Rizici za kardiovaskularne bolesti, srčani i moždani udar povećavaju se s godinama. Kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti odraslih starijih od 60 godina, što prevenciju i ranu intervenciju čini važnijima nego ikad.
Dok mnogi ljudi pretpostavljaju da su srčani problemi neizbježni sa starenjem, istraživanja pokazuju da način života može značajno utjecati na ishode, čak i kasnije u životu. Dob je neovisni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, koji se pogoršava drugim faktorima rizika, uključujući genetiku, spol, razinu krhkosti i pretilost. To je zato što krvne žile s vremenom postaju kruće i sužavaju se. Srčani mišić također postaje deblji i manje učinkovit. Ove strukturne promjene mogu otežati srcu učinkovito pumpanje krvi, povećavajući krvni tlak i opterećujući kardiovaskularni sustav. S vremenom, ovo dodatno opterećenje može doprinijeti umoru, kratkoći daha i smanjenoj toleranciji na vježbanje, čak i tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Iako ne postoji način da se spriječi starenje, vaša biološka dob nije nužno vaša kronološka dob. Biološka dob odražava stanje vaših stanica i tkiva te kako vaše tijelo stari na staničnoj razini. Ovisno o vašim prehrambenim i životnim navikama, vaša biološka dob može biti mlađa ili starija od vaše kronološke dobi. No, jedna svakodnevan navika mogla bi postarati srce čak i brže od pušenja.
Kronični nedostatak sna povezan je s većim rizikom od visokog krvnog tlaka
Kada većina ljudi pomisli na navike koje podržavaju zdravlje srca, pomisle na navike poput redovitog vježbanja, zdrave prehrane i nepušenja. Iako su to zasigurno sve navike koje uvelike podržavaju zdravlje srca, postoji jedna uobičajena navika koja može brže postarati srce: nedovoljno sna.
Dr. Beverly J. Fang, dr. med., psihijatrica i specijalistica medicine spavanja u Medicinskom centru Sveučilišta Maryland i klinička docentica psihijatrije i medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland, kaže da je kronični nedostatak sna povezan s većim rizikom od visokog krvnog tlaka, što je jedan od ključnih načina na koji nedovoljno sna postaruje srce. "Rizik je veći kod još kraćeg trajanja sna, manjeg od pet sati po noći. Neke studije sugeriraju da bi ovaj odnos mogao biti posebno izražen kod žena", objašnjava za Parade.
Zašto se to događa? Prema dr. Fang, kada ne spavamo dovoljno, sustavi koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka su poremećeni. "Ograničenje sna povećava aktivaciju simpatičkog živčanog sustava - tjelesne reakcije borba, bijeg, zamrzavanje - što povećava broj otkucaja srca i krvni tlak", kaže ona, dodajući da istovremeno nedovoljno sna povećava razinu kortizola. Zajedno, to s vremenom može dovesti do višeg krvnog tlaka jer sprječava prirodne padove krvnog tlaka koji se događaju tijekom spavanja.
Dr. Jack Wolfson, kardiolog, kaže da je još jedan način na koji nedostatak sna povećava krvni tlak taj što endotelna funkcija (poslovi koje obavlja endotel, tanki sloj stanica koji oblaže krvne žile) opada s lošim snom. "Krvne žile gube sposobnost proizvodnje dušikovog oksida, što ih čini krućima i manje sposobnima za opuštanje. S vremenom, loša kvaliteta i količina sna značajno povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca“, objašnjava.
Liječnici kažu da kronični nedostatak sna uzrokuje upalu, što je također loše za kardiovaskularno zdravlje. Dr. Wolfson kaže da čak i kratkotrajni gubitak sna povećava upalu, pa kada se to događa godinama, utjecaj je posebno štetan. Objašnjava da kronični gubitak sna oštećuje krvne žile, ubrzava stvaranje plaka i povećava krutost arterija. "Također destabilizira postojeći plak, povećavajući rizik od iznenadnog pucanja plaka, što je najčešći okidač za srčani udar", dodaje. Uz sve to, objašnjava da nedovoljno sna također pogoršava inzulinsku rezistenciju.
Prema dr. Fang, nedovoljno sna potpuno remeti cirkadijalni ritam i to prerano postaruje srce. Objašnjava da kada je unutarnji sat tijela poremećen, to dovodi do abnormalnih obrazaca krvnog tlaka i poremećene metaboličke regulacije.
Dakle, postoji mnogo načina na koje nedovoljno sna utječe na kardiovaskularni sustav. Zbog toga, dr. Wolfson kaže da kronični nedostatak sna može postari srce čak i brže od pušenja. "Pušenje je snažan kardiovaskularni toksin, ali kronični nedostatak sna ometa cijeli tjelesni sustav. Loš san potiče stalnu simpatičku aktivaciju, kroničnu upalu, hormonsku neravnotežu, metaboličku disfunkciju, oštećen vaskularni popravak i ubrzano biološko starenje - sve odjednom“, objašnjava.
Veza između nedostatka sna i debljanja
Nedovoljno sna također povećava rizik od pretilosti, a pretilost je značajan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Liječnici objašnjavaju da nedovoljno sna mijenja ključne hormone koji reguliraju apetit povećanjem grelina, hormona koji se proizvodi u želucu i potiče glad, te smanjenjem leptina, hormona koji oslobađaju masne stanice, a koji signalizira sitost.
Osim toga, dr. Fang kaže da nedovoljno sna može utjecati i na endokanabinoidni sustav mozga, što zatim može povećati želju za hranom s visokim udjelom ugljikohidrata i masti. "Osim toga, nedostatak sna povezan je sa smanjenom osjetljivošću na inzulin i oštećenom regulacijom glukoze u krvi, što povećava rizik od razvoja dijabetesa ili pogoršava kontrolu dijabetesa", kaže ona.
Kada ste umorni, dr. Wolfson ističe da je također teže imati motivaciju i energiju za aktivnost, što je još jedan način na koji nedostatak sna može povećati rizik od pretilosti.
Kako biste najbolje podržali svoj cirkadijalni ritam (a time i svoj kardiovaskularni sustav), dr. Wolfson kaže da nekorištenje tehnologije noću i izlaganje suncu tijekom dana također podržavaju cirkadijalni ritam.
