološkog zdravlja. To je zato što je HRV vrlo osjetljiv na upale", rekla je za Daily Mail imunologinja dr. Jenna Macciochi.
Također brojne studije pokazuju da HRV prirodno postaje niži kako starimo. Normalna varijabilnost otkucaja srca 25-godišnjeg muškarca može biti 50 do 100 milisekundi. U srednjoj dobi i kasnije, broj bi mogao pasti na raspon od 35 do 60 milisekundi, iako razlozi za to tek trebaju biti u potpunosti utvrđeni.
U knjizi dr. Færø tvrdi da korištenjem pametnog sata za kontinuirano praćenje HRV-a možete naučiti modificirati svoj životni stil kako biste optimizirali svoja mirna stanja s visokim HRV-om tako da se vaše tijelo odmara i oporavlja. Nadalje, tvrdi da pravilni oporavak znači da će vaše tijelo biti potpuno energizirano da koristi svoja stanja niskog HRV-a za mobilizaciju za dnevnu vježbu i rad. "Zapravo možemo balansirati između vremena provedenog u stresnom stanju i odmora" kaže dr. Færø, koji upozorava da će neravnoteža između to dvoje rezultirati fizičkim i psihičkim problemima.
Kako poboljšati visoki HRV?
Što se tiče načina za maksimiziranje visokog HRV-a, dr. Færø preporučuje dovoljno sna, drijemanje, meditaciju i umirujuće aktivnosti. Također bismo trebali koristiti vježbe disanja. "Polagano disanje može 'prevariti' živčani sustav da naše okruženje protumači kao mirno, čime se aktivira parasimpatički sustav s visokim HRV-om", kaže Færø dodajući kako primarno biljna prehrana od svježe cjelovite hrane također može pomoći. Osim toga, potrebno je izbjegavati glavne uzročnike niskog HRV-a koji iscrpljuju resurse tijela, uključujući nedostatak sna, kasne večernje obroke, prenaporno vježbanje, konzumiranje alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje i emocionalni stres.
Dr. Færø otkrio je da je i sam uspio optimizirati svoj HRV tako što je prilagodio svoj režim prehrane i tjelovježbu što mu je pomoglo da izgubi 20 kg. To je prvenstveno učinio tako što je prestao doručkovati i umjesto toga postio do ručka kako bi svom probavnom sustavu omogućio dugi dnevni odmor od 19 sati do podneva sljedećeg dana, a i kako bi smanjio unos kalorija.
HRV ne mora biti pokazatelj sveukupnog zdravlja
Dr. Færø priznaje da snižavanje HRV-a samo po sebi ne mora učiniti ništa za poboljšanje zdravlja. Umjesto toga može biti samo korisno za usvajanje zdravijih navika. Kardiolog Dr. Malcolm Finlay rekao je da bi HRV mogao biti dobar pokazatelj koliko ste pod stresom ili opušteni, ali ne i pokazatelj sveukupnog zdravlja. Dodao je da ponekad možete imati nizak HRV, a da uopće niste pod stresom. "Poboljšanja vašeg zdravlja mijenja vaš HRV, ali poboljšanje vašeg HRV ne mora izravno poboljšati vaše zdravlje", napomenuo je Finlay za Daily Mail. Također, medicinski uređaji koji mjere otkucaje srca točniji su u svojim mjerenjima za razliku od pametnih satova.
Profesor Amitava Banerjee na Sveučilištu u Londonu smatra da bi konstantni samonadzor pulsa mogao imati neželjene posljedice i kod nekih ljudi stvoriti tjeskobu zbog koje će potencijalno tražiti pomoć liječnika za probleme koje ni nemaju. Ipak, smatra da su prijedlozi dr. Færøa za poboljšanje HRV-a sami po sebi pozitivni.
Dr. Paul Marsden, predavač psihologije na Sveučilištu za umjetnost u Londonu, istraživao je psihološke i fizičke učinke uređaja za praćenje aktivnosti. "Ti uređaji dobri su za poticanje zdravih navika jer vam omogućuju postavljanje ciljeva i praćenje napretka što je najučinkovitiji način za poticanje ljudi na promjenu. Moje istraživanje pokazalo je da ljudi tako imaju osjećaj kontrole nad svojim zdravljem što samo po sebi poboljšava mentalno blagostanje", rekao je za Daily Mail Marsden.
