Neuravnotežen mikrobiom kože povezan je s nizom kroničnih zdravstvenih stanja, uključujući astmu i neke vrste artritisa, pokazuje istraživanje.
Antibakterijski sapun. Kućne biljke. Šminka.
Stvari koje svakodnevno dodirujemo ili nanosimo na kožu mogu utjecati na naše zdravlje mijenjajući mikrobiom naše kože i čineći nas više ili manje osjetljivima na kronične bolesti.
Kako točno izgleda mikrobiom zdrave kože i kako ga treba održavati još uvijek se istražuje. No neki se stručnjaci brinu da to što sve manje vremena provodimo na otvorenom, zajedno s prekomjernom uporabom jakih kemikalija, antibiotika, pa čak i određenih kozmetičkih proizvoda,može dovesti do suboptimalnog mikrobioma kože. Oni smatraju da bi te promjene mogle kolektivno pridonijeti porastu kroničnih bolesti diljem svijeta.
Poput crijeva, koža je dom milijunima bakterija, virusa i gljivica — sićušnih organizama zvanih mikrobi koji pomažu našem tijelu da pravilno funkcionira.
“Mislimo da su kožni mikrobi važni jer je koža oduvijek bila naša prva obrambena barijera od vanjskih utjecaja”, rekao je José C. Clemente, izvanredni profesor genetike i genomskih znanosti na Icahn Mount Sinai i znanstvenik koji proučava ulogu mikrobioma u ljudskom zdravlju.
Iako su crijeva dom najvećeg broja mikroba u tijelu i bolje su istražena, uloga kože u održavanju zdravlja je zanemarena, kažu neki stručnjaci.
Ono s čime koža dolazi u svakodnevni kontakt može promijeniti vrste mikroba koji žive na njoj — otežavajući razvoj korisnih i bezopasnih mikroba, odnosno olakšavajući razvoj štetnih. A neuravnotežen mikrobiom (onaj s premalo korisnih mikroba ili previše štetnih mikroba) povezan je s kroničnim bolestima.
Psorijaza i ekcem, na primjer, povezani su s neravnotežom u mikrobiomu kože. Sve više dokaza ukazuje na to da mikrobiom kože igra važnu ulogu u regulaciji našeg imunološkog sustava i da bi mogao biti povezan s kroničnim stanjima koja nisu ograničena na kožu, poput astme, karijesa, upalne bolesti crijeva i određenih vrsta artritisa.
"Više sustavnih upalnih bolesti povezano je s neuravnoteženim mikrobiomom kože", rekla je Julia Oh, istraživačica mikrobioma i profesorica dermatologije na Sveučilištu Duke.
Kako koža utječe na imunološki sustav
Mikrobi razgrađuju masnoću na našoj koži i pomažu u održavanju njezine barijere. Neki kožni mikrobi proizvode antibakterijske ili protuupalne tvari.
Oni također igraju važnu ulogu u "treniranju" imunološkog sustava tijela i sprječavanju kroničnih upala, rekla je Julie Segre, genetičarka s Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma koja proučava mikrobiom kože.
"Oni uče naš imunološki sustav što treba tolerirati, a na što treba reagirati", rekla je.
Koža sadrži otprilike 3 do 4 posto imunoloških stanica tijela, a izloženost prirodnim i različitim kožnim mikrobima uči imunološki sustav da tolerira korisne ili bezopasne bakterije, gljivice i viruse, rekla je Segre. Bez te tolerancije, imunološki sustav može postati pretjerano osjetljiv, povećavajući rizik od alergija ili autoimunih stanja (u kojima imunološki sustav počinje napadati tijelo), rekla je.
Ova izloženost također pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv potencijalno štetnih patogena. Općenito, raznovrsniji mikrobiom kože povezan je s manjim rizikom od bolesti, rekao je Clemente.
Provođenje više vremena u prirodi moglo bi biti dobro za kožu
Sve veći broj istraživanja sugerira da veći kontakt sa životinjama, biljkama i prirodnim okolišem može poboljšati raznolikost mikrobioma kože.
Naprimjer, jedno istraživanje izoliranog indijanskog sela Yanomami, koje nije imalo dodira sa zapadnim društvom, pokazalo je da njegovi stanovnici imaju raznolikije mikrobiome kože od ljudi u SAD-u.
"Mislim da je to djelomično zbog njihovog načina života", rekao je Clemente, koautor studije. “Oni provode više vremena vani s manje odjeće."
To bi moglo objasniti i zašto zajednice koje žive u bliskom kontaktu s prirodom, poput Amiša, imaju niže stope alergija, rekao je Aki Sinkkonen, znanstvenik Finskog instituta za prirodne resurse, finskog istraživačkog instituta.
Sinkkonen je bio uključen u nekoliko studija koje su proučavale utjecaj okolišnih faktora na mikrobiom kože, pa i u istraživanje iz 2020. godine u kojem su znanstvenici dodali materijale s šumskog tla i trave u urbane vrtiće te proučavali njihov utjecaj na kožu i crijevni mikrobiom djece. Nakon 28 dana, otkrili su da su djeca koja su pohađala vrtiće obogaćene prirodnim elementima imala ne samo raznovrsniji mikrobiom kože, već su imali i manje upalnih tvari u krvi te više regulirajućih imunoloških stanica.
Još jedno istraživanje objavljeno početkom ove godine imalo je slične rezultate. U ovoj manjoj placebo-kontroliranoj studiji, istraživači su zamolili zdrave odrasle osobe iz gradova da se bave vrtlarstvom u zatvorenom prostoru s različitim biljkama. Međutim, jedna grupa je koristila tlo bogato mikroorganizmima, dok je druga koristila tlo siromašno mikroorganizmima. Nakon mjesec dana, Sinkkonen i njegovi kolege otkrili su da su osobe koje su bile u kontaktu s tlom bogatim mikroorganizmima imale raznovrsniji mikrobiom kože i više protuupalnih tvari u krvi.
Potrebna su dodatna istraživanja o tome koliko dugo ti učinci traju i može li raznolik mikrobiom kože doista smanjiti rizik od bolesti, ali Sinkkonen je rekao da dosadašnja istraživanja sugeriraju da je "važno svakodnevno biti u kontaktu s okolišima bogatim raznim mikrobiomima".
Međutim, samo šetanje parkom možda neće biti dovoljno, upozorio je. Umjesto toga, trebali bismo pokušati biti u izravnom kontaktu s biljkama, tlom ili životinjama (poput naših kućnih ljubimaca). "Što je interakcija veća, to bolje", rekao je.
Jake kemikalije, antibiotici i kozmetički proizvodi mogu oštetiti kožu
Zaštita kože od oštećenja također je ključna za stvaranje okruženja pogodnog za dobre mikrobe. No neki se istraživači brinu da bi mnogi proizvodi i sredstva za čišćenje mogli štetiti našoj koži.
Pretjerano isušivanje kože kemikalijama može je oštetiti, dopuštajući organizmima koji uzrokuju bolesti da prođu kroz kožnu barijeru i uđu dublje u naša tkiva, rekao je Cezmi Akdis, direktor švicarskog Instituta za istraživanje alergija i astme i profesor na Sveučilištu u Zürichu. Tijelo tada reagira upalom, koja bi se s vremenom mogla proširiti, rekao je Akdis. Upale ili bolesti kože povezuju se s problemima poput upale zglobova, astme ili alergija.
Osim što isušuju kožu, kemikalije u mnogim sredstvima za čišćenje ili antibioticima uzrokuju smanjenje mnogih dobrih mikroba na koži, dodao je Akdis. “Ako izgubite dobre bakterije, treba im puno vremena da se vrate”, rekao je.
Nedostatak korisnih mikroba također može omogućiti štetnim mikrobima da rastu na njihovom mjestu i potaknu rast bakterija, gljivica ili virusa otpornih na kemikalije, rekao je.
Naravno, ne biste trebali potpuno prestati čistiti ili koristiti antibiotike, rekao je Akdis, ali bi trebali razmisliti o rjeđem čišćenju i umjerenijoj upotrebi antibiotskih proizvoda.
Kako bi bolje očuvali korisne mikrobe na koži, preporučio je prelazak na proizvode s manjim udjelom agresivnih kemikalija, poput surfaktanata (tvari za čišćenje koje mogu oštetiti staničnu membranu i uništiti mikroorganizme). Konkretno, predložio je izbjegavanje surfaktanta koji se zove natrijev lauril sulfat, koji je poznati iritant kože, a nalazi se u mnogim proizvodima za čišćenje.
pH vrijednost raznih kozmetičkih proizvoda i sapuna također može utjecati na mikrobiom kože. Prirodna pH vrijednost kože je blago kisela, s prosječnom vrijednošću od 4,7. Ta kiselost djeluje kao antimikrobna obrana od štetnih patogena i pomaže koži da zadrži korisne mikrobe, rekao je Kit Wallen Russell, suosnivač Skin Microbiome School, tvrtke koja se bavi istraživanjem mikrobioma kože.
Međutim, neki proizvodi poput određene šminke, šampona, krema za sunčanje ili sapuna mogu imati pH vrijednost koja je viša ili niža od prirodnog pH vaše kože, "što može drastično promijeniti pH kože".
"Koža je vrlo osjetljiva, a promjena tih biokemijskih uvjeta može ozbiljno smanjiti bioraznolikost i dovesti do problema poput iritacija, oštećenja zaštite kože i njezinog isušivanja", rekao je Wallen Russell.
Potrebna su daljnja istraživanja mikrobioma kože
Istraživanje je još u početnoj fazi. Analiza uzoraka mikrobioma kože je komplicirana, dijelom zato što se mikrobiom kože može razlikovati od osobe do osobe, ili čak od jednog dijela tijela do drugog.
"Mikrobiom kože je poznat po tome što je individualan i specifičan za određena mjesta", rekla je Oh.
Istaknula je da je cilj istraživanja konačno otkriti kako se može bolje liječiti neuravnotežene mikrobiome kože ili poboljšati zdravlje kože. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni je li nanošenje probiotičkih proizvoda na kožu korisno, objasnila je. Za sada je, najbolja strategija za zdrav mikrobiom kože – ne štetiti joj i izlagati se okolišima bogatim bioraznolikošću. "Uživajte u prirodi, dopustite djeci da se zaprljaju i izbjegavajte pretjeranu dezinfekciju – to je dobro za zdrav razvoj vašeg imunološkog sustava", zaključila je.
